Dubrovačka ljeta provedena na spjađi ili pod borovima na nekom od otočića našeg arhipelaga, najbolji su lijek za stres i bijeg od užurbane svakodnevice. Iako je dobro neko vrijeme pustiti misli da lutaju, ponekad ih valja i zaokupiti dobrim štivom. Za čitatelje DuLista Dubrovačke knjižnice pripremile su dvanaest novih naslova. Stoga vam preporučamo da što prije posegnete za nekom od ovih knjiga i sa zadovoljstvom u nju uronite.
‘Slučaj Mirkovog brata’, Melita Rundek
Novi roman Melite Rundek, autorice s nekoliko značajnih književnih nagrada i ovogodišnjim dobitnikom nagrade Mato Lovrak, iz pozicije najmlađeg ukućana, dječaka Mirka opisuje svijet njegovog brata Zvonka koji se nalazi u pubertetu. Mirko je genijalan, pronicljiv dječak sa samim peticama u školi, dobar i poslušan i kao takav – drugačiji te podliježe raznim oblicima zlostavljanja i nasilja u školi. S vremenom uočava da se s njegovim bratom nešto događa. On je u takozvanim opasnim godinama, u pubertetu, muči ga nerazumijevanje okoline, osamljuje se, ima puno briga sam sa sobom… Mirkov brat, Zvonko, utjehu traži na društvenim mrežama, koje su i inače uobičajeni izazov za mlade te tamo traži srodnu dušu. Kako je riječ o dopisivanju ‘na slijepo’, bez upoznavanja u stvarnosti, stvari se isprva čine izvrsnim i sjajnim da bi se kasnije tijekom romana zakomplicirale, jer ako osobu ne vidiš ne možeš slutiti koliko godina ‘tvoja srodna duša’ ima i u kakvim okolnostima živi.
‘Epidemija pametnih telefona’, Manfred Spitzer
Od autora uspješnica ‘Digitalna demencija’ i ‘Usamljenost’ koji su izazvali golemu pozornost javnosti i struke. Pametni telefoni, korišteni bez ograničenja, štete zdravlju, obrazovanju i društvu u cjelini! Kada ćemo se napokon probuditi? U posljednjih deset godina, pametni je telefon golemom brzinom osvojio svijet i promijenio svakodnevicu svojih četiri milijarde korisnika kao nijedna tehnička inovacija prije. Od jutra do večeri, na poslu i u privatnom životu: čini se da ništa ne funkcionira bez pametnog telefona. No, ima li njegova uporaba svoju cijenu? Kao da se o njemu samo razmišlja u pozitivnom kontekstu, a malo njih se brine zbog negativnih učinaka na naše razmišljanje, osjećaje i djelovanje, naše zdravlje i naše društvo. Krajnje je vrijeme da se ovom pomodnom hiru suprotstavimo činjenicama. Na zdravstvene posljedice pretjerane uporabe pametnih telefona upozoravaju i investitori i poduzetnici. Šef Applea preporučuje da se pametni telefoni ne bi trebali koristiti u školama, francuski ih je predsjednik tamo potpuno zabranio, a Južna Koreja već godinama ima zakone koji štite mlade od najgorih posljedica upotrebe mobitela. Angažirani psihijatar Spitzer, nakon što je u svojim bestselerima obradio temu usamljenosti te opasnosti od digitalnih medija, u svojoj novoj knjizi ponovno obrađuje jedan od najvažnijih problema suvremenog čovjeka.
