Udruga Stonski školjkari proteklih godina aktivna je u provedbi projekata posebno onih financiranih EU sredstvima. Više o projektima, svemu što je ostvareno prethodnih godina i samom brendu Malostonske
kamenice razgovarali smo s Vedranom Kunicom.
Kao voditelj projekata Udruge možete li nam dati kratki osvrt o provedenim projektima. Jeste li zadovoljni postignutim?
Sve je počelo 2015. godine s natječajem Ministarstva poljoprivrede za financiranje aktivnosti u svrhu ostvarivanja oznake izvornosti ili oznake geografskog podrijetla za prehrambene proizvode. Razgovarali smo
i odlučili da idemo s oznakom kvalitete za našu kamenicu, da prepoznatljivost i posebnost našeg proizvoda materijaliziramo odnosno potvrdimo u najvećem europskom sustavu kvalitete, da našu priču o posebnosti Malostonske kamenice pretvorimo u nešto veće od priče. Na taj natječaj prijavili smo se s ciljem financiranja troškova izrade specifikacije, osnovnog dokumenta s kojim se prvo pred nacionalnim tijelima, a kasnije pred Europskom komisijom dokazuje posebnost nekog proizvoda na području Europske unije. Taj prvi izazov ujedno je bio najkompleksniji i najdugotrajniji, dvije godine prikupljanja dokumentacije, znanstvenih radova, povijesnih dokaza i analiza, nakon čega je uslijedila borba s administracijom prvo godinu dana s nacionalnom pa zatim dvije godine s europskom. Sve je na kraju 2020. godine rezultiralo uspjehom i potvrdom naše oznake izvornosti za Malostonsku kamenicu na razini Europske unije.
Potaknuti ostvarenom oznakom izvornosti odlučujemo nastaviti s projektima i iskoristiti značajne mogućnosti kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo čija sredstva su nam bila dostupna kroz model lokalne disperzije sredstava putem Lokalne akcijske grupe za ribarstvo (FLAG) koja je osnovana u Stonu kao FLAG Južni Jadran. Krećemo paralelno s dva projekta, jedan s ciljem promicanja povijesne i baštinske vrijednosti školjkarstva, a drugi s ciljem dodatne promocije Malostonske kamenice bazirane na europskoj oznaci izvornosti.
Projekt ‘Školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – prirodno bogatstvo, kulturna baština i način života’ za osnovni cilj imao je izradu monografije pod nazivom Malostonski zaljev – Kraljevstvo kamenice. Tijekom dvije godine sedam autora sudjelovalo je u izradi monografije koja predstavlja akumulaciju najvažnijih znanja i vrijednosti o Malostonskom zaljevu i školjkarstvu i koja će biti trajno dostupna svima zainteresiranim i uključenima u procese vezane za očuvanje i održivi razvoj ovog neprocjenjivog bogatstva. Osobno cilj projekta mi je bio da monografija postane temelj za valorizaciju kulturne baštine i vodilja u održivom razvoju i zaštiti okoliša te poticaj u stvaranju dodanih vrijednosti na području Malostonskog zaljeva.
S projektom ‘The Queen of Oysters’ ciljamo na jačanje brenda Malostonske kamenice i njenu prepoznatljivost po svojoj kvaliteti i specifičnostima. Osmislili smo i proveli marketinšku kampanju koja je bila usmjerena na strane posjetitelje, ugostitelje i turističke agencije. Jedan od bitnijih segmenata kampanje bile su radionice s ugostiteljima s ciljem postavljanja nezaobilazne ponude Malostonske kamenice u ugostiteljskim objektima, bolju posvećenost prezentaciji proizvoda i stvaranju dodatne ponude.
Zadnji projekt koji smo inicirali i u kojem sudjelujemo kao partner je ‘Eko Malostonski zaljev’ koji za cilj ima povećanje zaštite i očuvanja Malostonskog zaljeva, a obuhvaća aktivnosti kao što su provođenje akcija
čišćenja podmorja, nabava dodatne opreme za prikupljanje otpada te širenje poruka o važnosti očuvanja Malostonskog zaljeva. Jednostavno ne smijemo zaboraviti da sve što imamo u Malostonskom zaljevu rezultat je očuvanog okoliša, narušenog, ali u većoj mjeri očuvanog. Da bismo i dalje uživali u plodovima zaljeva, moramo ga čuvati i zaštititi kako za sebe tako i za buduće generacije.
Više sam nego zadovoljan provedbom i rezultatima projekata, a mislim da su i školjkari koji su mi kroz Udrugu dali veliko povjerenje kao voditeljuprojekata. Malostonska kamenica postala je prvi proizvod akvakulture s oznakom izvornosti u RH i prva europska plosnata kamenica iz uzgoja s oznakom izvornosti u cijeloj Europi. Mislim da se kvaliteta monografije prepoznaje u činjenici da imamo stalne upite o dotisku i da ćemo morati u nekom od sljedećih projekata dati u tisak još najmanje 500 primjeraka. Promocija je bila snažna i efektivna, ali zahtjeva kontinuitet i snažnije sudjelovanje turističkog sektora dok su ekološke aktivnosti pokrenule pozitivne trendove u lokalnoj zajednici.
