Brojni znanstvenici okupili su se u Dubrovniku na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Trans European Dialogue 2024. na temu digitalnog upravljanja u doba umjetne inteligencije. Tim povodom u srijedu navečer upriličen je i svečani domjenak za sudionike konferencije.
Prorektorica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Anamarija Musa je rekla kako Grad Dubrovnik ima dugu tradiciju upravljanja te da je zbog toga postao jedan od najsnažnijih gradova u Hrvatskoj.
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivan Koprić je rekao kako će se u iduća dva dana razgovarati o mnogim problemima digitalizacije i umjetne inteligencije u kontekstu javnog sektora, učinkovitosti i ljudskih prava.
– Kao dekana na Pravnom fakultetu koji je domaćin ovogodišnjem Trans Europskom dijalogu želio bih ovdje naglasiti i stranu ljudskih prava u algoritamskom upravljanju i digitalizaciji poput skupljanja podataka, profiliranja, prodaje osobnih podataka, dijeljenja ilegalnih sadržaja, govora mržnje na društvenim mrežama, dijeljenja dezinformacije, internet zločina i mnogih drugih vrsta zlouporabe koje se šire dan za danom. Jako važno je čuvati, ne samo istraživanje nego i sve nas – objasnio je Koprić te izrazio nadu kako će konferencija biti uspješna.
Obraćajući se uzvanicima gradonačelnik Mato Franković je naglasio kako digitalizacija može promijeniti jako puno stvari, ali nažalost ne može promijeniti vrijeme.
– Digitalizacija kao alat puno znači gradovima za upravljanje procesima, ali i za uključivanje javnosti, što je krucijalno. Direktni kontakt s građanima je nešto najbolje za bilo kojeg gradonačelnika. Znati što građani žele, koja su očekivanja te to otkriti što je brže moguće. Grad Dubrovnik je implementirao u zadnjih osam godina mnogo digitalnih alata kako bi upravljali različitim procesima gradskog života – pojasnio je Franković.
Ističe kako je jedan od alata participativno budžetiranje odnosno izrada lokalnog budžeta.
– Implementirali smo projekt kojega smo nazvali ‘Vox populi’ u kojem tijekom godine imamo glasanje preko interneta gdje građani iz različitih dijelova Grada prvo predlože projekte koje bi htjeli imati, te da isti budu završeni iduće godine za područje iz kojeg dolaze. Obično bude deset do petnaest prijedloga te onda svi iz nekog područja grada glasaju za prijedlog i jedan koji je izabran postane dio gradskog budžeta za iduću godinu kojega onda implementiramo. Na ovaj način građani sami vide koliko su bitni i da stvarno mogu promijeniti stvari. Druga stvar zašto je ovaj alat važan za nas je to što ponekad imamo svoje dvojbe je li nešto dobro ili ne. Onda direktno pitamo građane i vrlo brzo dobijemo informacije je li nešto dobro ili nije. Sve je spojeno s nacionalnom mrežom NIAS gdje se identificirate sa svojom osobnom karticom – objasnio je Franković.
Posebno je istaknuo kako Hrvatska nema digitalizirani proces glasanja, dok uprave na nižim pozicijama bilježe uspjeh za neke stvari koje su jako bitne za građane.
– Od 2017. godine smo počeli s projektom ‘Poštujmo Grad’ u koji smo ubacili različite digitalne alate kako bi unaprijedili kvalitetu ponude i bolju kvalitetu života za naše građane. Iako naši građani žive od turizma, u isto vrijeme ako je sve oko njih prenapučeno, kvaliteta života ide prema dolje. Iz tog razloga oni su prvi protiv turizma, iako žive od njega. S različitim alatima za organiziranje turista unutar Grada konstantno govorimo da problem nisu brojevi već protok i to na način kako je taj broj raširen tijekom dana, tjedna, mjeseca i godine. S različitim digitalnim alatima smo uspjeli u našem naumu, a prema Sveučilištu u Dubrovniku i njihovim studijima slučaja, protok je sada normalan te nemamo rupa ni problema i sl… Naime, imali smo povećanje broja posjetitelja za 25 posto u 2023. godini. Znamo te podatke jer imamo brojače ljudi na ulazu. Tako kada svaki put uđete unutra ili izađete, brojač odradi svoje. Ovo je važno i za sigurnost zato što u slučaju potresa ili požara mi znamo koliki broj ljudi imamo unutar zidina – rekao je gradonačelnik.
Ovim, ali i drugim alatima poput umjetne inteligencije, dodao je, može predvidjeti koliko će biti ljudi te slati poruke gostima koji dolaze kako bi znali kada će im iskustvo u Gradu biti najbolje.
– Na web stranici ‘Dubrovnik visitor’ možete ući u kalendar i zaista vidjeti mjesec unaprijed kada je najbolje vrijeme za doći. Nije uvijek lako, ljudi puno puta ne razumiju, ali dugoročno stvari koje radimo građani prepoznaju kao uspjeh. Tako su prošle godine međunarodni stručnjaci ovo prepoznali sa šest nagrada koje su dane Gradu Dubrovniku za upravljanje turističkom ekonomijom. Uspjeh 2023. godine ne znači da će ovo biti ponovljeno osim ako konstantno upravljamo. Bez digitalizacije stvarima može biti skoro nemoguće upravljati. Stvarno mislim kako hrvatski gradovi tek započinju digitalizaciju administrativnih procesa, ali nikada nije kasno. Ja kao izabrani gradonačelnik prvi služim građanima, ali istodobno svaki drugi javni zaposlenik isto tako služi građanima – rekao je Franković.
Predsjednica NISPACee-a dr. sc. Eka Akobia je rekla kako je zadovoljstvo biti na ovoj konferenciji jer je posjetila Dubrovnik kao turist 2018. godine.
– Sada sam tu kao akademik te bih htjela izraziti svoju zahvalnost našim domaćinima za svoj trud i za organiziranje odlične agende za ove važne teme – rekla je Akobia.
Predsjednik EGPA-e Jean-Mitchel Eymeri Douzans naglašava kako se svako dvije godine ovakvo događanje organizira u istočnoj i zapadnoj Europi.
– Stvarno je zadovoljstvo biti ovdje. Biti ovdje danas u Dubrovniku koji je grad s dugom poviješću otpornosti prema ljudima koji kažu da je rat potreban te sam sretan što smo ovdje u boljem kontekstu nego posljednjih godina – objasnio je Eymeri Douzans.