‘Djevojka s Leicom’, Helena Janeczek
Gerda Taro bila je njemačko-židovska ratna reporterka, aktivistkinja, antifašistkinja, umjetnica i inovatorica koja je, sa svojim partnerom, Mađarem Andréom Friedmannom, činila drugu polovicu slavnog Roberta Cape, jednog od najslavnijih ratnih i političkih fotoreportera dvadesetoga stoljeća. Poginula je na ratnom zadatku za vrijeme Španjolskog građanskog rata i na taj tragični način postala prva fotoreporterka ubijena na bojnom polju. Prvi je kolovoza 1937. godine. Gerda Taro napunila bi taj dan dvadeset sedam godina. Umjesto toga, održan je njen sprovod. Tužnu procesiju predvodi Friedmann, koji će sam nastaviti raditi kao Robert Capa, muškarac koji je Taro naučio koristiti se Leicom. Zajedno su bilježili zločine fašista u Španjolskom građanskom ratu. Tu su i ostali koji su obilježili njen prerano okončani život; Ruth Cerf, njena stara prijateljica iz Leipziga, s kojom je pobjegla u Pariz; bivši ljubavnik Willy Chardack, Georg Kuritzkes, još jedna nekadašnja ljubav i ključna figura u Međunarodnim brigadama. Svaki od njih poznavao je drugačiju Gerdu, onu koja se ponekad radikalno razlikovala od herojske antifašističke figure koju tog vrućeg kolovoškog dana oplakuje mnoštvo.
‘Vedrana: Znati(želja)’, Anita Peti-Stantić
Ova je knjiga napisana s namjerom da se zainteresiranu javnost, a posebno mlade i njihove učitelje, potakne na to da posegnu za popularnoznanstvenim tekstovima. Ti su tekstovi most između znanstvene literature i šire javnosti. Kako je poznato da ljudski mozak u dobi između trinaeste i devetnaeste godine postaje sposoban razumjeti apstraktne koncepte, složene teorije i odnose, kao i dubinski usvojiti intelektualni vokabular koji prati taj razvoj, upravo je to pravi trenutak za uranjanje u popularnoznanstvene tekstove. Ti tekstovi, osim što obiluju podacima i analizama koje potiču znatiželju i istraživački duh, pretpostavljaju i strukturirane načine mišljenja koji dovode do uspoređivanja, zaključivanja i traženja rješenja u svakodnevnim životnim situacijama. Ovom smo knjigom i mladima i njihovim učiteljima željele pokazati upravo to – kako su rano otkrivanje popularnoznanstvenih tekstova i njihovo čitanje garancija razvoja vlastitih intelektualnih sposobnosti. Osvijestimo li to i počnemo li više razgovarati, i mladi sa starijima i mladi međusobno i stariji međusobno, a onda i čitati i razgovarati o pročitanom, sasvim smo sigurne da ćemo se razumjeti bolje.
‘Prehrambeni kompas’, Bas Kast
Što jesti? To jednostavno pitanje danas je postalo izuzetno komplicirano. Je li dobra paleo prehrana? Ili je bolja prehrana siromašna ugljikohidratima? Ili možda prehrana siromašna mastima? Veganska? Bezglutenska? Znanstveni novinar i pisac uspješnica Bas Kast u knjizi Prehrambeni kompas hvata se u koštac s kaosom koji vlada na području prehrane. Onkraj prehrambenih trendova i ideologija, Kast traga za odgovorom što je zbilja zdravo. Kako se hrane najdugovječniji ljudi? Kako se učinkovito mršavi? I zašto čak i ‘službene’ prehrambene preporuke i smjernice vode u zabludu? Kast razlučuje neistine od činjenica o prehrani, donoseći temelje prehrane koja nas može zaštititi od tipičnih staračkih bolesti i produljiti nam život. Njegove su preporuke utemeljene na jedinstvenom opsežnom pregledu tisuća znanstvenih istraživanja s područja suvremene medicine, nutricionizma i gerontologije.
‘Grad od pare’, Carlos Ruiz Zafón
Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare. ‘Zafón nas mami kao nitko drugi s nepogrešivim ritmom svojih pripovijesti, punih čarobnih i čudesnih distrakcija’, zapisao je ugledni The Guardian.
