Aktualno

SAZNALI SMO Hoće li DPDS ‘kompletirati’ vlasništvo Kneževog dvora u Slanom?

Županijska skupština neće prihvatiti pravo prvokupa jedne četvrtine dijela Kneženog dvora u Slanom. ATLAS PLUS d.o.o ponudio je svoj vlasnički dio po početnoj cijeni od 2.750.000,000 kuna, u što uključuju ‘stojnu kuću, pašnjak,, vrt i okućnicu’, utvrđenu kao kulturno dobro 9. travnja 2003. godine. U njihovoj ponudi predloženi mehanizam plaćanja bio bi jednokratna uplata na račun Prodavatelja.

S obzirom da je Dvor u Slanome ¾ vlasnički pod Društvom prijatelja dubrovačke starine, koji su ga i obnovili te javnosti predstavili 2017. godine, pitali smo tadašnjeg predsjednika Društva Nika Kapetanića hoće li DPDS svom vlasništvu pridodati i ovaj, četvrti dio. Želja, naravno, postoji, realnost je nešto sasvim drugo. Kapetanić nas je vratio u 2017., kad je Dvor svečano predstavljen javnosti, ali i u godine prije toga, u kojima se odvijala obnova.

– Kad smo kupovali i obnavljali Knežev dvor u Slanome, kupili smo tri četvrtine jer ona jedna četvrtina nije u tom trenutku imala vlasnika. Bili su na sudu bilo je nekoliko privatnih vlasnika, pa Atlas koji je na kraju tu četvrtinu i dobio – ističe Kapetanić. U ovom trenutku, kao kulturno dobro Dvor je ponuđen Županiji koja ga je odbila, a proceduralno bi u jednom trenutku trebao biti ponuđen i Društvu.

– Informacije o Kneževom dvoru u Slanome DPDS će ustupiti nakon završetka pregovora – istaknula nam je kratko predsjednica Društva Renata Andjus.

U ovom trenutku društvo nema financijskih sredstava za otkupiti u jednu četvrtinu, odnosno kako nam je istaknuo Kapetanić, u širem pogledu su ‘restriktivni’. Financijska je to posljedica globalne pandemijske krize koju su itekako osjetili i u Društvu.

Vjerujemo kako će se priča o toj jednoj četvrtini ipak zaključiti s Društvom, s obzirom na njihov ‘modus operandi’. Jer, realno, tko još ima motivaciju kupiti ovo vrijedno kulturno dobro? Tu je i vrlo važan financijski segment plaćanja uloženog, a uloženo je i više nego što je utrošeno u obnovu, koja je, podsjetimo, iznosila 15 miijuna kuna.

Ideja nije zarada, nego obnova
– Objekte ovog tipa nitko ne obnavlja jer se jednostavno ne isplati. Ideja koju Društvo nosi nije zaraditi već obnoviti kulturno dobro, jednostavno rečeno – da djeca iz škole mogu ići vidjeti gdje je nekad stolovao knez. Taj naš cilj, čini mi se, gotovo nitko više ne razumije. Cijena kupnje otprilike bi trebala, u ovom trenutku, biti veća od cijene obnove, kad se sve uračuna. Nažalost, u ovom trenutku mi ne možemo otkupiti tu četvrtinu – ističe Kapetanić.

Obnova Kneževog dvora bila je za Društvo izuzetan zadatak. Zdanje, javnosti predstavljeno 2017. godine, bilo je potpuno devastirano. Skale su bile srušene i napravljene druge, dograđene, oko i u Dvoru samom, ističe nam Kapetanić, bile su ogromne količie smeća, a na gornjim dijelovima rasli su čempresi, drača…

– Itekako smo zadovoljni činjenicom kako smo uspjeli vratiti Dvor, staviti ga u funkciju. Još uvijek na toj lokaciji uspijevamo održati tri plaće, odnosno imamo troje zaposlenih. Stvari se kreću malo pomalo… Od pedeset posjeta, danas ih je 350. Želja nam je da on i daje ostane kulturno središte kojeg će koristiti udruge, Općina… Naš cilj je Dvor kao ‘živo tkivo’ Primorja i unatoč svemu, u tom uspjevamo – zaključuje Kapetanić.

 

Pročitajte još

VICKO MIHALJEVIĆ NA SATU POVIJESTI Branitelji su bili odlučni do zadnjega braniti svoj grad

Dulist

Đakonsko ređenje Jure Paponje i Miša Pecotića u subotu u katedrali

Dulist

Goran Šafarek, autor stranice ‘Priroda Hrvatske’: Unatoč vrevi turista, Dubrovnik je i dalje nevjerojatan grad

Mia Njavro Banić

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija