Kakvo je stanje prometne interakcije u našoj regiji i kakvi su nam dugoročni planovi razvoja pitanja su na koje će odgovore dati rezultati projekta ‘Razvoj funkcionalne regije Južna Dalmacija’, čiji je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija. Temeljem Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske definirano je pet funkcionalnih regija kao logičkih cjelina prometne i druge interakcije od kojih je jedna i funkcionalna regija Južna Dalmacija, koja u cijelosti obuhvaća područje Dubrovačko-neretvanske županije.
-Stručnjaci koji su radili tu prometnu strategiju zaključili su da je prostor Dubrovačko-neretvanske županije poseban te mu dodijelili status funkcionalne regije. Izrada Glavnog plana razvoja i prometnog modela naše funkcionalne regije započela je u studenom prošle godine, a cilj je utvrditi sadašnje stanje prometne povezanosti unutar same regije, kao i regije s okolnim državama i drugim funkcionalnim regijama u Hrvatskoj, konkretno Srednje i Sjeverne Dalmacije. Temeljem toga vidjet će se u kojem smijeru ide Glavni plan razvoja, ne ograničujući se na vrstu prometa, odnosno radi li se o cestovnom, zračnom, morskom ili željezničkom prometu. Dakle, u ovoj fazi projekta utvrdit ćemo potrebe što je preduvjet za dobivanje sredstava iz EU – kazao je voditelj projekta, pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze DNŽ Miho Baće.
Prometna povezanost Funkcionalne regije Južna Dalmacija je problem koji je potrebno sustavno rješavati, a dodatni izazov je teritorijalna odvojenost od RH i EU, kao i ekstremne prostorne specifičnosti regije. Nedostatak kvalitetnih podataka za analizu prometne interakcije i analizu sektora u svrhu dugoročnog planiranja razvoja funkcionalne regije je temeljni problem kojeg projekt nastoji riješiti. Jedan od očekivanih rezultata je i izrada Glavnog plana FRJD, koji će uključivati i prometni model funkcionalne regije, kao i bazu koja će biti osnova za financiranje budućih projekata.
-Iako smo svoje prometne potrebe percipirali kroz razne prostorne i razvojne planove, novac za sufinanciranje tih projekata od Europske komisije možemo dobiti samo ako zadovoljimo ovu proceduru. Dakle Glavnim planom utvrđujemo potrebe, odnosno projekte, a prometnim modelom opravdanost tih projekata – pojasnio je također Miho Baće.
Multi-modalni prometni model će, kao dinamičko sredstvo kojim će se moći pratiti stanje u prostoru, pomoći razvoju prometa i u budućnosti. No prvenstveno će dati odgovore na konkretne izazove u prometu s kojima se trenutačno surećemo.
-Primjerice, utvrdit će se potreba bolje povezanosti Dubrovnika sa zračnom lukom u Čilipima jer sadašnja prometnica po svim parametrima ne zadovoljava iz niza razloga. Od širine kolnika pa do činjenice da prolazi kroz naselja. Znači utvrdit će se potreba za gradnjom nove ceste kojom će vrijeme vožnje od Dubrovnika do Zračne luke biti recimo najviše 20 minuta. Ali stalno. Jer i sada za 20 minuta možete stići do aerodroma ali u pet ujutro. Preko dana, posebice u špici turističke sezone, treba nam znatno više vremena. Potom će se u drugim projektima utvrditi koja vrsta transporta je najbolja, jer to može biti cesta ili vlak, a nakon toga i konkretna lokacija tog prometnog pravca. No sada u tom slučaju najvažnije utvrditi potrebu za boljom prometnom povezanošću jer tada smo od Europske komisije dobili ‘zeleno svjetlo’ za sufinanciranje – rekao je Baće.
Partneri DNŽ u ovom projektu su Županijski zavod za prostorno planiranje i DUNEA, koja je i pripremila projekt, a rade ga dubrovačka tvrtka TRAMES zajedno sa tvrtkom Ramboll iz Danske koja je specijalizirana upravo za projekte funkcionalnih regija. Trebat će izraditi i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš koju radi tvrtka OIKON. Također, radit će se i procjena utjecaja na svjetsku spomeničku baštinu i odnosi se na tri grada, Dubrovnik, Ston i Korčulu iako nije obvezna. No sasvim sigurno uzet će u obzir pri izradi konkretnih projekata.
Projekt ‘Razvoj funkcionalne regije Južna Dalmacija’ financira se iz Operativnog programa ‘Promet’ 2007-2013. Proračun iznosi 6.462.464 kuna, od čega je 5.493.094 kuna (85 %) iznos bespovratnih sredstava EU.
