Pojava sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) u području park-šume Velika i Mala Petka, uočena tijekom kasne jeseni 2018. godine, ipak nije predstavljala alarm za pojavu mediteranskog potkornjaka, a čija je nepovoljna aktivnost prisutna u šumama alepskog bora u cijeloj Dalmaciji.
Ovu informaciju potvrdila nam Marijana Miljas Đuračić, v.d. ravnateljice Javne ustanove za upravljanje zašticenim dijelovima prirode Dubrovacko-neretvanske županije. Pregled park šume obavljen je sredinom veljače ove godine.
-U svrhu utvrđivanja uzročnika sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora park-šume Velika i Mala Petka, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s dr. sc. Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta, obavila je pregled terena 20. veljače 2019. godine. Utvrđeno je da je generalno broj polusuhih ili suhih stabala vrlo nizak iz različitih razloga, što je normalna pojava prirodne selekcije u šumskom ekosustavu te se radi o pojedinačnim stablima – ističe Miljas Đuračić.
Fotografije prikazuju oboljenja stabala alepskog bora na južnim padinama Velike i Male Petke na kojima je razvidno smeđenje i žućenje iglica alepskog bora/Autor fotografija: Ivana Golec
Pregledom terena utvrđeno je da su borovi s parcijalno sušenim krošnjama, često raspoređeni u grupama, smješteni na južnoj strani park-šume sa simptomima oboljenja iglica, tj. žućenja i smeđenja iglica.
-Pregledom terena zaključeno je da stanje u park-šumi Velika i Mala Petka nije zabrinjavajuće, uz važnu napomenu da pojava mediteranskog potkornjaka (Orthotomicus erosus) nije zabilježena – naglašava. Prisutna je tek vrsta Primorski borov srčikar (Tomicus destruens), koja manje više ne gradi velike populacije koje mogu ugroziti šumu.
Fotografije prikazuju oboljenja stabala alepskog bora na južnim padinama Velike i Male Petke na kojima je razvidno smeđenje i žućenje iglica alepskog bora/Autor fotografija: Ivana Golec
-Simptomi žućenja i smeđenja iglica prati pojava plodišta gljiva te je simptom oboljenja. Kod pojave sušenja borova, interesantno je da se ista ne širi uvijek na čitavu krošnju, već je na stablu prisutan još uvijek razmjerno velik dio zelenih iglica bez simptoma bolesti. Parcijalno sušenje krošnje snažno utječe na vitalitet stabla te ona mogu biti podložna sekundarnom napadu gljiva ili kukaca, međutim takvih je primjera zasada malo zabilježeno – rekla je v.d. ravnateljice.
Kao daljnja mjera, preporuča se praćenje u vegetacijskom razdoblju, stoga je sljedeći pregled stanja predviđen u svibnju 2019. godine. U cilju monitoringa štetnika u području park-šume Velika i Mala Petka postavljena je jedna tipska feromonska klopka te se svaki tjedan sakuplja ulov i šalje na analizu u Hrvatski šumarski institut.
-U tijeku je determinacija uzročnika sušenja iglica alepskog bora na način da su se u laboratoriju uzorci sakupljeni s terena nasadili na hranjivu podlogu, a prvi rezultati očekuju se kroz mjesec dana – zaključuje Miljas Đuračić.
Autor fotografija: Ivana Golec