Strani radnici koji u sve većem broju dolaze na hrvatsko tržište rada mogli bi se uskoro suočiti s novim, strožim pravilima boravka i zapošljavanja. Prema prijedlogu izmjena Zakona o strancima, bez osnovnog znanja hrvatskog jezika više neće biti moguće produljiti dozvolu za boravak i rad, piše Tportal.
Riječ je o promjeni koja bi izravno pogodila tisuće stranih radnika koji trenutno rade u Hrvatskoj, a koji bi morali položiti ispit iz hrvatskog jezika na razini A1.1 nakon godinu dana boravka kako bi mogli ostati i nastaviti raditi.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu kako su izmjene ponajprije rezultat usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, ali i poteškoća koje su se pokazale u dosadašnjoj provedbi zakona. Voditeljica Službe za strane radnike MUP-a Anita Mandić navodi da je ključni poticaj bila europska direktiva o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola.
– S izmjenama se krenulo zbog potrebe usklađivanja s pravnom stečevinom EU, ali i zbog problema u primjeni zakona – rekla je Mandić gostujući na HRT-u.
Dodaje i kako novi zakon ne uređuje samo tržište rada, nego i širi migracijski okvir, uključujući europski Pakt o migracijama i azilu.
Promjene koje izravno utječu na radnike
Za strane radnike predviđa se i veća fleksibilnost u promjeni poslodavca. Nakon šest mjeseci rada kod istog poslodavca, mogli bi ga promijeniti bez potrebe za izdavanjem nove dozvole. Produžuje se i razdoblje u kojem radnik može ostati bez posla, na tri do šest mjeseci, ovisno o radnom stažu, dok se uvodi i mogućnost duljih sezonskih dozvola – do tri godine, uz rad do devet mjeseci godišnje. Za mnoge strane radnike najvažnija promjena ipak je obveza poznavanja hrvatskog jezika. Ako ne polože ispit, neće moći produžiti boravak, što bi moglo značiti i povratak u matične zemlje.
Istovremeno se mijenjaju i uvjeti za poslodavce. Uvodi se godišnji financijski prag poslovanja umjesto dosadašnjeg mjesečnog prometa, što bi trebalo strože regulirati tko može zapošljavati strane radnike. Poslodavci pozdravljaju dio izmjena, posebno uvođenje trogodišnjih sezonskih dozvola koje bi olakšale povratak radnika bez ponovnog prolaska kroz administrativne procedure.
Ipak, upozoravaju na produljenje rokova za izdavanje dozvola, koji bi mogli trajati i do 90 dana, što otežava planiranje i pravovremeno zapošljavanje, osobito u turizmu i ugostiteljstvu.
Sindikati pak upozoravaju da se ključni problem stranih radnika ne rješava njihova snažna ovisnost o poslodavcima. Ističu da zahtjev za dozvolu i dalje podnosi poslodavac, dok radnici često nemaju puni uvid u svoj status, što može dovesti do situacija u kojima rade bez saznanja da im status nije uredan. Posebno problematiziraju i obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika, ističući da bi neispunjavanje tog uvjeta moglo značiti gubitak prava na boravak.
MUP: rokovi su maksimalni, sustav treba prilagodbu
Iz MUP-a poručuju kako rok od 90 dana predstavlja maksimalni okvir, a ne pravilo, te da se postupci u praksi mogu rješavati i brže. Naglašavaju da dosadašnji rok od 15 dana nije bio realan zbog složenosti provjera i obujma zahtjeva. Radnici, dodaju iz Ministarstva, imaju mogućnost provjere statusa svojih zahtjeva putem službenih kanala uz identifikaciju.
