Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom.
Otkako smo ušli u EU, iz Hrvatske se iselilo gotovo 200.000 ljudi, a vrhunac tog vala bio je 2017. godine, kad je u potrazi za poslom i boljim životom zemlju napustilo 47.000 ljudi. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima, piše Gradonačelnik.hr
Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da pozitivan migracijski saldo u posljednjih sedam godina, u razdoblju od 2011. do 2018. godine, bilježi 37 gradova – četiri više nego što ih je bilo u plusu kada smo prošle godine analizirali podatke zaključno sa 2017. godinom. Njih 19, pak, ima pozitivne brojke i kada je u pitanju doseljavanje iz inozemstva, a uglavnom je riječ o ‘morskim’ gradovima. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je i dalje Grad Samobor.
Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih sedam godina doselilo najviše stanovnika (osim Zagreba u kojega se doselilo gotovo 20 tisuća stanovnika više nego se iselilo) je Dubrovnik, u kojega se doselilo 1.799 više ljudi nego se iselilo. Dubrovnik tako i dalje potvrđuje svoju titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem prošlogodišnjem izboru najboljih gradova, a ove je godine branio do samog finala.
‘Razvoj gospodarstva, posebice turizma, te brojne mogućnosti zaposlenja koje iz toga proizlaze, zasigurno su najveći pojedinačni čimbenici koji Dubrovnik čine poželjnim gradom za doseljenje. No, kako bi grad učinili uistinu mjestom za kvalitetan i ispunjen život svojih građana, ova gradska uprava razvija i provodi niz demografskih mjera i pokreće kapitalne investicije, prvenstveno u stanogradnju, razvijajući pritom vlastite modele’, ističe gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Navodi, tako, kako su osmislili model Dubrovačke stanogradnje, izgradnja prva 43 stana u tijeku i oni će se po detaljno propisanim uvjetima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10 godina. Razvijaju, potom, projekt izgradnje novih stanova za mlade, njih 50, a krajem 2020. započet će i program dodjele zemljišta po povoljnim uvjetima mladim obiteljima za gradnju obiteljskih kuća na Pobrežju. Uz sve to, razvili smo i modele subvencioniranja podstanarstava. Grad Dubrovnik je i po izdvajanjima za učenike među nacionalnim rekorderima. Pokrenuli smo val ulaganja u vrtiće i osnovne škole, koja se samo u ovoj godini penju do 100 milijuna kuna, ali i u sportsku infrastrukturu. Sufinanciramo udžbenike za osnovne i srednje škole, a uz stipendije nudimo i studentske kredite za studiranje u Hrvatskoj i inozemstvu. U lipnju smo nadogradili dugogodišnju populacijsku mjeru „Dar za novorođeno dijete“ kojom smo povećali iznos jednokratnih potpora za tisuću kuna. No, najveća novost nove Odluke je potpora roditeljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u ukupnom iznosu od 33.600,00 kuna koja se isplaćuje u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine djetetova života’, ističe gradonačelnik Mato Franković.