Prema najnovijem istraživanju CRO Demoskopa, koje prenosi Net.hr, dvije vodeće političke stranke zabilježile su pad potpore u odnosu na prethodni mjesec, no njihov međusobni poredak nije se promijenio.
Kada bi se parlamentarni izbori održali početkom lipnja, a Hrvatska bila jedna izborna jedinica, najviše glasova osvojio bi HDZ. Stranka premijera Andreja Plenkovića trenutačno uživa potporu 27,3 posto birača, što je gotovo dva postotna boda manje nego mjesec ranije.
Na drugom mjestu nalazi se SDP s 22 posto potpore, također uz blagi pad u odnosu na svibanj. Stranka Možemo!, koja je sredinom svibnja zajedno sa SDP-om najavila zajednički izlazak na sljedeće parlamentarne izbore, bilježi 12 posto potpore i neznatan rast.
Most iznad praga, raste broj neodlučnih
Izborni prag prema istraživanju prelazi još samo Most, kojemu potporu daje 7,5 posto ispitanika. Na petom mjestu nalazi se politička platforma DRITO Marije Selak Raspudić i Nine Raspudića, dok se vrlo blizu izbornom pragu nalazi i Domovinski pokret, koalicijski partner HDZ-a.
Pravo i pravda, Domino i IDS imaju oko jedan posto potpore birača, dok sve ostale stranke zajedno okupljaju 6,9 posto ispitanika. U odnosu na prethodno istraživanje povećan je i broj neodlučnih birača, kojih je sada 16 posto.
Milanović i dalje najpozitivnije ocijenjeni političar
Na ljestvici političara s najpozitivnijom percepcijom građana i dalje se na prvom mjestu nalazi predsjednik Republike Zoran Milanović. Iza njega slijede premijer Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Među deset najpozitivnije ocijenjenih političara nalaze se još Ivana Kekin, Dalija Orešković, Ivan Anušić, Marin Miletić, Biljana Borzan, Marija Selak Raspudić i Tonino Picula. Zanimljivo je da bi kategorija „Nitko” zauzela drugo mjesto s više od 21 posto odgovora.
Plenković na vrhu liste najnegativnijih
Kada je riječ o najnegativnijoj percepciji političara, uvjerljivo prvo mjesto drži Andrej Plenković, kojeg je kao najnegativnijeg političara označilo 33 posto ispitanika.
Na drugom mjestu nalazi se Zoran Milanović s 11 posto, dok je treći predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava, koji je na toj poziciji zamijenio Tomislava Tomaševića. Među deset najnegativnije ocijenjenih političara nalaze se i čelnici SDP-a, Hrvatskog sabora i SDSS-a te Sandra Benčić, Ivana Kekin i Dalija Orešković.
Građani i dalje nezadovoljni smjerom zemlje
Istraživanje pokazuje da je predsjednik Republike jedina institucija koja prema ocjenama građana zaslužuje prolaznu trojku. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski sabor i dalje dobivaju ocjenu dovoljan.
Takve ocjene odražavaju i opće raspoloženje građana. Da Hrvatska ide u dobrom smjeru smatra 19,5 posto ispitanika, dok se više od 70 posto njih s tom tvrdnjom ne slaže.
Najvažnije teme proteklog mjeseca
Kao najvažniji događaj proteklog mjeseca građani su izdvojili ubojstvo maturanta u Drnišu, slučaj koji je snažno odjeknuo u javnosti i potaknuo promjene u pravosudnom sustavu.
Među temama koje su najviše zaokupljale javnost našli su se i visoka inflacija, među najvećima u europodručju, kriminal u sportskim savezima, rat na Bliskom istoku te Vladine mjere za suzbijanje inflacije predstavljene krajem mjeseca.
Istraživanje za CRO Demoskop provela je agencija Promocija plus od 1. do 3. lipnja na uzorku od tisuću ispitanika, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Rezultati posljednjeg istraživanja
Prethodni CRO Demoskop, objavljen početkom svibnja, pokazao je da bi HDZ osvojio 29 posto potpore birača te bio relativni pobjednik izbora. SDP je tada imao 22,2 posto potpore, dok je Možemo! bio treći s 12 posto.
Na ljestvici političara s najpozitivnijim dojmom i tada je prednjačio Zoran Milanović s 26,2 posto potpore ispitanika. Slijedio je Andrej Plenković sa 16,1 posto, dok je treće mjesto držao Tomislav Tomašević s 5,5 posto.
Istodobno je Plenković bio i političar s najizraženijom negativnom percepcijom među građanima, ispred Milanovića.
Kada je riječ o smjeru kojim zemlja ide, 19,5 posto ispitanika smatralo je da Hrvatska napreduje u dobrom smjeru, dok je gotovo sedam od deset građana bilo suprotnog mišljenja. Kao najvažniji društveni i politički problem tada je izdvojen rat na Bliskom istoku, ispred tema vezanih uz sigurnost u školama i inflaciju.
