Caritas Dubrovačke biskupije, u suradnji s Gradom Dubrovnikom, odlučio se upustiti u projekt izgradnje Sigurne kuće na dubrovačkom području.
Dogovoreno je da će Caritas osigurati prostor, a Grad biti sudionik projekta i financijski ga pratiti. Kako bi osigurao nedostatna sredstva, Caritas već dvije godine za redom organizira humanitarne koncerte na kojima se prikupljaju sredstva za izgradnju Sigurne kuće. Iznos od 180 tisuća kuna, prikupljen na prošlogodišnjem koncertu, utrošen je u izradu projektne dokumentacije, koja je dobivena početkom rujna. Lokacija je pronađena, no sada slijedi njena adaptacija, kao i potpisivanje tripartitnog ugovora između Caritasa, Grada i Županije u tu svrhu, istaknuto je na prošlotjednoj konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen ovogodišnji humanitarni koncert Ane Rucner. Grad Dubrovnik je u iduće tri godine predvidio ulaganje od 1,5 milijuna kuna u Sigurnu kuću.
GDJE JE MILIJUN S DOMJENAKA?
No, ostaje pitanje, što je s novcima koji su se skupili na božićnim domjencima 2007. i 2008. godine za realizaciju Sigurne kuće, koje danas više nitko ne spominje, a zbog čega su gradski proračun još prije dvije godine "češljali" interni revizori. Podsjetimo, dubrovački gospodarstvenici dvije godine za redom umjesto u organizaciju vlastitih božićnih domjenaka, uplaćivali su u gradski proračun iznos za realizaciju toga projekta. Ideju o organiziranju božićno-novogodišnjeg domjenka predložila je bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, koja je kao oporbena vijećnica potaknula pitanje sredstava za Sigurnu kuću. Aferu o navodnom nestanku oko milijun kuna za projekt Sigurne kuće, započela je njena stranačka kolegica Dubravka Marunčić kritizirajući gradonačelnika Andra Vlahušića što je rebalansom gradskog proračuna projektu Sigurne kuće uskratio milijun kuna.
No, Vlahušić je tada tvrdio kako taj novac nije zatekao u gradskom proračunu, te je vjerojatno nenamjenski potrošen. Tada je gradonačelnik Vlahušić, odlučio osnovati posebnu komisiju koja će ući u trag sredstvima namijenjenim izgradnji Sigurne kuće. U međuvremenu ti su se novci očito pronašli, tako da iz Grada Dubrovnika ističu kako je za projekt Doma za žrtve obiteljskog nasilja uprihodovano 1.113.092,73 kuna, dok je istovremeno za troškove hrane i pića domjenaka, na kojima su ta sredstva skupljena, plaćeno na teret troškova reprezentacije ukupno 365.518,00 kuna.
– Proračunska stavka za Dom za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja u 2009. svedena je na ostvarenje stavke u toj godini usvajanjem Izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2009. Ukupno je dosad na projekt Doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja utrošeno 132.621,62 kuna, te je dodatno ove godine Caritasu za ovu namjenu donirano 65 tisuća kuna za sufinanciranje projektne dokumentacije – ističu iz Grada. Također dodaju kako Grad Dubrovnik u iduće tri godine za ovu namjenu planira izdvojiti 1,5 milijuna kuna, ali na način da projekt zajednički nose Grad, Županija i Biskupija, po modelu po kojem je ugovoreno uređenje Centra za palijativnu skrb.
NOVAC NA KAPALJKU KROZ TRI GODINE
Iz odgovora nije pojašnjeno hoće li Grad Dubrovnik pored nešto manje od 550 tisuća kuna koliko je ostalo od božićnog domjenka, uplatiti dodatnih 1,5 milijuna kuna ili su u 1,5 milijuna kuna, koje će se dodijeliti tijekom tri godine, uključena i sredstva od domjenka.
Miho Katičić, pročelnik UO za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo, rekao nam je kako ti novci od oko milijun kuna nisu nestali, već se nisu mogli trošiti dok se projekt nije aktivirao. Iako je prošlog tjedna za jedan dubrovački medij istaknuo kako se 'može računati i na oko milijun kuna namjenski prikupljenih s domjenaka' za duList opovrgava svoju izjavu.
– Iznos od 1, 5 milijuna kuna, koje kroz tri godine Grad Dubrovnik namjerava isplatiti Caritasu za izgradnju Sigurne kuće, sadrži onaj milijun kuna koji je prikupljen na domjencima – naglasio je Katičić. No, postavlja se pitanje zbog čega Grad Dubrovnik ne isplaćuje kompletan iznos skupljen na blagdanskim domjencima, već ga kroz tri godine planira uplaćivati po pola milijuna kuna.
