Aktualno

RAZGOVOR: GRADONAČELNIK MATO FRANKOVIĆ Jak sam onoliko koliko je jak tim iza mojih leđa

Iza gradonačelnika Mata Frankovića prvih je šest mjeseci drugog mandata na čelu Grada. Reorganizacija gradske uprave privela se samom kraju, a kako navodi sam Franković, najveći dio novih pročelnika nestranački su ljudi. Za kraj 2021. godine s prvim čovjekom Grada Dubrovnika ‘protresli smo brojne aktualne teme počevši od odnosa s Društvom prijatelja dubrovačke starine preko Proračuna za 2022. do stanova za mlade, kupnje TUP-a…

Nakon četiri godine mira, ponovno je zaiskrilo s Društvom prijatelja dubrovačke starine. Koji su po Vama razlozi tom njihovom otporu prema Dubrovačkoj kartici, koja zapravo nije novi proizvod?
Mislim da prvotno nisu do kraja razumjeli moju inicijativu. Kad sam je dodatno pojasnio, čini mi se da Malo vijeće sad malo više razumije tu priču. Nadam se da ćemo održati zajednički sastanak na kojem ću im dodatno ispričati što će u budućnosti biti Dubrovačka kartica. Cilj je da sve dobre stvari idu preko Dubrovačke kartice kako bi ona postala brand sigurnosti svakom gostu koji dođe u Grad. Svaki će gost znati da je Dubrovačkom karticom kupio kvalitetu i dobio kvalitetno pruženu uslugu. Mislim da će se u budućnosti brojni ‘grabiti’ da budu dio Dubrovnik Carda. Uvjeren sam da će se početno nesuglasje s DPDS-om Danas mogu reći da je Gradska uprava brza, učinkovita, kompaktna i spremna odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. Zato sad želim raditi ‘fine-tuning’, dakle spustiti se na najniže, kapilarne razine i doslovce pretvoriti Gradsku upravu u potpuno služenje građana pretvoriti u suglasje i da ćemo nastaviti dobru i kvalitetnu suradnju kakvu smo godinama imali.

Znači, ne očekujete nove trzavice i eventualno korak ka novom dodatku Ugovora i novom omjeru raspodjele novaca od ulaznica za zidine?
Društvo i ja imali smo konstruktivan odnos na korist Grada. Uspjeli smo dogovoriti bolje financijske uvjete za Grad, a Društvo je u godinama u kojima je dobro zarađivalo novce od svog iznosa dalo i doznačilo Gradu novac za primjerice Državni arhiv i kupnju određenih prostora. Uvijek su bili korektni prema Gradu, baš kao i ja prema njima i nadam se da će to tako i ostati.

Danas mogu reći da je Gradska uprava brza, učinkovita, kompaktna i spremna odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. Zato sad želim raditi ‘fine-tuning’, dakle spustiti se na najniže, kapilarne razine i doslovce pretvoriti Gradsku upravu u potpuno služenje građana

Rekli ste da DPDS nije možda do kraja shvatio Vaš prijedlog, a ni u javnosti nije do kraja objašnjeno dobiva li Društvo iz Dubrovnik Carda manje ili više novaca nego od samostalne prodaje ulaznica?
Ako gledamo cijenu iz ove godine, Društvo će dobiti više novaca, ali ako gledamo pojedinačnu cijenu ulaznice od 250 kuna, na tu će cijenu dobiti manje novaca. Do povećanja cijene ulaznice na 250 kuna došlo je na moju inicijativu jer sam tražio izjednačavanje cijene ulaznice za zidine s cijenom Dubrovnik Carda. Na osnovu tog povećanja iznivelirali smo vrijednost i jednog i drugog, i na osnovu toga će Društvo dobiti više novaca od karte nego što je dobivalo u 2021., ali neće dobivati više od cijene koja će biti u 2022. Je li sve ovo prvi korak ka ukidanju ulaznice za zidine, što predlaže i vijećnik Andro Vlahušić? Gostima trebamo ponuditi različite mogućnosti. Nisam protiv pojedinačne prodaje ulaznice za zidine, isto kao što nisam protiv toga da se prodaje pojedinačna ulaznica za Knežev dvor. Moramo imati te dvije atrakcije s mogućnosti pojedinačne kupnje ulaznice, a istovremeno za istu cijenu nuditi i paket svega. Većina ljudi će se odlučiti upravo za taj paket.

