U sklopu projekta SeaClear 2.0, naprednog sustava za detekciju i uklanjanje morskog otpada, predstavljeni su najnoviji rezultati razvoja robotskih tehnologija koje bi u budućnosti mogle značajno promijeniti način na koji se čiste mora i oceani.
Projekt se provodi u okviru programa Horizon Europe, a Dubrovnik je jedna od ključnih pilot-lokacija na kojima se testira primjena autonomnih sustava u realnim uvjetima Jadranskog mora.
Županija: more kao identitet i obveza
Pročelnik Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije Silvio Markota istaknuo je važnost projekta za cijelo područje županije i dugoročnu zaštitu mora.
– Sustav je iznimno bitan. Želim istaknuti položaj Dubrovačko-neretvanske županije te našu neraskidivu povezanost s morem. Sustav zaštite okoliša je neusporedivo važan jer služi za etiketiranje, mapiranje i uklanjanje otpada – rekao je Markota.
Dodao je kako je posebna vrijednost projekta u suradnji više dionika – od znanstvenih institucija do lokalne zajednice.
– Tu su DUNEA, Sveučilište u Dubrovniku, lokalne zajednice i međunarodni partneri. Županija sudjeluje preko razvojne agencije DUNEA i daje potporu u svakom drugom pogledu. Benefit nije samo čišćenje morskog dna, nego i prevencija, edukacija i odgovorno upravljanje otpadom, što županija već promiče kroz svoje projekte – naglasio je Markota.
Autonomni sustav robota: more koje „vidi“ i čisti
Stručni dio projekta predstavila je izv. prof. dr. sc. Ivana Palunko sa Sveučilišta u Dubrovniku i Laboratorija za inteligentne autonomne sustave (LARIAT), istaknuvši kako je SeaClear 2.0 nastavak prethodne faze projekta koja se već testirala na Lokrumu.
– Ovo je nastavak SeaClear 1.0. Nalazimo se u završnoj fazi projekta, a završetak očekujemo u prosincu 2026. godine. Ovdje pokazujemo javnosti primjenu robotike u čišćenju morskog dna – pojasnila je Palunko.
Sustav se sastoji od više povezanih autonomnih jedinica – dronova, podvodnih robota i katamarana – koji zajedno čine koordinirani sustav za pronalazak i uklanjanje otpada.
– Imamo dva autonomna katamarana – jedan služi kao glavni SeaCat koji proizvodi energiju za podmornicu i grabilo. Podmornica je ‘oči pod vodom’ koje mapiraju otpad i šalju informacije drugom robotu koji ga zatim prikuplja. Još smo u prototipnoj fazi, ali razina automatizacije je već visoka- rekla je Palunko.
Dodala je kako sustav već može djelomično funkcionirati autonomno, no zbog sigurnosti i dalje dio procesa nadziru operateri, s ciljem potpune automatizacije do kraja projekta.
Projekt vrijedan 9 milijuna eura
O provedbi i strukturi projekta govorila je predstavnica projektnog tima Regionalne agencije DUNEA, Renata Glunčić, istaknuvši financijsku i partnersku složenost SeaClear 2.0 inicijative.
– Vrijednost projekta je ukupno 9 milijuna eura, od čega na području Dubrovačko-neretvanske županije otpada oko milijun eura. DUNEA sudjeluje s oko 200 tisuća eura vlastitog budžeta – pojasnila je Glunčić.
Projekt okuplja brojne međunarodne partnere, a okosnicu čine tehnička sveučilišta iz Europe.
– Partneri su Tehničko sveučilište iz Delfta, sveučilišta iz Cluj-Napoce, Münchena i Hamburga, kao i Lučka uprava Hamburg. Tu su i privatne tvrtke iz Marseillea i Španjolske koje razvijaju prototipove robota, dok je sustav reciklaže povezan s međunarodnim partnerom Veolia – navela je.
Dodala je kako su jedini hrvatski partneri u projektu DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku.
Više od čišćenja mora
SeaClear 2.0 ne fokusira se samo na uklanjanje otpada s morskog dna, već i na širi pristup zaštiti okoliša. Projekt uključuje prevenciju, edukaciju i razvoj održivih modela upravljanja otpadom, čime se nastoji dugoročno smanjiti onečišćenje mora.
Dubrovnik tako kroz ovaj projekt ne sudjeluje samo u tehnološkoj inovaciji, već i u stvaranju novih modela zaštite mora koji bi se u budućnosti mogli primjenjivati diljem Mediterana i svijeta.
