Radnici koji odlaze u mirovinu često očekuju i isplatu otpremnine, no važno je znati da ona u Hrvatskoj nije zakonski zajamčeno pravo u svim slučajevima. Hoće li je zaposlenik dobiti ovisi prije svega o pravilniku poslodavca, kolektivnom ugovoru ili ugovoru o radu, piše Poslovni.hr.
Prema Zakonu o radu, obvezna otpremnina odnosi se na slučajeve kada poslodavac otkazuje ugovor o radu radniku koji je kod njega neprekidno radio najmanje dvije godine. Međutim, kod odlaska u mirovinu takva obveza ne postoji.
To potvrđuje i primjer umirovljenice koja nakon tri godine rada kod poslodavca nije ostvarila pravo na otpremninu jer je pravilnikom tvrtke propisano da se ona isplaćuje tek zaposlenicima s najmanje pet godina staža kod tog poslodavca. Pravno savjetovalište Sindikata umirovljenika Hrvatske pojasnilo je da je takva odredba zakonita.
Poslodavci, naime, sami mogu odrediti hoće li isplaćivati otpremninu pri odlasku u mirovinu, kao i uvjete koje radnici moraju ispuniti. Ako zaposlenik odlazi u mirovinu svojom voljom ili po sili zakona, pravo na otpremninu postoji samo ako je predviđeno internim aktima ili kolektivnim ugovorom.
Kada je riječ o redovnoj otpremnini zbog otkaza, zakon propisuje da ona iznosi najmanje trećinu prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca, dok maksimalni iznos ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća, osim ako nije drukčije ugovoreno.
Poseban položaj imaju zaposleni u državnim i javnim službama. Temeljni kolektivni ugovor propisuje da zaposleniku pri odlasku u mirovinu pripada otpremnina u visini 2,5 osnovice za obračun plaće. Trenutačno to iznosi 2.537 eura.
Porezni propisi određuju samo najveći neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu. Poslodavac može isplatiti i veći iznos, ali će se dio iznad neoporezivog praga oporezivati kao plaća.
Također, zakon ne propisuje dobne ili stažne uvjete za ostvarivanje otpremnine pri odlasku u mirovinu. Ako je pravo predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom poslodavca, radnik ga može ostvariti neovisno o tome odlazi li u prijevremenu ili redovnu mirovinu te bez obzira na godine života ili ukupni radni staž.
