Ukupno 713 zaraženih osoba i šest preminulih te 52 iliječenih, slika je epidemije koronavirusa (COVID-19) u Republici Hrvatskoj koju je Nacionalni stožer civilne zaštite u nedjelju popodne iznio javnosti. Tom prilikom predsjednik Stožera i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je kako o ponašanju građana ovisi hoće li epidemiološka krivulja ići ravno ili prema gore. ‘Svatko mora dati svoj dopinos’, zaključio je Božinović, dodajući kako je svjestan da restrikcijske mjere nisu popularne, ali trenutno su nam jedina šansa ako želimo dobiti ovu bitku. Njegovu zabrinutost podijelili su prvi čovjek hrvatskog zdravstva Vili Beroš i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić te Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Upravo spomenuti, od prve pojave COVID-19 u Lijepoj našoj, 25. veljače 2020., stupovi su obrane od daljnjeg širenja virusa ovim područjem. Mada ćemo o njihovim operativnim vještinama i uspješnošću nošenja situacijom moći govoriti tek po prolasku zdravstvene krize kada se budu zbrojile sve žrtve, s ovog stajališta jedno je jasno – pokazali su zavidnu razinu profesionalnosti ophođenja s medijima i učinak smirivanja ‘razularene rulje’. Stoga smo ovaj članak odlučili posvetiti iznošenju njihovih poslovnih, odnosno znanstvenih životopisa. Otpočet ćemo s Davorom Božinovićem koji se u ulozi hrvatskog ministra, doduše obrane, prvi put našao 2010. u mandatu premijerke Jadranke Kosor.
Dugogodišnji pouzdanik državnog vrha
Do tada tijesno je surađivao s državnim vrhom te, među ostalim, bio predstojnik Ureda hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Angažman duguje obrazovanju u segmentu međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti kojeg je stekao na Fakultetu političkih znanosti pri Sveučilištu u Zagrebu. Okušao se i u diplomatskim vodama kao savjetnik Veleposlanstva RH u Sofiji i Bugarskoj. Diplomatski rang je dobio 1999. godine kad postaje pomoćnikom Mate Granića pri Ministarstvu vanjskih poslova RH. Dobar dio svoje karijere posvetio je reguliranju odnosa s bivšim državama članicama nekadašnje SFRJ te je imenovan i veleposlanikom RH u Srbiji te Crnoj Gori.
Značajan obol dao je i u svojstvu Šefa Misije RH prilikom ulaska naše države u NATO savez. Upravo to bit će njegova odskočna daska za ulazak u redove Vlade, Sabora, ali i Europskog parlamenta gdje djeluje kao promatrač. Jasno, riječ je o čovjeku impresivnog CV-a čiji stoicizam i vojničku sabranost nošenja s danim okolnostima možemo pripisati odrastanju uz oca kapetana ratne mornarice. Staloženošću i kompetencijom, odlikuje se i neurokirurg Vili Beroš koji je u neslavnu ministarsku fotelju sjeo prije niti dva mjeseca, od čega se polovicu vremena bori s opasnošću galopirajućeg napredovanja epidemije koronavirusa. Svojim pristupom u odlučujućim trenutcima, zaradio si je epitet narodnog junaka.
Iz operacijske sale u fotelju ministra
Prije nego se prihvatio podizanja zdravstvenog sustava na razinu opće pripravnosti, obavio je osam tisuća operacija na mozgu pa možemo reći kako je svog prethodnika Milana Kujundžića zamijenio direktno iz operacijske dvorane. Radni vijek proveo je u KBC-u Sestre milosrdnice te popularnoj Vinogradskoj, a politički angažman započeo je tek 2018. kad je imenovan pomoćnikom ranije spomenutog bivšeg ministra zdravstva. Doktorirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na području molekularne biologije, a znanstveni rad bio mu je usko vezan uz specijalizaciju neurokirurgije koju je stekao 1998. Uz redovan rad u bolnici znanstvene radove objavljivao je u stručnom tisku domaćeg i inozemnog renomea.