Ekipirali ste Gradsku upravu, no već se mogu čuti, ali i na društvenim mrežama pročitati kritike kako ste se zapravo okružili ljudima koje možete čvrsto kontrolirati. Kako to komentirate?
Nisam nikad bio od onih koji kontroliraju. Uvijek sam bio jedan od onih koji razgovara. Ljudi s kojima sam okružen, kako sada tako i prije, uvijek su mogli reći svoje mišljenje i predložiti što misle da je dobro. Ako je to bilo dobro, bio sam spreman i na duge razgovore, uvijek sam prihvaćao mišljenje stručnih ljudi, koji vode određeni resor, ali naravno, uz moja promišljanja gledajući općenitu priču cijelog Grada Dubrovnika. Sad ćemo pokazati da smo brzi, pokretni, učinkoviti i da smo na usluzi građanima. Već sada se vide uistinu velike promjene i u komunalnom i prometnom odjelu gdje se brojni zahtjevi naših sugrađana, koji su čekali godinama, ispunjavaju brzo. Male, sitne intervencije vrlo brzo se rješavaju, a moja je želja da to bude još tri puta brže. Želim da imamo službu koja je tisuću posto na raspolaganju građanima. Uskoro ćemo imati i besplatni broj telefona za prijavu problema te će ih građani moći i na taj način prijavljivati, baš kao što to sada rade na aplikaciji Dubrovačko oko.

Svaki gradonačelnik treba imati svoj tim ljudi, tim koji odgovara ne samo njemu, već i građanima, i koji je svjestan da ako ne radi dovoljno dobro, gubi izbore i napušta tu časnu dužnost

Zašto se to nije radilo i u protekle četiri godine?
Čovjek što više radi, više uči. Od početka prvog mandata bio sam više usmjeren na konsolidaciju Gradske uprave i na jasno definiranje upravljačkih mogućnosti. Osim toga, naši sugrađani su godinama čekali na brojne infrastrukturne projekte koje smo pokrenuli i na njih se koncentrirali. Tako smo nakon više od 30 godina izgradili prvu školu, prvi vrtić nakon više od 50 godina, izgradili smo i novu cestu prema Pobrežju te izgradili pročistač. Ti veliki i kapitalni projekti oduzimali su mi puno vremena. Uz to, tek tada smo ustrojili Upravni odjel za izgradnju i stvarali nove ljude. Do tada nismo imali specijalizirane ljude u odjelu, inženjere koji se bave isključivo projektima za napredak Grada. Do 2017. godine Grad uopće nije koristio europske fondove, a od tada smo povukli više od milijardu kuna europskih sredstava. Moja pažnja je, dakle, u tim vremenima bila usmjerena na sve to. Danas mogu reći da je Gradska uprava brza, učinkovita, kompaktna i spremna odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. Zato sad želim raditi ‘fine-tuning’, dakle spustiti se na najniže, kapilarne razine i doslovce pretvoriti Gradsku upravu u potpuno služenje građana. Nekad je našim sugrađanima, što sam vidio i u prošloj predizbornoj kampanji, manje važno jeste li izgradili sportsku dvoranu ili školu. Puno im je važniji rukohvat, javna rasvjeta, čista ulica… Ne kažem da nisu potrebni kapitalni projekti. Potrebni su, ali kod malih, sitnih stvari koje iritiraju ljude moramo biti brži, učinkovitiji i kvalitetniji, a moja pažnja dosad nije bila dovoljno usmjerena ka tom dijelu jer sam rješavao brojne kapitalne probleme.