Naš rad prepoznala je Općina Ston, odnosno načelnik Vedran Antunica i dao nam punu podršku posebno u trenucima kada smo se suočili s značajnim problemom predfinanciranja. Ostvarili smo izvrsnu suradnju s FLAG Južni Jadran, voditelj Mato Oberan dao nam je podršku kroz cjelokupni proces realizacije projekata. Kroz projekte ostvarili smo brojna partnerstva i stvorili nova prijateljstva. Moram naglasiti da razbijamo stereotip o udrugama kao pijavicama lokalnih proračuna, u prethodnoj godini u financijskim prihodima udruge udio prihoda iz lokalnih proračuna iznosio je 2 posto. Udruga je u proteklih 2 godine realizirala
projekte u vrijednosti 1 300 000 kuna većim dijelom iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo bez ijednog neprihvatljivog ili odbijenog troška
Koje su djelatnosti Udruge Stonski školjkari te koliko članova broji?
Udruga Stonski Školjkari Ston okuplja 40 uzgajivača školjkaša što je čini najvećim udruženjem u školjkarstvu u RH, ali i jednim od najvećih udruženja u ribarstvu zemlje. Udruga okuplja većinu registriranih školjkara s
područja Malostonskog zaljeva te od 2006. godine uspješno provodi niz aktivnosti, surađuje sa strukovnim organizacijama, okuplja znanstvenike, stručnjake i poduzetnike s ciljem održivog razvoja i unapređenja školjkarstva. Trenutna predsjednica je Marija Radić koja tu dužnost obavlja već 4 godine, uz mene kao voditelja ona kao odgovorna osoba preuzima značajan teret provedbe projekata. O Marijinom radu i posvećenosti Udruzi najbolje govore rezultati Udruge u protekle 4 godine, ali i zajedništvo koje u njoj vlada. Smatram da je udruga Stonski školjkari jedan dobar primjer kako bi udruge trebale funkcionirati.
Kakav je odnos s lokalnom zajednicom i pozicioniranje Malo- stonske kamenice na našem i inozemnom tržištu?
Mogućnosti su velike, u većoj mjeri neiskorištene. Bar za sada ne moramo se usmjeravati na inozemno tržište, mislim da priču dalje treba graditi na lokalnom tržištu. Dubrovnik je magnet koji nam omogućuje
izvrsno lokalno tržište, na njemu se moramo graditi. Na adekvatan planski način prezentirati proizvod, priča o kamenici kao neizostavan dio gastronomskog iskustva u cilju jačanja brenda i prepoznatljivosti. Veći
dio Malostonske kamenice turisti konzumiraju, a da ne znaju ništa o njoj, jedu kamenicu iz navike konzumacije koju imaju u svojoj zemlji. Gastronomija je bitan segment turizma, a naši aduti su oskudni. Upravo radi toga kamenica je važan proizvod za ovo područje i potreban je širok i ozbiljan pristup. Potrebna je institucionalna snaga i volja, netko tko će skupiti sve sudionike u niši od proizvodnje do prezentacije i stvoriti plan kao što se to radi u Istri. Puno se još mora raditi da bi se izgradila kvalitetna priča u kojoj će koristi imati svi, ne samo oni koji direktno sudjeluju u plasmanu proizvoda već cijela destinacija.
Koje nove aktivnosti i projekte možete najaviti u budućnosti kroz djelovanje Udruge?
U kontekstu EU projekata trenutno je u izradi lokalna razvojna strategija u okviru FLAG-a Južni Jadran sukladno kojoj će se u razdoblju do 2028. raspisivati natječaji za projekte odnosno usmjeravati financijska sredstva. Udruga će dati svoje projektne ideje koje još nisu do kraja usuglašene, ali smatram da treba nastaviti u dosadašnjem smjeru, ostvariti kontinuitet posebno u pozicioniranju i promociji kamenice te u ekološkim aktivnostima.
Osim samih EU projekata Udruga ima niz aktivnosti koje se ponajviše tiču pronalaženja rješenja za najveće probleme u uzgoje i kreiranju adekvatnog pravnog okvira koji se tiče ove gospodarske djelatnosti. Kroz niz aktivnosti Udruga pokušava umanjiti probleme šteta koje uzrokuju ovrate, a s druge strane pokušava osigurati adekvatne uvjete za bavljenje ovom djelatnosti. Veliki problem predstavlja kolizija turizma
i školjkarstva u malim naseljima te nedostatak posebno namijenjene obalne infrastrukture za akvakulturu. Brojni problemi i prepreke koče razvoj školjkarstva, ali upornost lokalnih ljudi još uvijek održava kontinuitet
ove tisućljetne tradicije. Samo uz zajednički rad, institucionalnu potporu i očuvanje Malostonskog zaljeva školjkarstvo može preživjeti te postati temelj održivog razvoja ovog područja u budućnosti.
