U Galeriji Flora u petak 18. srpnja u 20.30 sati otvorit će se izložba „Pričam ti priču“ Ivana Listeša.
Ivan Listeš rođen je 18. kolovoza 1983. godine u Splitu. Završio je slikarski odjel Škole likovnih umjetnosti u Splitu 2001. godine. Diplomirao je slikarstvo 2008. godine na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Član je Hrvatske udruge likovih umjetnika u Splitu. Izlagao je na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je u više umjetničkih radionica, projekata i perfomancea. Živi i radi u Splitu.
Samostalne izložbe: Dvorac vitturi – Kaštel Lukšić – 2007., Pinakoteka franjevačkog samostana Gospe od Zdravlja – Split – 2007., Alliance Francaise de Split – Split – 2009., Salon Galić – Split – 2009., Gradski muzej Omiš – Omiš – 2009., Galerija Vinko Draganja OP – Split – 2010., Alliance Francaise de Split – Split – 2011., Salon Galić (izložba trojice profesora ŠLU Split) – Split – 2014..
– Ivan Listeš slika neobične urbane basne. Basna je, kao što znamo, priča u kojoj su glavni likovi životinje s ljudskim osobinama. Život je pak priča u kojoj su glavni likovi ljudi sa životinjskim osobinama. Basne nam uvijek donose i određenu po(r)uku. Ivan je u svakom slučaju dijete svoga vremena, istodobno i zaigran i zabrinut. Pokušava nešto (iz)reći. Biti izvoran i nov u umjetničkom smislu, podrazumijeva spajanje onog naizgled nespojivog. Njemu takva sinteza vrlo fno polazi za rukom. Vještina i (s)misao u skladnoj su simbiozi. Ivan nesumnjivo zna što želi. U njegovom slikarstvu isprepliće s ono tradicionalno s onim suvremenim. Svjestan je, isto tako, da vještina nije isključiva svrha slikarstva, niti je slikarstvo samo sebi svrhom. Vještina dakako fascinira, ali ona je samo sredstvo da se prenesu određene poruke i emocije. To je, između ostalog, naučio i zahvaljujući stripu u kojem uvijek postoji i crtež i tekst, dakle, forma i sadržaj. Strip je relativno nov ali osebujan medij. Strip ima svoje zakonitosti, svoje specifčnosti, kao i svoju zasebnu estetiku i poetiku. Listeš se služi raznovrsnim elementima koje je preuzeo iz stripa, što ga čini izrazito suvremenim i originalnim autorom koji je uspio pomiriti ono „nisko“ i podcijenjeno s onim „visokim“ i artističkim. Listešova linija je virtuozna i čvrsta, a namazi boje koje nanosi na sliku gusti i dinamični. Brojni slojevi koje tako nanosi u pastoznim potezima jedan preko drugog stvaraju bogatu strukturu, pretvarajući površinu slike mjestimično u plitki reljef, dajući slici jedan gotovo enformelistički prizvuk. On gradi, struže, utiskuje kao da želi svoje slikarstvo učiniti još slikarskijim. Za razliku od velikih slikarskih ploha, likovi na slikama riješeni su iznimno jednostavno, s minimalnim brojem poteza, stripovskom jasnoćom i preciznošću ali i mjestimičnim (namjernim) karikaturalnim pretjerivanjem. Kompozicije slika doimaju se poput flmskih kadrova i stalno se čini kao da će sada uslijediti nastavak određene scene. On dotiče aktualnu problematiku, ne može ostati ravnodušan prema brojnim nelogičnostima i apsurdima današnjeg svijeta. On upozorava i skreće pažnju na jedini način na koji umije, a to je način umjetnosti. Tako se na njegovim slikama pojavljuju sveci, prolaze kruzeri, peku se janjci, igraju balote… Odvija se jedna tipična hrvatska priča zaodjenuta u vedro slikarsko ruho. U njegovim šumama kriju se čudnovate stvari, šuma je prostor neizvjesnosti, mraka i iznenađenja u kojem npr. vuk i lisica mogu spavati jedno kraj drugog. Pod električnim vjetrenjačama (?) odvija se neobična pastorala u kojoj se susreću vukovi, ljudi i magarci. Ivan nije ni banalan ni doslovan, on vješto sakriva smisao iza svojih slikarskih basni, često dovodeći situaciju na sam rub pameti, kako bi nam pokazao da nešto ovdje nije u redu. Služi se apsurdom kako bi ukazao na apsurd sam. U tom smislu njegovo slikarstvo je itekako suvremeno, i angažirano, te nas svojom fnom provokativnošću tjera na promišljanje o različitim fenomenima koji se odvijaju sada i ovdje. Ali isto tako treba biti svjestan činjenice da kada govori o sadašnjem trenutku, Listeš zapravo progovara o temama koje su vječne. On to naravno čini na svoj, jedinstven, zaigran i duhovit način – stoji u katalogu izložbe kojeg potpisuje Hrvoje Marko Peruzović.
Izložba će biti otvorena do 28. srpnja.