Kultura

UMJETNOST STEPSKIH PREDILJA Orenburške pahuljaste marame od vune u Atelijeru Pulitika

Orenbursa Cipka naslovna

Izložba ‘Orenburg, čipkarska svjetska baština’ otvorena je ovu subotu točno u podne u Atelijeru Pulitika, a možete ju pogledati do 29. siječnja 2017. godine svaki dan, osim ponedjeljkom, od 10 do 16 sati.

Izložba je nastala je u suradnji Umjetničke galerije Dubrovnik i Umjetničkog muzeja Orenburg iz Rusije. Posjetitelji su, osim jedinstvene prilike upoznavanja sa ovim dijelom ruskog kulturnog nasljeđa, najsjajnijim draguljem kulturne riznice Orenburga, u izvedbi Hrvatsko – ruskog društva ‘Umjetnost bez granica’ poslušali i izvornu rusku glazbu.

Izložbenom djelatnošću i promicanjem umjetnosti stepskih predilja aktivno se bavi Umjetnički muzej Orenburg, koji posjeduje za Rusiju jedinstvenu kolekciju orenburških marama od pahuljaste vune. Samo proteklih godina (2010. – 2016.) s izložbom su se upoznali posjetioci iz Švicarske, Danske, Španjolske, Njemačke, Malte, Češke, Italije, Engleske, Norveške i Nepala.

Postojanje već 200 godina poznate Orenburške marame od pahuljaste vune dokazuje da je navedeni umjetnički rad toliko prirodan za Orenburg koliko i šivanje od jelenjeg krzna za Sjever ili keramika za srednju Aziju. Marama se pojavila u kozačkim naseljima, među ruskim doseljenicima, te kao djelo kolektivnog narodnog stvaralaštva priča priču o povijesnom okruženju, socijalno-ekonomskim i trgovačkim odnosima, jedinstvenim prirodnim bogatstvima te lokalnom načinu života.

U današnje vrijeme, kao i prije mnogo godina, predilje predu marame po sjećanju. Njima nisu potrebni crteži ili unaprijed napravljene sheme. Osnove tkanja ažurnih marama poznate su im u tančine. Izrada marama, na taj način postaje umjetničkim procesom, u kojem se na osnovi varijacija tradicionalnih vezenih elemenata svaki put rađa unikatan i jedinstven rad. U procesu izrade marama upotrebljavaju se klasične metode poznate u cijelom svijetu – crtež ažurnog tkanja stvara se uz pomoć pravog boda i jednostavnih navoja. Kroz stoljeća su se orenburški uzorci rađali i usavršavali. Danas postoji prepoznatljiv i jedinstven sistem motiva i uzoraka. On i objedinjuje svu umjetnost orenburškog tkanja, te njegove umjetničke i tehničke tradicije.

Europska se publika s orenburškim maramama prvi put upoznala 1851. godine na prvoj Svjetskoj izložbi u Londonu. Već su tada marame skrenule pažnju na sebe te dobile posebne nagrade. 1862. na drugoj Svjetskoj izložbi u Londonu Kozakinji iz Orenburga, Mariji Uskovoj, bila je dodijeljena medalja „Za marame od kozjeg paperja“. Godine 1897. orenburške marame su dobile medalju u Chicagu, 1958. – veliku srebrenu medalju na Svjetskoj izložbi u Brisselu. Također su se orenburške marame izlagale na svjetskim izložbama u Kanadi (Montréal, 1967.) i Japanu (Tokio, 1968.), na međunarodnim sajmovima u Alžiru (1969.), Siriji ( 1975.), Grčkoj (1976.), Francuskoj ( 1977.), Engleskoj ( 1979.), Austriji (1980.), Španjolskoj (1981.), Indiji (1982.), Njemačkoj (1985.) itd.

 

Pročitajte još

Glazba Kuće Bukovac – priča o zvucima prošlosti

Dulist

‘NEBESA ODOZGOR ROSITE’ Adventski koncert župnih zborova

Dulist

LERO POZIVA U nedjelju pogledajte ‘Snove izgubljenih godina’

Dulist