Na propovjedaonici u crkvi Male braće, do reljefa sv. Pavla, na lijevoj strani, nalazi se duboki reljef na kojem je lik sv. Marije Magdalene.
Svetica u rukama drži alabastrenu posudu (stojnicu), što je jedan od atributa s kojim se ona prikazuje. Na slikama i skulpturama obično je prepoznajemo s atributima kao što su: križ, knjiga, lubanja ili stojnica.
Marija Magdalena bila je često u Isusovoj blizini. S drugim ženama, išla je na Isusov grob noseći miomiris da pomaže Isusa (Mk 16,1), i prva ga je vidjela nakon Uskrsnuća. O tome kako su Marija Magdalena i druge žene vijest o Isusovu Uskrsnuću prenijele apostolima izvješćuju sva četiri evanđelista. Mariji Magdaleni upravo zbog njezine uloge u prenošenju te vijesti apostolima pripada naslov „apostolorum apostola“ (apostolica apostola), kojeg je dobila još u 2. stoljeću. Do Petra desno je reljef sveca s bradom i s knjigom u lijevoj ruci. Lik ovog sveca do sada nije ispravno odgonetnut. Neki u njemu vide sv. Nikolu biskupa, ali Nikola ovdje po nikakvom ključu ne spada. O liku i značenju ovog sveca bit će još govora.
Svetu Mariju Magdalenu, uz sv. Kuzmu i Damjana i neke druge svece, časti se i kao zaštitnicu ljekarnika. Inače, na crkvenim propovjedaonicama vrlo rijetko je njezin lik. Nalazi se, na primjer, u Baden-Badenu u Njemačkoj na košari drvene propovjedaonice u Spitalkirche (bolničkoj crkvi), gdje je prikazana na drvenom reljefu s početka 16. stoljeća. Na toj propovjedaonici još je jedan sličan motiv kao na propovjedaonici Male braće, to je reljef Gospe s krunom i djetetom Isusom u naručju, na centralnoj poziciji kao i u dubrovačkoj crkvi. Uz njih su tu još reljefi sv. Ivana Krstitelja i sv. Ivana evanđelista.
Također u Moosburgu (kanton Klagenfurt) u Austriji, Marija Magdalena prikazana je na reljefu u susretu s Isusom kao vrtlarom na uskrsno jutro, na barokno ukrašenoj košari propovjedaonice iz 18. stoljeća, župne crkve St. Michael und Georg. Reljef sv. Marije Magdalene, nije se u crkvi Male braće našao slučajno, kao što to nije ni u bolničkoj crkvi u Baden-Badenu. Ovdje ga bez sumnje treba povezati s ljekarničkim poslom dubrovačkih franjevaca. Očito je da su reljefi na ovu propovjedaonicu smješteni tek nakon potresa 1667. koja je tada iskonstruirana uz pomoć reljefa, napravljenih nekoliko stotina godina ranije, i novih dijelova napravljenih upravo za ovo mjesto.
Taj podatak u oskudnoj stručnoj literaturi o ovom iznimno vrijednom umjetničkom djelu nije sporan. A u teološkom i liturgijskom smislu, može se reći da prikaz ove propovjedaonice u cjelini, s Isusom Kraljem i Marijom kraljicom, Majkom Crkve, povezuje i prikazuje nebesko i zemaljsko kraljevstvo, odnosno simbolički predstavlja Crkvu.
Fra Stipe Nosić