Tribinu ‘Dubrovački turizam s pogledom na sutra’ u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Dubrovnik Mato Franković iskoristio je da bi istaknuo novi način rješavanja problema prometnih gužvi na Pilama i Pločama putem sustava pre-bookinga, odnosno predbilježbi autobusima koji dolaze na Pile. Za one koji taj sustav budu ignorirali postavit će se kamere na područje Ilijine glavice i Boninova, uz whitelisting koji će neodobrenim autobusima izdavati kazne u iznosu od 10 tisuća kuna usmjerene pojedinačnim autobusima, a ne agencijama u čijem su vlasništvu. Vrijeme zadržavanja autobusa na Pilama bit će 30 minuta, a prometne gužve, kaže Franković neće biti isprika za kašnjenja.
Osvrnuo se i na neadekvatnost infrastrukture općenito, s naglaskom na kanalizacijski sustav, kao i problem otpada, ali istaknuvši da je Dubrovnik među najčišćim turističkim destinacijama čime se možemo ponositi. Situacije zagušenosti povijesne jezgre od prije dvije do tri godine se više ne ponavljaju, objasnio je, a na upit o maksimalnom broju ljudi koji mogu posjetiti Grad bez stvaranja gužvi Franković je dao brojku od šest i pol tisuća ljudi.
Tribini su, osim Frankovića prisustvovali Stanko Ljubić, predsjednik Udruge putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore Dubrovačko-neretvanske županije, dr.sc. Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam RH, izv. prof. dr. sc. Marija Dragičević sa Sveučilišta u Dubrovniku, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak – Dubrovnik Milan Perić te mr. sc. Željko Miletić, predsjednik Udruge hotelijera Hrvatske gospodarske komore Dubrovačko-neretvanske županije.
Na uvodnom izlaganju mr. sc. Nikolina Trojić, predsjednica Hrvatske gospodarske komore DNŽ predstavila je rezultate desetogodišnjeg istraživanja u razdoblju od 2008. do 2018. godine, podsjetivši na trendove velikog povećanja privatnog smještaja nasuprot stagnacije hotela. Izgradnjom hotelske infrastrukture, ali i udvostručenjem privatnog smještaja u tom razdoblju investicije u turizam su u padu posljednjih deset godina, zaključila je.
UNESCO-va zaštita povijesne jezgre često može postati magnet za turiste, što je slučaj i u Dubrovniku, rekao je Krešić. Razjasnio je i iznio rezultate istraživanja potrošnje prosječnog turista pa tako posjetitelji u prosjeku troše 170 eura dnevno, ako se uzima sveukupni prosjek. Gosti u privatnom smještaju troše ispod prosjeka, odnosno 114 eura dnevno, dok gosti u hotelskom smještaju troše iznad prosječno, 217 eura dnevno. Kad su u pitanju gosti s međunarodnih kruzera, Krešić kaže da u prosjeku troše 50 eura, a u povijesnoj jezgri se zadržavaju oko pet sati. Također, turizam prema istraživanjima iznosi 16,9 hrvatskog BDP-a, a hrvatski turizam je 27. u svijetu po kompetitivnosti, kazao je, zaključivši da su ulaganja u istraživanja u turizmu još uvijek neadekvatna.
Više od polovice gostiju zadovoljno je svojim iskustvom u Dubrovniku, objasnila je Dragičević. Oko 30 posto gostiju nije niti zadovoljno niti nezadovoljno svojim iskustvom, dok je deset posto nezadovoljno. Kao neka od rješenja po pitanju zagušenosti Dragičević predlaže preusmjeravanje ponude u druge dijelove grada, primjerice Gruž, kao i ulaganje u virtualne tehnologije koje, kaže, neće utjecati na dolaske već samo mogu poboljšati ponudu. Nedovoljno diferencirana ponuda kulturnog sadržaja jedna je od glavnih kritika posjetitelja, naglasila je.
Perić, koji je na tribini sudjelovao umjesto mr. sc. Ksenije Keče sa Sveučilište Libertas Zagreb, je uputio kritiku prema hotelijerima i ugostiteljima koji su u malom broju došli na tribinu. Posebice se osvrnuo i na pitanje što je s kadrovima u turizmu i kao probleme je istaknuo preniske naknade radnicima i općeniti manjak kadra, a kao jedno od rješenja predložio je veće promidžbe deficitarnih zanimanja.
Miletić je Dubrovnik naveo kao najjači hrvatski brend na rastućem svjetskom tržištu gdje turizam raste pet do šest posto godišnje. Dubrovački turizam nikad nije bio profitabilniji za vlasnike, osvrnuo se, ponovivši Perićevu zabrinutost da su uvjeti za radnike u turizmu teži nego ikad prije.
Dubrovnik se ‘uprosječio’, a dubrovački turizam ne smije težiti prosjeku, izjavio je Ljubić. Kao temelj gradskog, pa čak i županijskog turizma izdvojio je staru gradsku jezgru, koju treba sačuvati pod svaku cijenu.