Javnu raspravu o izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana obilježila su izlaganja arhiteksta Slobidana Vukovića i arhitektice te bivše zamjenice gradonačelnika, Orlande Tokić, koji su otvorili pitanja budućeg razvoja Dubrovnika, odnosa stanovanja i turizma te prometne opterećenosti grada.
“Za koliko je stanovnika planirano?” – Vuković traži jasne temelje razvoja
Vuković je upozorio kako je prije svih prostornih odluka nužno definirati za koliko je stanovnika Dubrovnik uopće planiran, istaknuvši kako bez toga nema kvalitetnog planiranja prostora.
– Htio sam postaviti pitanje za koji je broj stanovnika planiran ovaj grad. To je bitno kako bi se stvorile zdrave pretpostavke za bilo kakvo planiranje. Produktivni i neproduktivni dio grada moraju biti izbalansirani – rekao je.
Dodao je kako okolna sela ne bi trebalo promatrati kao prostor za širenje grada, nego kao samodostatne cjeline koje unutar sebe mogu razvijati održivost.
– Ta sela trebaju biti autonomne cjeline, a ne nastavak urbanog širenja – istaknuo je, navodeći Trsteno kao primjer održivog upravljanja prostorom.
Stanovanje i turizam: potreba za novim pristupom prostoru
Osvrnuo se i na pitanje stanovanja te odnosa prema turizmu, poručivši kako urbanizam mora omogućiti fleksibilnije modele korištenja prostora.
– Stanovanje je ključna kategorija urbanizma. Ne treba bježati od turizma, ali treba omogućiti ljudima da dio svojih nekretnina koriste za tu djelatnost, uz jasnu poreznu regulaciju – rekao je Vuković.
Zaključio je kako Dubrovnik ima priliku razviti novi model prostornog planiranja koji neće biti ograničen postojećim birokratskim obrascima.
Tokić: prometna mreža već sada ne podnosi postojeće kapacitete
Arhitektica Orlanda Tokić upozorila je kako je prometna infrastruktura već dosegnula granice opterećenja, posebno u gradskim zonama poput Lapada.
– Prometna mreža je preopterećena. Kad zapnem na kružnom toku kod Pošte Lapad, jasno je da sustav više ne funkcionira kako treba – rekla je.
Istaknula je kako nije logično ograničavati stambene zone, dok turistički kapaciteti ostaju na istoj ili višoj razini.
– Tisuću novih hotelskih kreveta ne znači samo goste, nego i dodatna vozila, zaposlenike i pritisak na infrastrukturu – upozorila je.
Dodala je i kako je problematična mješovita zona MP u Lapadu, za koju smatra da nije dovoljno precizno definirana, jer ostavlja otvorenim pitanje odnosa javnog i privatnog prostora te mogućih visina i buduće izgradnje.
– Ne znamo što će u toj zoni nastati. Nema jasnog odnosa javnog i privatnog, stambene i hotelske izgradnje. Plan time odgađa odluke i prepušta ih budućim interpretacijama – kazala je.
Odgovor izrađivača: planiranje kroz UPU-e i razrada zona MP i M1,2
Na iznesene primjedbe odgovorili su izrađivači plana, istaknuvši kako GUP daje osnovne smjernice, dok se detaljna razrada provodi kroz urbanističke planove uređenja.
Kako su pojasnili, upravo se kroz UPU-e detaljno definiraju prostori poput DOC-a Lapad te mješovite zone MP, kao i zona M1,2, gdje je potrebno precizno uskladiti stambene, poslovne i javne sadržaje.
Naglasili su kako GUP ne može ulaziti u svaku pojedinačnu mikrolokaciju i arhitektonsko rješenje, već postavlja okvir unutar kojeg se kroz nižu razinu planiranja definiraju odnosi namjena, prometna rješenja i intenzitet gradnje.
Dodali su kako je cilj novog plana upravo veća fleksibilnost uz kontrolu kroz detaljnije planove, kako bi se izbjegla kruta rješenja i omogućila prilagodba specifičnostima svakog prostora.
Capor: Pitanje prometnog opterećenja i izgradnje na Solitudu i dalje otvoreno
Đuro Capor (Možemo!) u raspravi je otvorio dva ključna pitanja – prometno opterećenje grada te planiranu izgradnju na području Solituda, uz najavu novih sadržaja poput shopping centra na području semafora, za koji smatra da u prostoru nema realnih uvjeta.
Upozorio je kako se i dalje „trpaju novi sadržaji“, te postavio pitanje do koje mjere je prihvatljivo dodatno povećanje stambenih i turističkih kapaciteta, uključujući i oko tisuću novih kreveta te intervencije u prostoru Solituda. Dotaknuo se i izmjena koje se odnose na Valamar, koje su, kako je naveo, iz kampa preusmjerene u dodatne hotelske kapacitete, te upitao kako su takve izmjene dobile zeleno svjetlo u okviru planiranja.
Capor je također podsjetio na ranije izneseno pitanje o broju stanovnika za koji se planira GUP, naglašavajući kako na njega nije dobiven jasan odgovor. Istaknuo je i kako je ranije iz smjernica izbačen shopping centar kao sadržaj koji generira dodatni promet, ali da se slični sadržaji ponovno pojavljuju kroz druge oblike planiranja.
Izrađivači: prometna mreža je dosegnula maksimum
Odgovarajući na primjedbe, izrađivači plana Ana Putar i Goran Mačeh istaknuli su kako su u planu analizirane sve postojeće prometnice i njihove mogućnosti, uključujući njihove širine i kapacitete, kako bi se utvrdilo „s čim se uopće raspolaže“.
Naglasili su kako se nove značajne prometnice ne mogu dodavati jer za njih više nema prostora, te da bi njihova izgradnja u ovako zasićenom sustavu samo generirala dodatni promet. Zbog toga je pristup bio usmjeren na „stišavanje prometa“ i prilagodbu nove izgradnje postojećim uvjetima.
– Moramo prihvatiti ono s čim raspolažemo i prilagoditi okolnu izgradnju tome. Nismo crtali nove kapitalne prometne pravce – poručili su izrađivači.
Dodali su i kako je demografska podloga, izrađena u sklopu sociološke studije, pokazala trend depopulacije te je upravo na temelju tih podataka planirana i ideja razvoja Komolačke doline kao novog stambenog područja za 5 do 7 tisuća stanovnika.
Gradonačelnik: promet je ograničen, razvoj mora biti kontroliran
Gradonačelnik Mato Franković odbacio je tvrdnje da je planirana izgradnja na pojedinim lokacijama već ranije politički prihvaćena, naglasivši kako određene zone nisu usvojene na Gradskom vijeću.
Istaknuo je kako će se u izmjenama planova zadržati zelene površine na pojedinim područjima te da se razvoj mora odvijati kontrolirano i u skladu s konzervatorskim podlogama.
Osvrnuo se i na prometne izazove, poručivši kako je prostor za nova prometna rješenja ograničen te da suvremeni trendovi idu u smjeru smanjenja osobnog prometa i jačanja javnog prijevoza i park & ride sustava.
– Ne možemo širiti prometnice. U gradu registriranih automobila imamo četiri puta više nego stanovnika. Budućnost nije u osobnom prijevozu, nego u javnom – poručio je.
Dodao je kako se razvoj Dubrovnika mora planirati izvan najopterećenijih zona te da se složeni prostorni zahvati, poput MP zona u Lapadu, moraju razrađivati kroz natječaje i detaljnije planove, uz odluke Gradskog vijeća.
– Sve ide kroz proces, i stvari mogu ići samo u boljem smjeru – zaključio je Franković.
