Znanstvena tribina ‘Velika dubrovačka trešnja, 350 godina od potresa koji je promijenio svijet’ održala se u utorak u 19 sati u prepunom amfiteatru Sveučilišnog kampusa.
Tribinu su održali dr. sc. Marijan Herak i prof. dr. sc. Davorka Herak s geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Iako potres iz 1667. godine nije jedini jaki potres u dubrovačkoj povijesti, posebno je upamćen zbog izuzetno teških posljedica koje su nastupile zbog više uzroka.
-Nešto prije 9 sati ujutro tog 6. travnja 1667. godine popustile su stijene u unutrašnjosti Zemljine kore. Začula se grmljavina kao od topova, osjetio se jak udarac odozdo, a kuće su se počele tresti i rušiti. Izvori su presušili, vodovod je prekinut, a gusta prašina prekrila je čitav grad – opisala je tragičan događaj Herak.
Osim ljudskih žrtava kojima se ne zna točan broj, nastale su iznimne materijalne štete. Izgled Dubrovnika u potpunosti je promijenjen, a kako je izgledao prije potresa zauvijek će ostati nepoznanica.
-Potres je trajao koliko treba da se izmoli jedan ‘očenaš’, a nakon njega buknuli su brojni požari iz otvorenih ognjišta u dubrovačkim kućama. Zapuhao je vrlo jak vjetar koji je dodatno raspirivao požar, prouzročivši čak i više štete od samog potresa. Iako se ne zna točan broj poginulih u potresu, pretpostavka je da se radi o oko dvije tisuće ljudi, od toga četrdeset posto sveukupne dubrovačke vlastele. Zbog stanja opće katastrofe, uslijedile su i masovne pljačke kojima su dodatno opustošene dubrovačke kuće – kazala je Herak.
Sa seizmološkoga gledišta, potres iz 1667. godine posljednji je tako veliki potres u području od Stona do Herceg Novog. Ta činjenica sugerira kako u tom području od tada traje nakupljanje energije elastične deformacije koja će se u budućnosti osloboditi novim velikim potresom. Ipak Herak je istaknuo kako postoji način obrane od ove prirodne katastrofe.
-Potres je naime, jedina prirodna katastrofa koja je potpuno bezopasna. Ako ste na livadi, ništa vam se ne može dogoditi. Ipak ako ste u loše izgrađenoj kući, što je Dubrovnik iskusio, onda ćete poginuti. Dakle, rješenje je napraviti kuću koja vas neće ubiti. Da bi ste napravili takvu kuću, trebate upoznati ‘neprijatelja’ koji vas želi ubiti. Tada nastupaju seizmolozi zajedno s građevinarima i geolozima čija je dužnost pobrinuti se da se takve kuće zaista i grade – kazao je Herak.
Ova znanstvena tribina dio je ciklusa znanstvenih tribina kojima se žele predstaviti rezultati naših istraživača, ali i istaknutih hrvatskih i svjetskih znanstvenika.