Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić poslao je danas ministrici kulture Republike Hrvatske Andrei Zlatar Violić dopis o gospodarskom korištenju dubrovačkih zidina, objavljeno je na službenim stranicama Grada Dubrovnika.
Dopis je poslan predsjedniku i potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske, ministrima financija, pravosuđa, unutarnjih poslova te glavnom državnom odvjetniku. Dopis prenosimo u cijelosti:
"Poštovana gospođo ministrice,
Dubrovačke zidine najvrjedniji su spomenik kulturne baštine Grada Dubrovnika te čine Dubrovnik prepoznatljivim, kako u Hrvatskoj tako i u cijelome svijetu. Zidine su sastavni dio povijesne jezgre i u vlasništvu su Grada Dubrovnika.
Nažalost, gospodarsko korištenje nad zidinama, nije u nadležnosti Grada nego privatne udruge građana, Društva prijatelja dubrovačke starine, koja cjelokupno upravljanje provodi bez ikakvog javnog nadzora. Upravljanje i gospodarsko korištenje tog nepokretnog kulturnog dobra se temelji na ugovoru još iz 1969. godine, nastalom u bivšoj državi kada je odnos prema vlasništvu bio potpuno drugačiji i kada su privatne udruge građana imale potpuno druge ciljeve.
Sadašnji ugovor nije temeljen ni na jednom pozitivnom zakonskom propisu Republike Hrvatske. Naprotiv, u suprotnosti je sa pojedinim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o proračunu, te Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
Želim vas izvijestiti i o problemima koji se pojavljuju u svakodnevnom radu i organizaciji prikupljanja sredstava od nepokretnog kulturnog dobra u stopostotnom vlasništvu Grada Dubrovnika:
1. Naplata ulaznica
Organizaciju, naplatu, brojenje novca i odluku o uplati na žiro račun vrši privatna udruga. Godišnji prihod u zadnje dvije godine iznosi oko 48 milijuna kuna, a u najposjećenijim danima dnevni prometi iznose skoro 400 tisuća kuna. Naplata ulaznica i odluka o uplati novca vrši se bez bilo kakvoga nadzora državnih institucija kao ni samog vlasnika zidina.
2. Cijena ulaznica za zidine
Do 2010. godine od ulaznica se ostvarivao prihod od oko 30 milijuna kuna godišnje. Nakon dugih pregovora uspio sam nagovoriti čelnike privatne udruge građana koja upravlja zidinama da podignu i ujednače cijene ulaznica. Prihod se sa 30 milijuna kuna povećao na 48 milijuna kuna u 2010. i 2011. godini. Napominjem da građani Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije imaju besplatni ulaz na zidine i da povećane cijene plaćaju samo turisti. Prošle godine nakon analize cijena u drugim usporedivim europskim odredištima predložio sam korekciju cijena naviše, kako bi se prihod povećao , ali je udruga građana to odbila. Odbijanje povećanja cijene ulaznica za sadašnji i budući period, kao i držanje izuzetno niskih cijena u razdoblju prije 2010. godine uzrokovale su ogromnu, višemilijunsku štetu za javni interes.
3. Osvjetljenje hodnika zidina
Iako je napravljen projekt osvjetljenja hodnika zidina, udruga građana ne želi razvijati projekt iz nerazumljivih razloga. Obilazak zidina u večernjim satima povećalo bi sveukupnu ponudu Dubrovnika. Značajno bi se povećao prihod od prodaje ulaznica, te potrošnja u brojnim trgovačkim i ugostiteljskim objektima, ali i smanjile i disperzirale ljetne gužve na dubrovačkim ulicama. Godišnja zarada od večernjih ulaznica procjenjuje se na deset milijuna kuna, a indirektna korist od ukupnih turističkih prihoda je višestruko veća.