Vratimo se na nove pročelnike. Njihova su imena ‘iscurila’ i prije nego što je započet natječajni postupak, što stvara nepovjerenje javnosti u taj proces. Jeste li se kao saborski zastupnik založili za izmjene zakona kojima bi se pročelnici izjednačili s ministrima te napustili Gradsku upravu s gradonačelnikom?
Inicirao sam to i rečeno mi je da se razmišlja u tom smjeru. Mislim da je ključno da pročelnici budu dužnosnici kao što je i sam gradonačelnik. Svaki gradonačelnik treba imati svoj tim ljudi, tim koji odgovara ne samo njemu, već i građanima, i koji je svjestan da ako ne radi dovoljno dobro, gubi izbore i napušta tu časnu dužnost. Nadam se da će doći do tih izmjena. Što se tiče ‘curenja’ imena, ne znam na koji je način tko doznavao tko će se javiti na natječaj, a bilo je i slučajeva kada su mediji pogriješili. No, uvijek je dobro da se na natječaje javi što više ljudi pa da se među tim kandidatima može prepoznati netko dobar. Drago mi je da se ne može reći da su pročelnici isključivo HDZ-ovi. Najveći dio njih je zapravo nestranački, što znači da smo birali stručne ljude koji mogu doprinijeti i dati dodatnu vrijednost. Uvijek polazim od sebe. Jak sam onoliko koliko je jak tim koji je iza mojih leđa. Ako je to čisti stranački tim, nedovoljno dobrih kvalifikacija i sposobnosti, onda ću ja biti slab jer ne mogu sam ‘gurati’ Grad. Jaki tim iza mojih leđa mene čini jačim, kvalitetnijim i uspješnijim. Već sam najmanje stotinu puta rekao kako je ovo moj zadnji mandat. Želim ga provesti časno i čistih ruka, ali želi i da iza mene ostanu opipljivi projekti. Nešto na što će naši sugrađani moći reći: Ovo je izgrađeno u mandatu Mata Frankovića, ili nešto što ću ja moći reći mojoj obitelji, mojim curama ili ako budem imao unuke: Evo vidite, ovo sam ja radio dok sam bio gradonačelnik. To je moj najveći ‘driver’.

Većina pročelnika po Vašim je riječima nestranačka, međutim ima i stranačkih poput primjerice DDSove Antonele Svilarić. Koliko ste zadovoljni s programskom suradnjom u Gradskom vijeću?
Za sad sam jako zadovoljan. Oko svih problema i projekata sjedimo zajedno za stolom, razgovaramo, dogovaramo se i razmišljamo unaprijed. Programska suradnja je puno bolja od čiste klasične koalicijske suradnje gdje se nekad prije dogovorilo, rasporedilo i svatko bi išao svojim putem. Ovo je nešto potpuno drukčije. Vidite da i na Gradskom vijeću svi ne glasaju uvijek isto. Prije dvije sjednice DDS i DUSTRA nisu glasali kao mi po pitanju Dubrovačkog saveza športova. Oni su u tom slučaju drukčije promišljali, no već na idućoj sjednici smo se svi dogovorili pa smo postigli konsenzus. To naši sugrađani i očekuju od nas, da svatko od nas da svoj maksimum i da kroz programske suradnje Grad uvijek može više, bolje i brže.

Oporba Vas kritizira da ih isključujete iz dijaloga, a posljednji primjer za to bio je Proračun za 2022.
Zakon je definirao ulogu i ovlasti gradonačelnika s jedne i Gradskog vijeća s druge strane. Gradonačelnik je taj koji predlaže proračun, a Gradsko vijeće ga usvaja ili ne usvaja. U okviru zakonski određenih odgovornosti ja sam sa svojim suradnicima izradio Proračun i dao ga gradskim vijećnicima na raspravu i donošenje. Oni o njemu raspravljaju i glasaju, a mogu ga promijeniti amandmanima. Ne razumijem kako bi to oporba radila proračun kad to nije u djelokrugu njihovih zakonskih ovlasti. Odgovornost za kreiranje proračuna je na leđima gradonačelnika.