Percepcija stručnjaka koji se našao na pravom mjestu u pravo vrijeme, prati i Alemku Markotić koja je svoj liječnički put započela u Sarajevu, a staž odradila u Domu zdravlja u Zavidovićima. Sredinom devedesetih došla je u Zagreb gdje je bila zaposlena pri Imunološkom zavodu, a od 2005. je u Klinici za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ koje je postala i ravnateljica. U hrvatskoj metropoli magistrirala je i doktorirala na području infektivnih bolesti. Profesionalno, osobito se bavila proučavanje hantavirusa, u mnogo čemu nalik koronavirusima. Oni, naime, izazivaju tzv. mišju groznicu do čijeg izbijanja je došlo za održavanja skijaške utrke Snježna kraljica 2012. godine na Medvednici. Istraživanje u kojem je sudjelovala, izdvojilo je upravo BiH kao njegovo europsko žarište.
Međunarodno prepoznata stručnjakinja
Na tu temu objavljen joj je rad u prestižnom časopisu Epidemiology and Infection u izdanju Cambridge University Pressu. Također, uz znanstvene članke, suautorica je nekoliko knjiga te udžbenika, a od 2012. članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dr. Alemka Markotić dobitnica je sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada. Spašavanje ljudskih života nije joj nepoznanica pa se od 1992. do 1994., za trajanja Domovinskog rata, posvetila humanitarnom radu. Sudjelovala je u rukovođenju i djelovanju Caritasove ‘Zdravstve skrbi’, sarajevske ljekarne koja je pružala pomoć svim potrebitim građanima. Iskustvo rata, istaknula je jednom prilikom, oslobodilo je straha od smrti zbog čega svoj posao obavlja bez zadrške.
Obuzdavanjem epidemije COVID-19 u Hrvatskoj upravlja i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. Svojim znanstvenim angažmanom manje je poznat javnosti. Medicinski fakultet pohađao je u Rijeci gdje je i danas vanjski suradnik pri Katedri za zdravstvenu ekologiju. Specijalizirao se za područje biomedicine, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, a dužnost prvog čovjeka HZZJZ obavlja još od 2016. godine. Objavio je nekoliko radova na temu npr. utjecaja klimatskih promjena na kvalitetu vode za ljudsku potrošnju i praćenja ispravnosti namirnica u Hrvatskoj. Predsjednik je Hrvatskog društva za zdravstvenu ekologiju te član Epidemiološkog društva pri Hrvatskom liječničkom zboru. Među ostalim, presjedao je Europskom agencijom za okoliš, a zbog svojih zasluga u Domovinskom ratu odlikovan je Redom Danice i Hrvatskim trolistom.
POKAZALI JEDINSTVO U NAJTEŽIM TRENUTCIMA Milanović pozvao: ‘Slušajte Vladu i stožer!’
Predsjednik RH Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković u trenutcima zdravstvene krize i prirodne katastrofe koja je pogodila Zagreb nadišli su političke razmirice i pokazali kako im je dobrobit hrvatskog naroda na prvom mjestu. U zajedničkom obraćanju javnosti predsjednik Milanović je pozvao Hrvate da slušaju upute Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite, a premijer Plenković poručio je kako situacijom upravljaju sa svim raspoloživim sredstvima.
DVOSTRUKO IZVANREDNO STANJE U Zagrebu ljudi na ulici, u potresu poginula djevojčica
Borbu protiv koronavirusa su dodatno zakomplicirali snažni potresi na području Zagreba. Mnoštvo ljudi izašlo je na ulice u strahu za vlastiti život otvorivši time prostor epidemiji da uzme dodatnog maha. Poneki stanovnici pretrpjeli su lakše ozljede dok je jedna osoba poginula. Prilikom trešnje više od sedam tisuća objekata pretrpjelo je štetu, među njima i medicinski laboratoriji gdje se analiziraju testovi na koronavirus.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 25. siječnja 2020.