Pet je oboljelih i dvije umrle osobe u Hrvatskoj nakon što su cijepljeni protiv svinjske gripe. Stručnjaci tvrde da je taj broj u odnosu na cijepljene vrlo visok. Istodobno, u našu je zemlju stigla i nilska groznica – cjepiva nema, ali stručnjaci poručuju – nema ni panike, donosi index. hr.
Srbiju također trese groznica s Nila. Sve zaražene osobe imaju između 52 i 82 godine, bolest se očituje glavoboljom, visokom temperaturom, povećanim žlijezdama, pospanošću, a može završiti komom. Upravo s upalom moždane ovojnice, što je također jedan od simptoma groznice s Nile, u kolovozu je hospitaliziran 65-godišnji muškarac iz Slavonskog Broda. On je bolest donio iz Vojvodine.
Epidemiologinja Tatjanu Nemet Blažić iz Zavoda za javno zdravstvo kaže za index kako straha i panike ne treba biti jer je način prijenosa putem komaraca, sa čovjeka na čovjeka se bolest ne prenosi, nego ubodom zaraženog komarca.
Cjepiva nema, ali, uvjeravaju stručnjaci, nije niti nužno jer u 80 posto slučajeva ova bolest prođe, a da se i ne primijeti.
Groznica s Nila samo je dolila ulje na vatru u Hrvatskoj gdje se ovoga tjedna doznalo da je pet osoba oboljelo, a dvoje umrlo od sindroma GBS, koji se pojavljuje kao nuspojava cjepiva protiv tzv. svinjske gripe.
Za Srećka Sladoljeva iz Imunološkog zavoda broj umrlih i oboljelih kao nuspojava cjepiva protiv svinjske gripe je i više nego zabrinjavajući.
– Ogroman broj u odnosu na populaciju cijepljenih osoba. Posebno me zanimalo zbog toga što sam pročitao jednu potresnu knjigu, u kojoj jedan učenik prati zadnje dane svoga profesora, koji je obolio od GBS-a. Barata se s brojkom da je taj sindrom jedna od najrjeđih bolesti i da svega jedan od milijun obolijeva – kaže Sladoljev.
Cjepivom je od prosinca 2009. do prvih mjeseci 2010. godine cijepljeno oko 20 tisuća Hrvata, a upravo zbog toga Sladoljev smatra da broju oboljelih tu nije kraj.
– Nije mi drago da se takvi slučajevi pojavljuju, ali mi je drago da se svi oni registriraju i da o tome dobiju prave informacije da to nije nekakva teorija urote i zavjere i tako dalje, nego mi stvarno trebamo konkretne pokazatelje oko toga koje su dobre i loše strane cijepljenja – poručuje Sladoljev.