Ne znamo koji su to sve izazovi pred nama i ne znamo koji nam novi sojevi virusa mogu poremetiti planove, ali radimo na tome da u trenutcima kada postoje epidemiološki uvjeti sezona zaživi i da se ona dogodi

Jeste li zadovoljni najavama za sezonu 2022. i kakvu zračnu povezanost možemo očekivati?
Jako sam zadovoljan najavama, iako u ovom trenutku zvuče i previše optimistično. British Airways nam je potvrdio letove od kraja ožujka, imamo i Jet2. com i easyJet, svi potvrđuju letove već od početka travnja. Cruise kompanije nam ponovno potvrđuju i ‘home portove’… To uistinu u ovom trenutku izgleda sjajno, ali moramo na sve ipak gledati sa zadrškom. Naime, u prošloj godini smo u ovom razdoblju imali relativno dobru epidemiološku situaciju i onda nam se dogodila 2021., zavladao je britanski soj koronavirusa te je jako puno ljudi bilo u bolnici. Kad je prošao britanski soj situacija se malo poboljšala, krenulo se i cijepljenjem, počela je sezona pa je došao delta soj, koji nas je isto tako poljuljao. No, ipak smo odradili turističku sezonu jer smo prethodno napravili dobre pripreme. Sad nam je na vratima omicron, koji zatvara Veliku Britaniju, stvaraju se problemi. Ne znamo koji su to sve izazovi pred nama i ne znamo koji nam novi sojevi virusa mogu poremetiti planove, ali radimo na tome da u trenutcima kada postoje epidemiološki uvjeti sezona zaživi i da se ona dogodi. Idemo sa značajnim financiranjem marketinških aktivnosti i prema British Airwaysu i prema Air Franceu, odnosno prema ključnim tržištima, među kojima je i SAD. Prošle godine pojedini su nas mediji doslovce razvalili zašto se reklamiramo u Sjedinjenim Američkim Državama kad nije postojao načina kako čovjek može do nas doći. To su naravno potaknuli određeni oporbeni političari koji su nas prozivali pa i neki takozvani stručnjaci koji su nekad obnašali visoko odgovorne dužnosti u turizmu. Na kraju se pokazalo da smo bili u pravu jer su dvije aviokompanije, Delta i United, usred koronakrize direktno povezale Dubrovnik s SAD-om. Vjerujem da će se ta dobra suradnja s američkim i britanskim tržištem nastaviti. Imamo direktne kontakte i s jednima i drugima. Radimo i trudimo se maksimalno, svjesni činjenice da smo avio destinacija i da ne možemo računati na veliki broj auto gostiju. U tom smo okviru u ovoj godini napravili svoj maksimum, a nadam se da će nam iduća krenuti ‘kako Bog zapovijeda’, odmah u proljeće.

Kad govorimo o američkom tržištu, ipak ostajemo bez jedne direktne linije, koliko će nam to naštetiti? Direktno ostajemo bez jedne kompanije, ali indirektno ne. Naime, Delta je dio velike grupacije koja je povezana i s KLM-om. Stoga je Delta odlučila vratiti direktne letove za Amsterdam, a Dubrovnik povezati s Amsterdamom čak dva puta dnevno. Amerikancu će Dubrovnik biti nikad bliže jer će kad dođe u Europu, imati opciju doći i u Dubrovnik preko Amsterdama. United pak nastavlja dalje s direktnim letovima s tim da kreće mjesec dana ranije nego ove godine i ostaje mjesec dana duže, a povećao je i broj letova. Mislim da ćemo s američkim tržištem imati još bolju situaciju ako epidemiološka slika to dopusti. Zato je potrebno dodatno ulagati sredstva upravo u to tržište.

