Kriza uzrokovana koronavirusom pogodila je u većoj ili manjoj mjeri sve segmente društva, a itekako je utjecala i na projekte financirane sredstvima Europske unije. Neki su od njih zaustavljeni, drugima su produljeni rokovi, a nove projekte trenutno nije moguće prijaviti. Sve to odnosi se i na niz projekata koje trenutno provodi ili je planirao provoditi Grad Dubrovnik. S pročelnicom UOza europske poslove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Zrinkom Raguž za ovaj broj DuLista razgovarali smo o utjecaju krize na europske projekate, budućnosti financiranja iz europskih fondova u izmijenjenim okolnostima, ali i skoroj realizaciji velikih gradskih projekata poput Aglomeracije Dubrovnik te rekonstrukcije Lapadske obale.
Kako Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju funkcionira za vrijeme pandemije koronavirusa?
Pandemija koronavirusa utjecala je na rad Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju kroz nemogućnost prijave na nove nacionalne, prekogranične i europske natječaje budući da se isti nisu raspisivali u ovom razdoblju, a samim time i priprema novih projekata na temelju raspisanih natječaja bila je usporena. Pripremljeni projekti koji su čekali svoju prijavu su trenutno u stagniranju zbog svega navedenoga, ali ne sumnjam da će ubrzo biti raspisani natječaji različitih programa, a na koje bi ih mogli prijaviti. Ujedno, neki od projekata u provedbi su se malo vremenski odužili zbog nemogućnosti odrađivanja projektnih aktivnosti. Što se tiče regionalne i međunarodne suradnje redovito se razmjenjuju informacije o načinu borbe gradova protiv virusa te su dogovorene donacije zaštitne opreme poput šest tisuća zaštitnih maski od kineskog grada prijatelja Sanye s kojim Grad Dubrovnik ima potpisan protokol o suradnji još od 2013. godine, kao i 8000 maski koje nam je donirao kineski grad Yangzhou.
Kako koronavirus utječe na EU projekte? Hoće li zbog nastale krize doći u pitanje financiranje nekog od njih?
Nažalost, gradski projekti koje provodi DURA, njih šest zasad su stopirani. Projekt Participativnog budžetiranja ‘Za bolji Grad’ vrijedan 25 milijuna kuna, pripremao se mjesecima te smo trebali ubrzo započeti s oglašavanjima, kao i sa sastancima gradskih odbora i kotara, ali nažalost sve je odgođeno. Nadamo se da ćemo barem na jesen uspjeti odraditi dio predviđenih aktivnosti. Ostali europski projekti koji su u provedbi se i dalje financiraju. Dakle, niti jedan drugi projekt neće biti stopiran niti će doći u pitanje bespovratno financiranje nekog od njih.
Jesu li se neki projekti Grada za koje su dobivena europska sredstva usporili ili zaustavili?
Neki od projekata su se usporili zbog nemogućnosti odrađivanja projektnih aktivnosti poput projekta ‘ReDu’ čiji završetak implementacije je trebao biti u travnju, a zbog neodržanih radionica sukladno novonastaloj situaciji, projekt je produljen na tri mjeseca. Također, u travnju smo trebali započeti s radionicama za projekt ‘City Changer Cargo Bike’, kao i raspisati nabavu za nabavku istih, ali su navedene projektne aktivnosti samo odgođene.
Hoće li se produljiti rokovi za određene projekte i koje?
Svi projekti koji su trebali završiti u travnju, svibnju i lipnju 2020. godine su produljeni na tri mjeseca sukladno nacionalnim/europskim odlukama.
U kolikoj mjeri situacija s pandemijom utječe na natječaje za fondove? Od kojih će projekata u ovoj godini Grad Dubrovnik morati odustati?
Utječe u smislu odgode natječaja, ali se nadam da ćemo sve pripremljene projekte i uspjeti prijaviti, a svi naši aktualni projekti se i dalje provode.
Jeste li na ‘terenu’ imali problema s provedbom projekata s obzirom da je kriza pogodila i druge sektore poput građevine te raznih industrija?
U većini slučajeva nismo imali problema, uglavnom su svi potrebni materijali za europske projekte nabavljeni prije navedene krize, a projekti energetskih obnova zgrada osnovnih škola i vrtića su bili pri samom završetku radova. Nabave koje su trebale biti raspisane u travnju su samo odgođene.
