Samo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza prošle godine Čilipi su zabilježili 11.710 operacija zrakoplova, tj. odlazaka i dolazaka. Kroz njih ukupno je prošlo 1.321.854 putnika od čega je u tranzitu bilo 9.522, podaci su Zračne luke Dubrovnik. Prema izjavama stručnjaka ta brojka u 2019. porasla je za 17 posto. Pozitivan trend, poručio je predsjednik Udruženja zračnog prometa Hrvatske Gospodarske Komore Tonći Pejović, dubrovački aerodrom prvenstveno duguje uspostavljanju suradnje s vodećim zrakoplovnim tvrtkama Ryan Air te svakako American Airlinesom čiji Boeing 767–300ERje nakon 28 godina izostanka linije, sletjevši 8. lipnja na čilipsku pistu, direktno povezao Hrvatsku sa SAD-om.
‘Loš’ handling prtljage i koordinacija
Povećanje prometa za sobom povuklo je i investicije u infrastrukturu, a prati li usluga Zračne luke Dubrovnik zahtjeve njenih korisnika provjerili smo na mnogima omiljenoj Internet tražilici Google gdje joj je dodijeljena ocjena 3.1 na osnovi 575 recenzija. Zbog velike količine komunikacije, poručili su nam iz Uprave, dubrovački aerodrom ne raspolaže sa statistikom upita i primjedbi, ipak iz na uvid nam pruženih informacija, može se zaključiti kako su oni uglavnom povezani s otkazivanjem letova kojih je od 1. lipnja do 31. kolovoza 2018., vršnom turističkom razdoblju, bilo 32, dok je ‘Služba izgubljeno/nađeno’ u istim vremenskom okviru evidentirala 3.011 prijava izgubljenih komada prtljage.
— U spomenutom periodu Zračna luka Dubrovnik je imala 28 kontrola, odnosno audita, od strane prijevoznika čiji su rezultati bili više nego zadovoljavajući. Najčešći upiti i primjedbe od putnika i drugih korisnika su vezani uz obvezni zaštitni pregled, kontrolu putovnica i izgubljenu/nađenu prtljagu. Pored toga, često dobivamo upite za načine i cijene prijevoza do Dubrovnika – odgovorili su nam napominjući kako je za komunikaciju s korisnicima zadužena Glavna tajnica društva te ih se za informacije, ali i prijedloge ili pohvale, može kontaktirati na e-mail reklamacije@airport-dubrovnik.hr te na headoffice@airport-dubrovnik.hr.
Njihovo mišljenje o ‘više nego zadovoljavajućim rezultatima’, međutim ne dijele ‘stvarni’ posjetitelji koji se u opaskama na Google platformi u posljednjih mjesec dana nisu susprezali nazvati je ‘najgorom informacijskom točkom u Europi’. ‘Loša organizacija. Sat prije polaska leta na check-in pultu nije bilo nikoga, dakle nema osoblja da vam pomognu ili odgovore na bilo koje pitanje’, zapisao je ogorčeni putnik. S njim se složio sljedeći gost koji je u Dubrovniku boravio prije 30-ak dana. Prema njegovom iskustvu najave leta na engleskom jeziku nije bilo te bez obzira na to što je bio otkazan, ekran je prikazivao da stiže na vrijeme.
Jedan od recenzenata pak je zamjerio loš handling prtljage, poručivši: ‘Nema što ne mogu slomiti’. Uznevjereni Irac pak je prepričao: ‘Jučer sam imao najneugodnije iskustvo s najneljubaznijim zaposlenicima zaduženim za kofere u mom cijelom životu. Let za Dublin bio je na rasporedu u 13 sati. Prilikom provjeravanja prtljage službenik je doslovno počeo lajati na mene da način na koji sam postavio torbu je njemu nezgodan kako bi izmjerio težinu. Iskusan sam putnik i nikad nisam doživio takvo neprofesionalno ponašanje. Sada kada je Hrvatska dio Europske unije, mislim da bi radnici u vašoj zračnoj luci trebalo savladati lekcije o komunikaciji s korisnicima’. ‘Zapamtite, vašu zemlju će uvijek suditi prema prvom susretu’, zaključio je.
