Dubrovnik je u svijetu najpoznatiji kao grad savršeno očuvane povijesne jezgre, prepune spomenika kulture i tragova bogate prošlosti, kao i nenadmašnih djela umjetnosti i arhitekture. U novije vrijeme Dubrovnik postaje privlačno turističko središte, grad kongresa, promotivnih kampanja, kulturnih događanja. Upravo kultura u posljednje vrijeme postaje tražen turistički proizvod pa se i Dubrovnik već neko vrijeme nastoji afirmirati kao destinacija kulturnog turizma. Jedan od oblika kulturnog turizma koji u posljednje vrijeme doživljava ekspanziju je filmski turizam. Ove godine obilježavamo desetu obljetnicu početka snimanja popularne serije Game of Thrones (Igra prijestolja) u Dubrovniku. Podsjetimo se kako je sve krenulo i što ova serija u turističkom, gospodarskom i identitetskom smislu znači za naš grad.
Piše: Pavo Jančić, prof.
Pojam filmskog turizma ili turizma potaknutog filmskom industrijom obično se odnosi na lokacijski turizam koji prati uspjeh određenog filma ili TV serije. Film ili TV serija nekome tako postaje jedini cilj putovanja, dok drugima to može biti samo popratni sadržaj za vrijeme svog boravka u određenoj turističkoj destinaciji. Najzvučniji primjeri su svakako turističke ture u Tunisu, Novom Zelandu, Londonu ili New Yorku, gdje posjetitelji uživaju u lokacijama na kojima su snimani Ratovi zvijezda, Gospodar prstenova, Harry Potter i Seks i grad. U navedenim turama posjetitelji prolaze kroz lokacije koje su se koristile za snimanje, a mogu se i okušati u pojedinim ulogama iz filma tijekom obilaska samog mjesta snimanja.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, broj gostiju koji u Hrvatsku dolaze zbog filmskog turizma svake godine sve više raste. Samim time raste i prihod koje lokalna zajednica od tih turista ostvaruje na godišnjem nivou. U isto vrijeme, ne smijemo zanemariti ni financijske učinke boravka velikih produkcijskih ekipa u našim gradovima (prihode od različitih dozvola, smještaja, ugostiteljskih i ostalih usluga). Prema podacima HAVC-a, u posljednjih sedam godina (do pojave pandemije Covid 19), filmske su produkcije u Hrvatskoj ostavile ukupno 681,984.656,18 kuna na 58 projekata. Pri tome je 6923 različitih filmskih djelatnika dobilo posao (snimatelja, scenografa, šminkera, rasvjetljivača), a skoro 23 tisuće osoba sudjelovalo je u tim produkcijama u plaćenim ulogama statista. Takav vid filmskog turizma nosi izravnu korist mjerljivu plaćenim porezom i ostalim troškovima filmskih ekipa, ali i nečim što je vrijednije od toga, a to je ta velika i sveobuhvatna promocija jednog grada, regije ili same države koja se ne može platiti svim novcima ovog svijeta.
‘Ufilmani’ Dubrovnik
Dubrovnik je oduvijek privlačio brojne filmske producente i redatelje, koji su ga smatrali idealnom lokacijom za snimanje svojih filmova i serija. U Dubrovniku su se tako snimale hvaljene serije Borgia i Missing. U našem gradu sniman je i američki film Captain America, britanski film The Secret Invasion, kao i mini serija Casanova. Svakako treba spomenuti i recentne produkcije filma Fan, kao i svjetski popularnih filmskih hitova Star Wars i Robin Hood. Najpoznatija serija koja se snimala u Dubrovniku svakako je Igra prijestolja. Seriju je pogledalo više 30 milijuna ljudi, a u njoj je Dubrovnik glumio Kraljev Grudobran, izmišljeni glavni grad sedam kraljevstava koji se pojavljuje u serijalu. Bogata i iznimno očuvana dubrovačka kulturna i arhitektonska baština sjajno se uklopila u srednjovjekovni kontekst serije, pa se tako snimke dubrovačkih gradskih zidina, tvrđava i trgova često pojavljuju u seriji.