‘Pandemija nostalgije’, Ivan Krastev
Kad su se ljudi upitali zašto u nekim europskim zemljama ima manje zaraženih i umrlih, nestala je ideja o zajedničkoj Europi. Nitko nije mario za brojenje mrtvih i zaraženih na razini kontinenta. Nijedna vlada nije tražila europsku zdravstvenu politiku niti europeizaciju osobnih podataka povezanih s pandemijom. Tijekom ove krize, Europska unija ponekad je nalikovala na posljednja desetljeća Svetog Rimskog Carstva, kada ljudi koji su živjeli na njegovu teritoriju nisu više ni znali da su u njemu. Na mnogim mjestima u Europi ova je kriza smanjila entuzijazam građana za EU, ali je istodobno prisilila vlade da shvate koliko ovise o njoj. Kad pandemija završi, ljudi će osjećati nostalgiju za onim minulim vremenima kad smo lako mogli letjeti gotovo svugdje na svijetu, kad su restorani bili krcati i kad je umiranje bilo tako neprirodno da smo se poslije smrti starije osobe pitali nije li umrla zbog liječničke pogreške. Ali premda bi se ljudi drage volje vratili u normalu, ustanovit će da je to nemoguće. U svijetu jučerašnjice uvijek postoji i nešto što uznemirava. Prošlost i sadašnjost razlikuju se po tome što ne možemo znati budućnost sadašnjosti, ali već smo proživjeli budućnost prošlosti. I znamo da je budućnost jučerašnjice pandemija u kojoj živimo sada. Možemo samo nagađati hoće li dovesti do onoga što inače postižu ratovi, ali bez obzira na ono što nas čeka, možemo biti sigurni da će nakon suzbijanja virusa svijet obuzeti ‘pandemija nostalgije’.
‘Deset lekcija za svijet poslije pandemije’, Fareed Zakaria
Deset lekcija za svijet poslije pandemije Fareeda Zakarije, uglednog novinara CNN-a, nije puki žurnalistički osvrt na najveću krizu s kojom se čovječanstvo suočilo nakon Drugog svjetkog rata. Knjiga nastala u jeku pandemije, Deset lekcija može se doimati kao ogledni primjer hitre novinarske reakcije, što svakako jest, ali je i znatno više od toga. Zakarijina erudicija, analitičnost i kritičnost kada je riječ o globalnim političkim i ekonomskim kretanjima osobine su koje se očekuju od autora svjetskoga glasa, ali posebno su impresivne njegova upućenost u medicinu te jednostavnost i jasnoća s kojima je opisao genezu pandemije. S virusima živimo od pamtivijeka na ovom opasnom svijetu i oni doista nisu jedina i najstrašnija prijetnja. Zakaria upozorava i na populizam, klimatske promjene, neizvjesnosti digitalne epohe, američko-kinesko suparništvo… U svojih Deset lekcija za svijet poslije pandemije osvrće se i na vječnu dvojbu između državnog intervencionizma i slobodnog tržišta.
‘Povijest hladnoga rata’, Odd Arne Westad
Hladni rat, sukob kapitalizma i socijalizma koji je potrajao od 1945. do 1989., učvrstio je svjetsku prevlast supersila i stvorio svijet u kojem su moć i nasilje – ili prijetnja nasiljem – osnovna mjerila međunarodnih odnosa. U Povijesti Hladnog rata norveški povjesničar s Yalea Odd Arne Westad promatra Hladni rat kao globalnu pojavu u perspektivi od stotinu godina, od prve svjetske krize kapitalizma krajem 19. stoljeća kad transkontinentalni imperiji – SAD i Rusija – kreću u ekspanziju, do početka devedesetih godina 20. stoljeća, pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza, kad Sjedinjene Države postaju neprikosnoveni globalni hegemon. Westad ne analizira samo utjecaj Hladnog rata na uspon američke moći i poraz komunizma sovjetskog tipa već i na pobjedu demokratskog konsenzusa institucionaliziranog u Europskoj uniji, duboke ideološke podjele latinskoameričkih društava, kao i političku i društvenu revoluciju u Kini. Sjajno napisana, prava riznica povijesnih izvora i izuzetno širokog uvida, Povijest Hladnog rata neizostavno je djelo za razumijevanje bipolarnosti naše nedavne povijesti i geopolitičkih pukotina čije posljedice itekako osjećamo i u 21. stoljeću.