4. Trošenje sredstava
Obzirom na to da se privatna udruga građana tretira kao čisti privatnik, usprkos činjenici da cjelokupni novac dolazi iz javnog vlasništva, ne provodi se nikakav oblik kontrolirane javne nabave za trošenje novaca. Sve radove, nadzor, kupovinu materijalnih i nematerijalnih dobara provode bez javnih natječaja i bilo kakvoga nadzora državnih institucija ili odgovornosti prema javnim sredstvima. Kao privatna udruga nisu podvrgnuti niti nadzoru državne revizije, državnih inspekcija ili bilo kakvome drugome javnome nadzoru.
Zaključno
Ukupni prihodi na godišnjoj razini od korištenja nepokretnog kulturnog dobra, dubrovačkih zidina u vlasništvu Grada Dubrovnika, iznose oko 50 milijuna kuna. Prema procjeni, dodatno se gubi oko 20 milijuna kuna, na nekontroliranoj prodaji ulaznica, eventualnoj tržišnoj cijeni ulaznica i večernjim posjetima.
Novčana vrijednost koja bi se dobila gornjim načinom gospodarskog korištenja dubrovačkih zidina iznosi najmanje 70 milijuna kuna godišnje ili 700 milijuna kuna kroz deset godina ili 1 MILJARDA kuna kroz petnaest godina. Petnaest godina je uobičajeni rok otplata kredita koja se može dobiti za obnovu spomenika kulture na bankarskom tržištu uz izuzetno povoljnu kamatu. Ostaviti 700 milijuna kuna ili više, privatnoj udruzi građana da samostalno odlučuje o najvrjednijoj kulturnoj baštini u Hrvatskoj je jedinstveni i nigdje viđeni primjer u cijelome svijetu. Koji bi se grad i država u svijetu odrekla ne samo takvoga prihoda, nego i kontrole nad upravljanjem i raspolaganjem njime?
Republika Hrvatska, Grad Dubrovnik i županija Dubrovačko Neretvanska osnivači su Zavoda za obnovu Dubrovnik koji prosječno godišnje za obnovu svih spomenika kulture ima na raspolaganju deset milijuna kuna, višestruko manje nego privatna udruga .
Za usporedbu, navodim neke od projekata koji zahtijevaju žurnu obnovu, a zbog nedostatka sredstava stoje ili se tek počinju realizirati: Lazareti 30 milijuna kuna, Državni arhiv 25 milijuna kuna, Biskupska palača 15 milijuna kuna.
Jednogodišnji prihod od gradskih zidina dovoljan je za obnovu i stavljanje u funkciju tri kapitalna objekta kulture i baštine u Dubrovniku i Republici Hrvatskoj.
Uz milijardu kuna kroz petnaest godina može se sanirati kompletna povijesna jezgra, obnoviti Pustijerna, kompleks Svete Marije, zamijeniti sve klime i nadzemne vidljive instalacije, obnoviti kompletna kanalizacijska i vodovodna mreža, obnoviti Kaše i vratiti život u povijesnu jezgru grada.
Grad Dubrovnik i osobno kao gradonačelnik činim sve kako bih povećao javni prihod grada, nailazeći na brojne prepreke i potpunu blokadu državnih institucija dosada.
Naprotiv, može se slobodno reći da je privatna udruga građana na svoju stranu uključila i neke državne institucije, napose Ministarstvo kulture u bivšem sazivu te, suprotno našem vjekovnom motu, javno podredila privatnom interesu.
Predlažem zato Vladi Republike Hrvatske i nadležnom Ministarstvu kulture da napravi stručnu radnu skupinu koja će proučiti zakonske odredbe o upravljanju i gospodarenju kulturnim dobrima, te da odredi stav kako sukladno zakonu upravljati dubrovačkim zidinama, koje ćemo mi u Dubrovniku prihvatiti.
Također, predlažem da nadležna državna tijela provedu nadzor nad poslovanjem, trošenjem sredstava i stjecanjem vlasništva privatne udruge građana koja upravlja dubrovačkim zidinama u proteklom periodu i da o tome izvijeste Vladu RH i Grad Dubrovnik.
S poštovanjem,
Gradonačelnik
Andro Vlahušić"