U godini pred nama trebao bi se otvoriti i Pelješki most, hoće li nam to povećati broj auto gostiju? Očekujem malo povećanje, ali ne značajno. Mi smo i dalje prilično udaljeni i takvi ćemo i ostati, sve i da imamo brzu cestu. Ne možemo očekivati ono što ima Istra koja je na sat vremena primjerice od Austije i Italije. Gostu je isplativije i ugodnije do nas doći avionom.

Već neko vrijeme najavljujete poseban režim prometa oko povijesne jezgre. Što je potrebno napraviti da bi se to i dogodilo?
Potrebno je usvojiti Zakon o sigurnosti prometa na cestama. U Sabore se očekuje njegovo prvo i drugo čitanje, a kad bude usvojen, bit ćemo spremni implementirati ga. Sudjelovali smo u njegovom kreiranju i on donosi puno dobrih stvari za gradove poput Dubrovnika jer nam omogućava upravljanje u zonama posebnog prometnog režima, odnosno u neposrednoj blizini spomeničke baštine. To je i dio naše obveze prema UNESCO-u tako da ćemo i tu obvezu, koja je od nas više puta tražena, sada ispoštovati, a istovremeno ćemo uvesti mjeru i kontrolu te puno veći i bolji standard za naše građane.

Kakav model planirate uvesti?
Sačekao bih s detaljima dok se ne usvoji zakon. Ne želim pričati o nečemu dok je zec još uvijek u šumi. Sve smo promislili, implementirali cijelu informatičku opremu i čekamo usvajanje zakona kako bismo mogli uvesti pravila. Mogu samo reći da za građane Dubrovnika neće biti nikakvih restrikcija. Za sve ostale postojat će pravila igre kako doći u Grad.

Cilj je da sve dobre stvari idu preko Dubrovačke kartice kako bi ona postala brand sigurnosti svakom gostu koji dođe u Grad. Svaki će gost znati da je Dubrovačkom karticom kupio kvalitetu i dobio kvalitetno pruženu uslugu

Hoće li u 2022. godini konačno mladima biti dodijeljeni stanovi u Mokošici i gdje se zapelo s natječajem?
Hoće. Na idućoj sjednici Gradskog vijeća ide odluka. Idemo prvo s desetogodišnjim najmom s mogućnošću otkupa, a paralelno s tim radimo na zakonskim izmjenama koje će jedinici lokalne samouprave omogućiti da po povoljnijim cijenama može prodati stanove. Naime, tu je bila najveća zapreka jer nam Zakon o vlasništvu i stvarnim pravima ne omogućava prodaju stanova po povoljnijim uvjetima od tržišnih. To nije korektno jer onda tu ne ulazimo u sustav dodjele stanova mladima kao poticaj ostanka u gradu. Zato idemo prvo na desetogodišnji model najma, koji je prethodno već bio osmišljen. Da ne bi bilo manipulacije stanovima, idemo u dvokoraku. U drugom koraku ide otkup stanova nakon deset godina. Dakle, krećemo ne idućoj sjednici Gradskog vijeća i vjerujem da ćemo do proljeća završiti cijelu priču. Uistinu želim da ona bude transparentna. Na Gradskom vijeću će, naime, biti osnovano više povjerenstava kako bi se na potpuno jasan, transparentan i nedvojbeno korektan način dodijelili ti stanovi.