‘Dom iza žice’, Jasminka Tihi Stepanić
Još jedan izvrstan roman za mlade iz pera fantastične Jasminke Tihi Stepanić koji će rado čitati i odrasli. Autorica je popularnost stekla svojim prvijencem, romanom Imaš fejs?, a u romanu Dom iza žice progovara o problemima odrastanja u suvremenom svijetu. Istom problematikom bavi se i u prethodnim romanima, a odnose se na utjecaj medija na ponašanje, probleme prouzrokovane razvodom, anoreksiju… Glavni lik romana Dom iza žice je dječak Gabrijel koji živi s majkom u Zagrebu. Majka nije stalno zaposlena, poslovi koje obavlja sumnjivog su morala te ne vodi brigu vlastitom djetetu što se uvelike odražava na njegovo ponašanje. Nebriga i loši uvjeti života natjeraju Gabrijela, inače pametnog i dobrog dječaka, na delikventno ponašanje. Spletom različitih okolnosti završava u odgojnom zavodu i udomiteljskoj obitelji. Uz događaje iz Gabrijelovog života koji nisu najsretnije prirode, pratimo život njegove majke koja doživljava katarzu u odnosu na ponašanje i nespremnost na odgovorno roditeljstvo s početka romana. Postaje osoba koji se želi brinuti za svoje dijete i ispraviti pogreške iz prošlosti.
‘Izvan reda’, Jordan B. Peterson
Klinički psiholog i proslavljeni profesor s Harvarda i Sveučilišta u Torontu dr. Jordan B. Peterson svojom knjigom 12 pravila za život milijunima je čitatelja pomogao da kaos u svojem životu dovedu u red. U ovom odvažnom nastavku koji izlazi pod naslovom Izvan reda Peterson donosi još dvanaest životno važnih načela koja će nam pomoći izdržati iscrpljujući teret što neizbježno prati svaku našu želju da svijet dovedemo u red. U vremenu kada se čovjekova volja sve više nameće u svakom području života – od društvenih struktura do naših emocionalnih stanja – Peterson upozorava na opasnost koja leži u pretjeranoj sigurnosti. Osim toga, razlaže strategije koje pomažu nadići kulturne, znanstvene i psihološke sile koje nas guraju prema tiraniji te nas uči kako se umjesto toga možemo pouzdati u svoj instinkt za pronalaženje smisla i svrhe, čak i onda – i posebno onda – kada smo bespomoćni. Previše kaosa vodi u nestabilnost i tjeskobu, ali previše reda može nas skameniti i učiniti nas pokornima i podloženima. Knjiga Izvan reda poziva nas da uspostavimo ravnotežu između kaosa i reda, ta dva temeljna načela stvarnosti te nas vodi uskim i tijesnim putem koji ih razdvaja.
‘Sladoledar’, Katri Lipson
Dvije godine po svršetku Drugoga svjetskog rata, u Čehoslovačkoj jedan režiser odlučuje snimiti film bez scenarija, u kojem glumci vlastitom improvizacijom kreiraju tijek radnje, a njihove se stvarne sudbine stapaju sa životima filmskih likova. Priča se odvija uglavnom 1940-ih i 1950-ih, s fokusom na mladi par s lažnim dokumentima u bijegu pred nacističkom okupacijom, no likovi koje utjelovljuju ubrzo počinju živjeti vlastite živote. Kako granica između fikcije i zbilje blijedi, Tajna policija biva uvjerena da autor filma raspolaže podacima koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost te započinje istragu… Roman čiji imaginarni svijet tvore strah i žudnja, djelo u kojem slučaj upravlja ljudskim sudbinama, a zamjena identiteta i neobični odnosi pridaju zbilji dojam začudne zaigranosti.
Piše; foto: Dubrovačke knjižnice