Snimanjem Igre prijestolja zanimanje za Dubrovnik značajno je poraslo među ljubiteljima te serije, a Dubrovnik se u svjetskim medijima sve više počeo spominjati kao filmska destinacija. Tako popularni američki turistički magazin Afar u prilogu Osam razloga za posjet Dubrovniku ističe Igru prijestolja kao drugi razlog posjete, a i poznati Lonely Planet preporučuje posjet lokacijama na kojima je snimana serija. Turističke agencije u svojim aranžmanima sve više nude nude obilaske lokacija snimanja, a sama producentska i glumačka ekipa serije svojim je medijskim istupima dodatno popularizirala Dubrovnik kao idealnu filmsku lokaciju.
Zbog Igre prijestolja u prosjeku svake godine 60 tisuća turista više
Prema znanstvenom radu istraživača zagrebačkog Ekonomskog instituta Marine Tkalec, Ivana Žilića i Vedrana Recnera, snimanje serijala Igra prijestolja u Dubrovniku imalo je izrazito pozitivne učinke na turističke rezultate u našoj županiji. Ovaj istraživački trojac objavio je znanstveni rad pod nazivom Učinci filmske industrije na turizam: Igre prijestolja i Dubrovnik u uglednom znanstvenom časopisu iz područja turizma International Journal of Tourism Reserch. Samo zbog snimanja Igre prijestolja Dubrovačko-neretvansku županiju je prema rezultatima provedene evaluacije u razdoblju od 2012. do 2015. godine posjetilo u prosjeku svake godine 60 tisuća turista više. Kumulativno gledano, tijekom cijelog analiziranog razdoblja našu županiju je zbog snimanja Igre prijestolja u Dubrovniku posjetilo 244.415 turista više koji su ostvarili gotovo milijun i pol više noćenja. Gosti koji su našu županiju posjetili motivirani Igrom prijestolja ujedno su u analiziranom razdoblju potrošili ukupno 126 milijuna eura.
Neslužbeni podatci dobiveni od dionika dubrovačkog turističkog sektora govore kako je do pojave Covida 19, iznimno veliki broj turista posjećivao ture ‘Igre prijestolja’. U prosjeku je tim turama bilo obuhvaćeno 300 posjetitelja dnevno u vremenu od 1. lipnja do 1. rujna, 200 posjetitelja dnevno kroz svibanj i rujan, 150 dnevno kroz travanj i listopad, a ostale mjesece u godini oko 30-40 posjetitelja dnevno. Dubrovnik je pametno koristio sustav mjera za ulaganje u filmsku industriju, koje je Republika Hrvatska 2012. godine uvela u cilju razvoja filmske i televizijske industrije. Riječ je o tzv. cash – rebate sustavu koji funkcionira tako da projekt koji zadovolji određene uvjete kulturnog testa, poput kulturnog sadržaja udjela hrvatske kreativne i tehničke ekipe te angažmana hrvatskog koproducenta, ima pravo na povrat potrošenih sredstava u visini do 25 posto u okviru priznatih troškova nastalih u Hrvatskoj. Na taj su način svi na dobitku, i filmska produkcija, i lokalno gospodarstvo, a i sama država zbog više novca u proračunu i dodatne promocije u svijetu.
Negativni aspekti filmskog turizma i dubrovački odgovor
Naravno, u cijeloj ovoj filmskoj priči treba se osvrnuti i na određene nedostatke koje prate ovakav oblik turizma. Često su se mogle čuti primjedbe kako loše kreirana filmska promocija nanosi štetu identitetu Dubrovnika, koji ponekad odaje dojam tek obične filmske kulise, i u kojoj se snimanje u početku uopće nije naplaćivalo, niti je bilo regulirano ikakvim pravilima. Zanemarivala se njegova slavna povijest, tradicija, lokalne priče, a sam Dubrovnik najčešće nije bio tema radnje, već je glumio neki fiktivni grad. Također, turizam uvjetovan ‘Igrom prijestolja’ u kombinaciji s velikim brojem gostiju sa cruisera, u jednom je trenutku postao problem za lokalnu zajednicu jer je rezultirao prometnim kolapsom i pretrpanošću Grada.
