Ljudi koji uzimaju lijekove za visoki krvni tlak, alergije i mentalna oboljenja mogu biti osjetljiviji na smetnje uzrokovane toplinskim valom, piše Express. Oni koji uzimaju određene lijekove mogu imati nuspojave koje sprječavaju rehidraciju ili učinkovito hlađenje za vrućeg vremena. To znači da visoke temperature za njih mogu biti opasne, pa se trebaju adekvatno pripremiti.
Diuretici, vrsta lijekova koji se obično koriste za povećanje učestalosti mokrenja kao tretman zatajenja srca, visokog krvnog tlaka ili bolesti bubrega, mogu uzrokovati probleme. Iako je gubitak tekućine koristan za ova stanja, ponekad može rezultirati dehidracijom ili neravnotežom elektrolita poput magnezija, kalija ili soli. Pacijentima koji uzimaju ove vrste lijekova savjetuje se da piju dovoljno vode i da paze na znakove dehidracije kao što su glavobolja, vrtoglavica, tamna mokraća i žeđ.
Još jedan lijek koji bi mogao predstavljati rizik po vrućem vremenu su inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ili ACE inhibitori, koje koriste pacijenti s visokim krvnim tlakom. Kako temperature rastu, ti pacijenti mogu biti skloniji nesvjestici ili padu. Nadalje, ovaj lijek može suzbiti osjećaj žeđi, što otežava prepoznavanje dehidracije.
Nekoliko antipsihotičnih lijekova, poput, haloperidola, olanzapina i risperidona često pojačavaju znojenje i suzbijaju žeđ, pa su zbog toga ljudi koji ih konzumiraju skloniji komplikacijama povezanim s dehidracijom. Oni koji uzimaju lijekove za štitnjaču zbog slabog rada te žlijezde također bi mogli biti ugroženi, jer ti lijekovi mogu povisiti tjelesnu temperaturu i otežati učinkovitu regulaciju tjelesne temperature. Stimulansi kao što su amfetamini i lijekovi koji se koriste za liječenje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, odnosno ADHD-a, također mogu povećati rizik od bolesti povezanih s djelovanje vrućine na središnji živčani sustav i mozak.
Ugroženi su i oni koji piju lijekove za štitnjaču. Beta-blokatori, također, predstavljaju rizik, jer ne samo da povećavaju vjerojatnost nesvjestice i pada, već i inhibiraju znojenje te tako povećavaju rizik od pregrijavanja zbog nedovoljnog hlađenja. Određeni lijekovi koji se izdaju bez recepta vas mogu učiniti osjetljivijima na bolesti povezane s vrućinom, uključujući tablete za spavanje Nytol (difenhidramin) i lijekove protiv peludne groznice kao što su Phenergan i Sominex (promethazine).
Kako se zaštititi od toplinskog vala?
Unatoč tome što ti lijekovi potencijalno povećavaju osjetljivost na probleme povezane s vrućinom, to ne znači da se morate odreći uživanja na suncu. Postoji nekoliko načina za ublažavanje rizika.
Jedan od njih je da, kad su izrazito visoke temperature, ostanete u klimatiziranom okruženju. Ako to nije moguće, pijte puno vode i što više boravite u hladu. Nosite široku odjeću svjetlijih nijansi, poput bijele, žute ili pastelnih boja, umjesto tamnijih nijansi poput crne, zelene i tamnoplave koje apsorbiraju toplinu. Važno je da obratite pozornost na znakove bolesti povezanih s vrućinom, kao što je toplinska iscrpljenost, a za koju je karakteristično snažno znojenje, glavobolja, mučnina, vlažna koža, a ponekad čak i povraćanje.
Ako se ne liječi, toplinska iscrpljenost može dovesti do toplinskog udara, koji se događa kada tjelesna temperatura dosegne 39 Celzijevih stupnjeva ili više te može biti fatalna ako se ne liječi.