Britanska ambasada u Zagrebu u suradnji sa Udrugom Bonsai organizirala je ovog četvrtka u Hiltonu panel ‘Volontiranje u zdravstvu’ na kojem su britanski i hrvatski stručnjaci uspoređivali svoja iskustva o otvorio ga je gosopdin Michael Holland, šef Odjela za politiku Britanske ambasade u Zagrebu.
Evo što su o ovoj važnoj temi zapisali iz Udruge ‘Bonsai’:
Iako u našoj zemlji zakonski propisi predviđaju mogućnost uključivanja volontera u zdravstvene institucije kroz Strategiju razvoja ljudskih resursa u zdravstvu , Nacionalnom programu za razvoj palijativne skrbi i sl., način na koji se to može učiniti je zakonski nedorečen. Stoga je jedina ali svakako hvale vrijedna praksa volontiranja u zdravstvu – suradnja Udruge i Bolnice ili Doma zdravlja. Tako u Rijeci na primjer „Tete pričalice“ iz udruge Portić posjećuju dječju bolnicu na Kantridi, u Dubrovniku i Zagrebu volonteri Crvenog Križa provode „Bolnicu bezbolnicu“ a u Osijeku četiri udruge surađuju s Domom zdravlja u pružanju usluge multidisciplinarnog tima u palijativnoj skrbi.
Predsjednica Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva Nives Ivalja naglasila je važnost volonterske infrastrukture koja postoji ali i složenost , ozbiljnost i važnost održivosti volonterskih programa u bolnicama. To nam je potvrdio i Dragan Cvitić, koordinator volontera iz Udruge Krijesnica koja surađuje sa Klinikom za tumore KBC Sestara milosrdnica. Iako je suradnja udruga i zdravstvenih ustanova dobra i poželjna potrebno je otići dalje pošto uglavnom Udruge nisu održive a potreba za nezdravstvenom volonterskom pomoći je trajna i znatna.
U Londonu, na primjer, od kuda su nam stigli, Jamie Wilcox i Clive Pankhurst koji koordiniraju, preko 2000 volontera koji volontiraju 250 000 sati godišnje, Vlada putem zaklade financira većinu koordinatora volontera dok manji dio financiraju kroz razne dobrotvorne aktivosti. U spomenute programe ulazi tek trećina prijavljenih volontera jer su kriteriji odabira, zakonske provjere a akasnije i edukacije vrlo visoki obzirom da se radi o ulasku u Bolnice. Prosječna edukacija traje tri mjeseca uključivo i on-line edukaciju a prilikom ulaska u Bolnicu, volonteri uvijek neko vrijeme rade zajedno sa iskusnijim kolegama. Od preko stotinu raznih pozicija istaknuli su nam volontere za informiranje pacijenata i članova obitelji, administrativne volontere, zabavljače pa čak i heroje za djecu, volontere za uljepšavanje , volontere za ljuljanje i maženje dojenčadi, volontere koji promažu pri prehrani, volontere specijalizirane za epileptične napade , volontere za isprobavanje vlasulja, volontere za olakšanje zabrinutosti dementnih pacijenata, volontere za kupovinu, prevoditelje, dušebrižnike, volontere za kreativne radionice i mnoge druge, uključivo i posebno trenirane pse-volontere. Od volonterskih programa imaju koristi i pacijenti, njihove obitelji ali i medicinsko osoblje koje se može fokusirati na stručne medicinske aktivnosti. Prema navodu jednog od volontera u 8 od 10 poziva pacijenata radilo se o nečemu što je on mogao pomoći a što je onda znatno oslobodilo stručno osoblje da može pružati medicinsku uslugu drugim pacijentima.
University College London Hospitals i Great Ormond Street Hospital prepoznaju i cijene rad svojih volontera od samog vrha uprave pa na dalje što je sjajno jer omogućuje kvalitetniju uslugu pacijentima i veće zadovoljstvo radnim uvjetima kod medicinskog osoblja pošto su nezdravstvene usluge komplementarne medicinskima.
No pretpostavimo čak da taj dio razumjevanje stavimo sa strane i napravimo malo jednostavne matematike. Dvanaestak zaposlenih koordinatora sveukupno neka godišnje košta čak i 25 000 funti a oni sjetimo se , generiraju dva ipo milijuna funti vrijednosti volonterskog rada ( 1 sat = 10 funti) što je doslovno deseterostruki povrat na investiciju! Takvo ulaganje nećete naći nigdje. Ni kvantitativno ni kvalitativno.
Zato se nadamo kako će Hrvatska biti dovoljno osvještena i uključiti u svoje prioritete financiranja održive volonterske programe u zdravstvenim institucijama.
Udruga Bonsai se ovom putem iskreno zahvaljuje Britanskoj ambasadi u Zagrebu na suradnji kao i Dubrovačkoj razvojnoj agenciji DURA koja je pokazala primjer društveno odgovornog poslovanja donirajući radno vrijeme svoje zaposlenice Alise Aliti Vlašić koja je moderirala ovaj panel.