Tako se i Dubrovniku dogodilo ono čega smo se svi pribojavali jer smo to previše puta vidjeli u najrazvikanijim destinacijama svijeta. Osim spomenutog zagušenja prometne i komunalne infrastrukture, dogodio se rasap kulturnih i prirodnih vrijednosti prostora, degradacija identiteta, urušavanja urbaniteta, odumiranje pojedinih gradskih četvrti uslijed gentrifikacije, ekonomsko i socijalno raslojavanje građanstva. Prepoznajući potrebu hitnog, ali i sustavnog djelovanja, dubrovačka gradska uprava krenula je s implementacijom aktivnosti u okviru projekta ‘Poštujmo Grad’ u cilju smanjenja gužvi i ublažavanja pritisaka koje veliki broj posjetitelja u kratkom vremenu ima na područje povijesne jezgre i kontaktne zone, osiguravajući održivost ukupnog društveno-gospodarskog razvoja grada. Osim toga, dubrovačko Gradsko vijeće usvojilo je i Pravilnik o snimanju na javnim površinama i u prostorima kojima gospodari Grad Dubrovnik. Pravilnik definira naplatu i naknadu snimanja, ali i osigurava mehanizme za izbjegavanje neželjenih situacija tijekom snimanja. Njegovo usvajanje pozdravili su i predstavnici filmskih kuća i produkcija koje su već snimale u Dubrovniku.
Jakom brandu ne mogu naškoditi nikakve filmske konotacije
Turistički stručnjaci, sociolozi i filmski djelatnici slažu se kako je Dubrovnik zahvaljujući produkciji ‘Igara prijestolja’ dobio dodatnu pozornost i popularnost, ali nije u potpunosti iskoristio priliku koja mu se pružila. Smatraju kako Dubrovnik treba olakšati i popularizirati snimanja produkcija velikih svjetskih producentskih kuća na svojem terenu pa ih mudro iskoristiti za vlastitu promociju, uvrštavajući filmske lokacije i itinerere u trajnu turističku ponudu. Isto tako, potrebno je zainteresirati svjetske producente za hrvatske i dubrovačke priče, zanimljive povijesne ličnosti i događaje, tako da Dubrovnik postane istinsko mjesto radnje, a ne samo izmaštano kraljevstvo. Osim toga, Dubrovnik bi trebao postati i dio scenarija popularnih svjetskih produkcija i filmskih franšiza, ali i mjesto u kojem će hrvatski redatelji početi snimati kvalitetnije filmove intrigantnih i atraktivnih scenarija.
Možda je to najbolje objasnio prof. dr. sc. Božo Skoko u svom radu Mogućnosti i načini jačanja branda Dubrovnika uz pomoć filmske industrije i organiziranja događaja: ‘Jasno, treba imati u vidu kako jakom brandu ne mogu naškoditi nikakve filmske konotacije, ali brandu koji još nije učvršćen i u svijetu nisu prepoznatljivi svi njegovi aduti, može se dogoditi da kopija zasjeni original. Zato bi trebalo strateški i koordinirano upravljati svim segmentima te promocije. S druge strane, u seriji ‘Igra prijestolja’ Dubrovnik glumi fiktivni grad pa su potrebni dodatni napori da se gledatelji serijala podsjete na stvarne lokacije. Uz to preostaje u budućnosti izboriti se da ovaj grad uz lokaciju snimanja postane i tema svjetskih i domaćih filmskih produkcija, kako bi promocija putem filma bila izravna i potpuna. S druge strane, iako je Dubrovnik redovito domaćin uglednim inozemnim gostima i organizira značajne manifestacije, izuzmemo li Dubrovačke ljetne igre i Festu sv. Vlaha, kao prepoznatljive brandove među manifestacijama (ali bez većega globalnog dosega), možemo zaključiti kako nema dostatni broj događaja koji bi privlačili pozornost svjetskih medija i javnosti. Međutim, pri kreiranju takvih događaja itekako treba voditi računa da se oni uklope u identitet Dubrovnika, i da utrka za pozornošću ili zaradom po svaku cijenu ne oduzme Dubrovniku dio jedinstvene aureole koju je uspio očuvati tijekom povijesti’.