‘Prekomjerne cijene i užasna kvaliteta namirnica’
Izuzetnu nepristojnost, čak neprijateljsku nastrojenost prema Azijcima primijetio je posjetitelj s Dalekog Istoka. Na drskost se požalio i putnik koji je kroz Zračnu luku Dubrovnik prošao prije dva tjedna. ‘Vrlo skromna ponuda. U sobi za prijavu ima doslovno 12 sjedećih mjesta. U tamošnjem kafiću nude samo kavu, hladne sendviče i salate. S obzirom na to da se radi o najposjećenijem gradu Hrvatske aerodrom ima itekako prostora za poboljšanje’, dodao je. ‘Dubrovnik tijekom godine posjeti nevjerojatan broj turista i ova zračna luka nije na visini zadatka. Jedva ima mjesta za sjesti ili popiti piće. Nema besplatnog interneta. Čini se kako od gostiju žele iscijediti što je više novca moguće. Mislim da masovni turizam ubija njegovu čar’, mišljenja je Španjolac.
— Postoji tanka granica između minimalizma i spartanskog uređenja, a ova zračna luka itekako spada u potonju kategoriju. Nema fontane s vodom, utikača za punjenje mobitela, pristojnih kolica za prtljagu, sjedeća mjesta su neadekvatna, kao i klimatizacija. Međutim, najgori dio su lokali. Mogućnosti da pojedete pristojan obrok su nikakve. Sveukupno, stvara se dojam da Dubrovnik ne želi posjetitelje i drago mi je što s vama mogu podijeliti to saznanje kako biste izbjegli dolazak na ovo mjesto – bio je nešto odrješiti američki turist ocijenivši dubrovački aerodrom s jednom zvjezdicom. Upravo radi neprikladnog mjesta za doručkovati ili objedovati te jer ste osuđeni cijeli dan jesti ‘ustajale’ sendviče, naš drugi gost pak mu najradije ne bi dao niti jednu.
‘Osrednji jelovnici, prekomjerne cijene i užasna kvaliteta namirnica’, dojam je preostalih nekoliko korisnika. ‘Svake godine letim od Frankfurta do Dubrovnika svojoj obitelji. Zračna luka je sama po sebi u redu. Razlog zašto sam joj dala dvije zvjezdice je zbog precijenjene hrane i pića. Također, kafići su pretrpani’, napisala je ova naturalizirana Njemica. ‘Stolovi su prljavi, otpaci su razbacani po podu dok konobari bez imalo grižnje savjesti naslonjeni na šank međusobno razgovaraju. Naprosto, odvratno!’, iznijela je njena sunarodnjakinja. Na osrednju higijenu, skučenost, sporo osiguranje te jednoličnu ponudu ugostiteljskih objekata te suvenirnica osvrnuo se i Englez nazvavši iskustvo u Zračnoj luci Dubrovnik uglavnom razočaravajućim. ‘Letjeti natrag u London Gatwick je tako velik kontrast’, objasnio je.
Iz Uprave ove tvrdnje o ‘siromašnoj’ opremljenosti nesrazmjernoj za jednu međunarodnu luku demantiraju. Štoviše, na upit DuList-a direktor Frano Luetić kazao je kako se Zračna luka Dubrovnik tim statusom može pohvaliti još od 1962., a da bi se mogla registrirati kao takva, bilo je potrebno je zadovoljiti međunarodnu pravnu regulativu pa trgovine mješovitom robom nisu propisane kao uvjet. Međutim, tu se nalazi njih pet s, tvrdi, vrlo skupocjenom robom poznatih proizvođača sa širokim asortimanom poput raznih pića, svih vrsta parfumerijskih proizvoda, cigara i cigareta, čokolada, bombonijera i ostalih slatkiša, zatim satova, naočala, nakita, dragulja, odjevnih predmeta, kožne galanterije, vrhunskih prehrambenih namirnica, suvenira…
— Ponuda u barovima i bistroima kojih ima sedam, svodi se na sva bezalkoholna i alkoholna pića te na uglavnom jednostavnu ponudu hladno pripremljene hrane, dok se očekuje otvaranje ekskluzivnog restorana u prostoru međunarodnih odlazaka s pripremom tople brze prehrane. Osim toga, našim cijenjenim korisnicima usluga se još nudi konzumacija hrane i pića u dva suvremeno opremljena Poslovna salona. Ukupno zbrajajući trgovačke i ugostiteljske jedinice, u ovom trenutku smo vodeći po broju navedenih uspoređujući se s ostalih osam međunarodnih zračnih luka u našoj državi – poručio je Luetić.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 14. kolovoza 2019.