Gdje biste u usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj ‘smjestili’ Dubrovnik po pitanju korištenja EU fondova?
Zadovoljni smo onim što smo postigli u posljednje tri godine. Sjećamo se da su EU fondovi bili nepoznanica bivšoj gradskoj upravi i da je trebalo napraviti radikalan zaokret. I mislim da smo u tome uspjeli. Koliko su nam EU fondovi važni pokazali smo i činjenicom da smo ustrojili poseban odjel za te poslove. Rezultati nisu izostali pa se plan o povlačenju milijarde kuna iz EU fondova sada ne čini nimalo nerealnim i nemogućim. Svakako, bit ćemo još uspješniji, pa ćemo, vjerojatno u sljedećem mandatu, ući u sam vrh po pitanju gradova koji koriste EU sredstva. Sada smo, s obzirom na razdoblje prije 2017., na putu prema tom vrhu.
Koliko Grad može očekivati EU sredstava za sanaciju posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa s obzirom da su i Hrvatskoj iz EU doznačena sredstva za ovu namjenu?
Teško da Grad može očekivati išta iz EU fondova za tu namjenu. Naime, europska sredstva će se usmjeravati na poduzetništvo i zdravstvo u najvećoj mogućoj mjeri te će se na natječaje moći javljati samo poduzetnici/gospodarstvenici. Naravno, Grad Dubrovnik i dalje će se aktivno javljati na sve natječaje namjenjene jedinicama lokalne samouprave.
Na koliko projekata financiranih iz EU sredstava Grad Dubrovnik trenutno radi?
Grad Dubrovnik trenutno radi na više od desetak projekata financiranih iz EU sredstava. Riječ je o projektima koji su prijavljeni i u tijeku su provedbe, odnosno projektima koji su u završnoj fazi provedbe kao što su, na primjer projekti energetske obnove vrtića i škola na području Grada Dubrovnika na kojima su nedavno radovi završeni.
O kolikom je ukupnom iznosu riječ?
Riječ je o ukupnom iznosu od 105 milijuna kuna koje su odobrila relevantna nacionalna i europska tijela.
Koji je projekt novčano ‘najteži’?
Financijski najveći projekt koji je trenutno u provedbi jest projekt ‘Grad ZA djecu’ – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog grada Dubrovnika. Međutim, finanodgoja i obrazovanja na području cijski najveći projekt na kojem trenutno radi Grad Dubrovnik putem Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju jest projekt Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale koji je 100 posto financiran europskim i nacionalnim sredstvima i čija je ukupna vrijednost 70 milijuna kuna. Nadamo se prijavi tijekom ovoga tjedna.
Koliko je ukupno novaca iz EU fondova povukao ovaj odjel od njegova osnivanja?
Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju u dvije godine od svog osnivanja povukao je iz europskih fondova preko 105 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Koje projekte za prijavu na EU fondove Grad Dubrovnik trenutno priprema?
Grad Dubrovnik trenutno radi na pripremi kapitalnog projekta Rekonstrukcije Lapadske obale. Naime, sami projekt ukupne je vrijednosti oko 70 milijuna kuna i u stopostotnom iznosu je financiran nacionalnim i europskim sredstvima. Naime, u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Grad Dubrovnik je demonstrirao potrebu i spremnost svog projekta. Upravni odjel za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju trenutno intenzivno radi na projektnoj dokumentaciji kako bi radovi na projektu rekonstrukcije započeli što skorije. U suradnji s Crvenim križem prijavljen je projekt ‘Adaptacija i unutarnje uređenje postojeće građevine za pružanje usluge organiziranog stanovanja na području Grada Dubrovnika’ (vrijedan 14 milijuna kuna), a čiji se rezultati očekuju. Također, Grad Dubrovnik odabran je u predodabiru među 16 jedinica lokalne samouprave za prijavu na ograničeni poziv ‘Izgradnja mreže slijedeće generacije u NGA bijelim područjima’. Radi se o projektu od oko 90 milijuna kuna, a radili bi ga s općinama Župa, Konavle i Primorje.