Najavili ste da će uskoro biti gotova dubinska analiza društva TUP d.d. Je li taj posao pri kraju i jeste li počeli promišljati što s prostorom u Gružu?
Završili smo i drugi strateški dokument od njih tri. Ostala je još procjena vrijednosti nekretnina, koja se radi. Tek tada ćemo moći reći da smo gotovi s tim poslom. Dva strateška dokumenta su pokazala da imamo potpunu opravdanost za kupnju i na osnovu njih ćemo i pristupiti bankama. Do kraja godine ćemo donijeti i odluku o obvezujućoj ponudi kupnje društva TUP. Idemo u dobrom smjeru. Nakon što ga kupimo, ako mi budemo ti koji će ga kupiti jer ne možemo prejudicirati odluku dioničara, idemo u osmišljavanje cijele priče. U TUP-u se može napraviti sjajna stvar s postojećom ekipom, koja je dobro osmislila dio kojeg koristi. Tu dakle možemo ići samo u nadogradnju. Ideja nam je raditi i filmski studio i dodatne sadržaje koji gradu nedostaju, ali i u jednom od tih prostora otvoriti dječji vrtić. Urbanizirat ćemo taj prostor, bit će to spoj kulture, mladosti, ideja i inicijativa. Želja nam je u centralnu zgradu preseliti i određena naša društva koja sada plaćaju najam. Treba istaknuti i kako TUP u Komolcu posjeduje veliko zemljište na kojem želimo smjestiti depoe svih naših ustanova u kulturi. Grad mora sva svoja skladišta imati na jednom mjestu kako bi se u svakom trenutku znalo što je gdje i kako smješteno. Sada, osim što su nam javne ustanove po skladištima diljem grada i Župe dubrovačke, i sam Grad plaća skladištenje nekih svojih stvari, što je potpuno suludo.

Može li se priča o TUP-u nasloniti na budući terminal za brodove na kružnim putovanjima?
Može u jednom dijelu jer će sve biti kompatibilno jedno s drugim, i taj budući cruise terminal i nove vrijednosti koje će se tamo događati. Gruž će potpuno promijeniti svoju vizuru, dobit će novu energiju i elan. Još kad realiziramo cestu u razini mora i kad se sve pretvori u pješačku zonu, svi će željeti živjeti u Gružu. Inače, prema svjetskim trendovima industrijske zone pretvaraju se u nove kulturne vrijednosti i u tom je smjeru TUP već krenuo. Treba ga još samo malo podići.

Proračun za 2022. dobrim dijelom oslanjate na EU fondove. Koliko novaca Dubrovnik može očekivati iz programa Oporavak i otpornost?
Možemo očekivati dosta novaca. Moj cilj je u idućoj godini potpisati ugovor za ITU mehanizam, što je preko 100 milijuna kuna te povući više od 100 milijuna kuna iz mehanizma za oporavak i otpornost. Poseban program raspisat će se i za otoke i tu planiramo povući najmanje 50 milijuna kuna. To su ciljevi koje smo postavili, a kad se zbroje predstavljaju manju brojku od one u proračunu. Sve ono što sad planiramo korespondira s natječajima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, koji je nositelj ITU programa. S druge strane Ministarstvo financija je nositelj oporavka i već je najavilo niz projekata koji će ići ponovno od njih kao kontrolnog tijela raspoređenih po posebnim ministarstvima. No najvažnije je da je naš odjel spreman i kadrovski i dokumentacijski.

Jedan od veliki projekata koji vas čeka jest i nova sportska dvorana za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. Je li optimistično očekivati kako se ona može izgraditi u 18 mjeseci, kako se čulo na Gradskom vijeću?
Može se izgraditi u 18 mjeseci od dobivanja građevinske dozvole. Moramo malo i skratiti rokove ako želimo uhvatiti rokove Svjetskog rukometnog prvenstva jer nam predstoje i drugi koraci. Započeli smo s prostorno – planskim izmjenama, koje moramo završiti do lipnja. Paralelno s tim, projektiramo dvoranu kako bismo krenuli u ishođenje građevinske dozvole koju bismo morali ishoditi do siječnja 2023. Ako to uspijemo, pokrećemo javnu nabavu i dvoranu možemo izgraditi. Ne samo da je možemo izgraditi, nego je moramo izgraditi. Cilj mi je da u ove četiri godine napravimo sportsku dvoranu, dom umirovljenika ispod Opće bolnice, da nadogradimo sve škole kako bismo osigurali jednosmjensku nastavu, da vrtiće uvedemo u predškolski pedagoški standard, izgradimo dom za beskućnike i završimo projekt Aglomeracije. Kad to napravimo, našim sugrađanima ćemo moći reći da smo im osigurali standard kojega su čekali 70 godina.