ČEKA SE REBALANS PRORAČUNA
– Ovo je samo projekcija sredstava, s obzirom da su napravljeni prije provođenja natječaja. Iznose ćemo korigirati sukladno natječajnoj dokumentaciji. Čim bude gotov natječaj i utvrdila se ukupna cijena radova, predložit ćemo Gradskom vijeću da se prvim rebalansom proračuna prilagode iznosi ukupnom iznosu i dinamici radova. Jednostavno smo napravili čistu aproksimaciju bez saznanja koliki su ukupni radovi, a čim bude okončan natječaj spremni smo i ovo i puno više dati jer nam je u interesu da se taj projekt završi. Želja i namjera Grada je da trajno, dugoročno i kontinuirano prati taj projekt – ističe Katičić.
– Postojala je ideja da se u zgradi E, u bolnici, napravi prihvatilište i mi smo tu dokumentaciju ustupili tako da se ne mora ići ispočetka. Još dodatno smo oko 50 tisuća kuna dali za projektnu dokumentaciju kako bi se mogao raspisat natječaj, odnosno ugovoriti radovi – napominje Katičić.
Na naše pitanje znači li to da se ne mora uplatiti cjelokupni iznos od milijun kuna prikupljen na blagdanskim domjencima, Katičić odgovara:
– Ne moramo uplatiti. Postoji fiskalna odgovornost, a mi ne možemo isplatiti nešto na slijepo, moramo imati potvrdu, odnosno opravdanje pred revizijom zašto smo dali. Ne možemo dati milijun kuna ako nije izvedeno milijun kuna radova. Kada smo planirali proračun, nismo znali niti još znamo koja će biti ukupna cijena i koja će biti namjena. Zato smo stavili čistu aproksimaciju od tri puta po pola milijuna kuna kao iskaz naše namjere da trajno, kontinuirano, osiguramo funkcioniranje te institucije. Taj milijun je nesporan, samo je pitanje dinamike i natječaja radova koji će pokazati ukupnu vrijednost radova, dinamiku radova i udjela grada u sufinanciranju prihvatilišta. Također, Grad Dubrovnik predložio je potpisivanje sporazuma između Grada, Županije, općina i Caritasa kako bi se, osim adaptacije prostora, osigurao i trajni izvor financiranja, ne samo za adaptaciju Sigurne kuće, već i za osiguranje djelatnosti.
– Nulta pretpostavka za ući u posao je napraviti sporazum među svim sudionicima koji žele ući u taj projekt. Tu bi se trebalo definirati koliko košta gradnja, koliko će biti ljudi zaposleno, program institucije i koliko tko participira u toj priči dugoročno. To smo predložili, kako se kasnije ne bi ustanovilo da nema dovoljno novaca – zaključio je pročelnik Katičić.
PROJEKT VRIJEDAN 2,4 MILIJUNA KUNA
Iz Dubrovačke biskupije, istaknuli su kako na sastancima ravnatelja Caritasa don Roberta Ćibarića s gradonačelnikom Androm Vlahušićem nije bilo razgovora o iznosu prikupljenom na božićnim domjencima, već je gradonačelnik podržao projekt adaptacije kuće u vlasništvu Dubrovačke biskupije namijenjene za Prihvatilište žrtava nasilja u obitelji.
– Moram istaknuti da je gospodin gradonačelnik na svim sastancima iskazao dosljednost pri obećanjima te će Grad kroz slijedeće tri godine osigurati sredstva za svaku godinu u iznosu od 500.000 kuna. Početak, odnosno završetak adaptacije ovisi o financijskim sredstvima koje ćemo imati na raspolaganju. Želja nam je čim prije započeti i završiti! Cjelokupni iznos realizacije projekta prema projektnoj dokumentaciji i troškovniku iznosi oko 2 milijuna i 400 tisuća kuna. A projekt je okarakteriziran kao jedan od najboljih i najidealnijih na razini Hrvatske. Nadamo se i očekujemo pomoć i suradnju sa strane gradova i općina naše Županije, kao i od same Županije koja podržava ovaj Caritasov projekt – riječi su don Roberta Ćibarića.
Svakih 15 minuta fizički zlostavljana jedna žena
U Hrvatskoj svakih 15 minuta fizički je zlostavljana jedna žena, a policija prosječno 29 puta dnevno intervenira zbog nasilja u obitelji. U 2011. godini MUP je zabilježio 27 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji te 242 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U 2012. godini do listopada zabilježeno je 14 kaznenih djela i 189 prekršaja, u prosjeku jedan prijavljeni slučaj dnevno. No, smatra se kako je taj broj triput veći zbog neprijavljivanja zlostavljanja. Poražavajući su to podaci posebno kada se uzme u obzir da od Šibenika do Dubrovnika djeluje samo jedna Sigurna kuću, koju je Caritas otvorio u Splitu. Neka istraživanja pokazuju kako bi, s obzirom na EU standarde, na 120 tisuća stanovnika trebalo biti osigurano 10 do 12 kreveta (ne uključujući djecu), a na 10 tisuća stanovnika jedan krevet.