U Ministarstvu financija poprilično su zakopčani kad su u pitanju nove informacije o budućim potezima, ali se nakon prvih javnih negodovanja zabrinutih predstavnika lokalne uprave koja će izgubiti dio prihoda zbog pomicanja poreznih razreda ipak može doznati da je smanjivanje progresivnosti poreza na dohodak tek prvi korak u željama Ministarstva.
Naime, iako Kukuriku vlast odbacuje ideju administrativnog rezanja nepotrebnih općina, gradova i županija, u Ministarstvu procjenjuju da će već prvo rezanjem prihoda lokalne uprave zapravo prokazati održivost pojedinih jedinica. Dakle, ako i ne bude administrativnog rezanja, bit će fiskalnog ukidanja pojedinih općina, a možda i gradova.
Komplicirani prirezi
Iako su iz lokalne uprave već najavili dizanje prireza zbog amortiziranja gubitka prihoda, u Ministarstvu već razmišljaju o novim koracima – potpunom ukidanju 40-postotne stope u sustavu poreza na dohodak u drugom koraku pa i ukidanju prireza koji samo kompliciraju, odnosno znatno poskupljuju porezni sustav. Sigurno će raditi na stalnom širenju porezne osnovice, tj. boljoj naplati poreza, a kako bi postigli ključni cilj – smanjenje poreza. Pojedinci u Ministarstvu čak hrabro razmišljaju o tzv. flat rateu kao mogućnosti. Iako je pitanje poreza na dohodak u epicentru javne rasprave, prvi i ključni problem ministra financija Borisa Lalovca predstojeći je rebalans proračuna u rujnu ili listopadu. Doznajemo da će pod najsnažnijim povećalom biti kapitalni izdaci (mostovi, ceste, željeznice, luke poput Gaženice…), ali će se odlučno i oštro morati razgovarati o plaćama. Procjena je navodno u Ministarstvu da se više ne isplati govoriti o linearnom rezanju plaća, ali će se morati govoriti o višku zaposlenih po ministarstvima, vojsci, policiji, zdravstvu i o visini pojedinih plaća. Bez smanjivanja mase plaća ne može se govoriti o održivosti proračuna. Još nema licitiranja ukupnim brojem viška zaposlenih ni konkretnim iznosom mogućih ušteda, ali se, uz ostalo, spekulira s milijardom na zaposlenima i još toliko na kapitalnim izdacima. U Ministarstvu financija raduju se što će od kraja ovog mjeseca u punoj funkciji biti sustav centralnog obračuna plaća, a koji je uvođen uz teško shvatljive otpore. Uz takav sustav lakše će se moći vidjeti koliko i tko strši.
Milijarda na zaposlenima
Prema prvim informacijama, čini se da će u Ministarstvu financija početi u svom dvorištu. Nakon uvođenja sustava fiskalizacije i njegova usavršavanja govori se o tome da je 6500 računovođa postalo višak, a smanjuje se i potreba za vrlo visokim brojem poreznih inspektora. Posljedice digitalizacije, odnosno informatizacije na prekobrojnost radne snage trebala bi se osjetiti i u drugim dijelovima javne uprave. Takvo “češljanje” viškova bit će odrađeno po svim dijelovima javne uprave. Stručnjaci procjenjuju da će se sigurno raditi o peteroznamenkastom broju viška zaposlenih. U Ministarstvu financija uz to će inzistirati na postavljaju tzv. KPI-ja (key performance indicatora), kako bi mogli procijeniti i unaprijediti rad javne uprave, a kakvi su uobičajeni u privatnom sektoru. Isto tako, spremni su tražiti mjesečno objavljivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i popise plaća viših od deset tisuća kuna. Za taj novac, procjenjuju, zaposlenici privatnog sektora moraju se i te kako dokazati. U sljedećem rebalansu sasvim će sigurno na udaru biti i subvencije.
Večernji.hr