Grad Dubrovnik planira i niz projekata ulaganja u sportsku infrastrukturu na svom području među kojima je važno istaknuti projekt energetske obnove sportske dvorane u Gospinom polju, projekte uređenja sportskih vanjskih igrališta i terena na lokaciji Gospino polje. Nastavljamo i s projektima energetskih obnova škola, a pripremljeni su i projekti izgradnje i obnove vodno-komunalne infrastrukture na Elafitima, kao i projekt energetske obnove doma kulture na Kalamoti te projekt Uređenja parka, sportskog i dječjeg igrališta na otoku Šipanu. Nastavljamo i sa ‘zgradarstvom’, gdje podupiremo lokalno stanovništvo u energetskoj obnovi njihovih zgrada. Nadamo se novom natječaju iz područja kulturne baštine u sljedećem proračunskom razdoblju, a na koji svakako planiramo, između ostalog prijaviti ljetnikovac Gučetić, čiju dokumentaciju pripremamo.
I plaće službenika ovog odjela financiraju se iz EU sredstava. Hoće li se to nastaviti i ubuduće i dokad? Jesu li plaće s obzirom na situaciju sada upitne te jesu li i u ovom odjelu smanjene za 10 posto?
Plaće službenika odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju ne idu u potpunosti na teret proračuna Grada, već se s iznosom od dva milijuna kuna pokrivaju putem europskih fondova. Takvo poslovanje nastavit će se i u buduće u istoj mjeri, ako ne i u većem iznosu. Plaće nisu trenutno upitne odnosno ova dva milijuna kuna iz EU nisu upitna. No, obzirom na osjetljivost situacije u kojoj se trenutno svi nalazimo plaće su, kao i u cijelog gradskoj upravi, i u ovom odjelu smanjene 10 posto.
Europskim su se sredstvima uvelike energetski obnovile zgrade škola i vrtića. Koje su još škole i vrtići na redu za energetsku obnovu iz EU sredstava?
U prethodnom razdoblju energetski su se obnovili DV Izviđač i DV Ciciban, OŠ Ivana Gundulića, OŠ Marina Držića i OŠ Lapad. Radi se o projektima vrijednim 21 milijuna kuna. U sljedećem se razdoblju, a prema objavama pripadajućih natječaja za energetske obnove zgrada, pripremaju projekti za energetsku obnovu OŠ Mokošica i OŠ Marina Držića – škole s posebnim programom. Ova dva projekta procijenjena su na 13 milijuna kuna. Navedeni projekti, kao i većina svih projekata koje pripremamo, rezultat su odlične i kontinuirane suradnje Upravnog odjela za EU fondove s Upravnim odjelom za izgradnju i upravljanje projektima te DURA -om.
Zbog čega kasni projekt Aglomeracije Dubrovnik i dokle se s tim projektom došlo? Kada bi se mogao očekivati početak provedbe?
Ovo je financijski daleko najvrjedniji projekt u kojemu sudjelujemo. Ipak se radi o više od 700 milijuna kuna za sustave odvodnje, kanalizacije i vodoopskrbe. Podsjetila bih da nas je ovaj projekt dočekao s godinom kašnjenja u odnosu na zadane rokove. U međuvremenu je došlo do korekcije cijena, Hrvatske vode uskladile su vrijednost projekata te je on na, nadajmo se, završnoj kontroli kod europskih tijela. Stigli su se zadani rokovi te smo sada u očekivanju određivanja datuma potpisivanja ovog iznimnog ugovora.
Hoće li se možda zbog nastale krize sredstva iz EU fondova za financiranje projekta preusmjeriti na neke prioritetnije probleme poput saniranja gospodarstva zbog čega bi se neki od projekata ipak mogli prolongirati? Imate li saznanja hoće li doći do problema s financiranjem projekata?
S obzirom na novonastalu krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa objave nekih natječaja trenutno su odgođene. Međutim, sredstva iz EU fondova ne dolaze u pitanje u ovo vrijeme, dapače, sredstva koja postoje treba razmatrati kao veliki poticaj i pokretač gospodarstva i poslovanja općenito. Grad Dubrovnik nastavlja provoditi svoje tekuće projekte, kao i aplikaciju novih projektnih ideja s posebnim naglaskom na projekte usmjerene saniranju gospodarstva odnosno poticaju malog i srednjeg poduzetništva, poboljšanje materijalnih uvjeta u odgojno-obrazovnom sustavu (škole i vrtići) i zdravstvenom sustavu.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 6. svibnja 2020.