Zakupci kućica u povijesnoj jezgri zamjerili su Vam nedostatak zabave, koncerti su se otkazivali. Ljudi ne žele s COVID potvrdama sudjelovati na koncertima, već ostaju izvan ograde. Jeste li to očekivali?
Žalosti me što su ljudi ostali iza ograde na dva dosadašnja koncerta, a još su k tome i mene pljuvali. Što sam trebao napraviti? Raditi suprotno zakonu, maknuti ogradu i reći da u Dubrovniku ne treba COVID potvrda? Nisam taj, želim raditi po zakonu, poštujem odluke Nacionalnog stožera i smatram da su one ispravne te da u konačnici daju rezultate. Vidimo da nakon uvođenja COVID potvrda stalno pada brojka zaraženih. Nešto se dakle postiglo. Nije niti lijepo kad platite izvođače za koncert povodom Dana branitelja i unutar ograđenog prostora uđe 30 ljudi.

Grad mora sva svoja skladišta imati na jednom mjestu kako bi se u svakom trenutku znalo što je gdje i kako smješteno. Sada, osim što su nam javne ustanove po skladištima diljem grada i Župe dubrovačke, i sam Grad plaća skladištenje nekih svojih stvari, što je potpuno suludo

Jeste li analizirali što se dogodilo?
Ljudi jednostavno iz nekog razloga nisu željeli ući u ograđeni prostor. Teško mi je reći zašto, ali mi je iskreno najviše žao novaca. Platili smo nešto što građani nisu konzumirali, a siguran sam da je dio ljudi koji su ostali iza ograde imao COVID potvrdu. Imali smo i Ljetne igre uz obvezu COVID potvrde i ljudi su dolazili, sve je funkcioniralo normalno. Imali smo utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije na Poljudu gdje je bilo 30 tisuća ljudi s COVID potvrdama. Zašto se ovdje dogodio problem, ne znam.

Znači Doček ostaje prema planu?
Tako je, ide sve po planu.

OBEĆANJE IZ KAMPANJE
Uštedama do besplatnih vrtića
U kampanji ste obećavali besplatan vrtić za sve. Kad se to može očekivati?
U kampanji sam rekao do kraja mandata i idemo u tom smjeru. Svjedoci smo koliko su se dobro punila proračunska sredstva 2019. kad je bila dobra turistička sezona. Vratit će se opet normalno stanje, ali ćemo, koristeći europske fondove, riješiti brojne probleme naših sugrađana. Istovremeno ćemo postići energetsku učinkovitost na brojnim poljima, štedjet ćemo, odnosno smanjiti operativne troškove Grada te ćemo na taj način dio sredstava moći usmjeriti na besplatne dječje vrtiće i javni prijevoz. No, prije svega moramo osigurati uvjete da se svako dijete upiše u vrtić i da se djeca ne nalaze u napućenim grupama. Kad to sve osiguramo, možemo pričati o besplatnim vrtićima. 

Objavljeno u tiskanom izdanju 22. prosinca 2021.

Pročitajte još

Danas se zaređuje novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović

Dulist

Vjernici iz Grada, Šibenika, Janjeva u večernjoj molitvi s biskupom Glasnovićem

Dulist

Zbog biskupskog ređenja ograničeno kretanje povijesnom jezgrom

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija