Naravno da može! – odgovorila je potpredsjednica Vlade Vesna Pusić putem Središnjeg ureda HNS-a odgovarajući na izravno pitanje može li pravomoćno osuđeni Andro Vlahušić ukoliko postane gradonačelnik potpisivati dokumentaciju Grada Dubrovnika kada je riječ o EU natječajima i strukturnim fondovima.
No, kako smo istražili temeljem dokumentacije Europske unije, izjavama odvjetnika Petra Pavkovića, natječajne dokumentacije, izjavama glasnogovornika Europske komisije u Bruxellesu i Zagrebu, odgovorima iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kojem predsjeda drugi potpredsjednik Vlade Branko Grčić te europarlamentarke Ivane Maletić, Pusić nije bila u pravu. No, krenimo redom.
Naime, na izravni upit o Vlahušićevom potpisu u središnjici HNS-a tvrde da ne postoje nikakve zakonske zapreke da Andro Vlahušić bude izabran i obavlja dužnost gradonačelnika, stoga ne postoje ni zapreke da tijekom obnašanja te dužnosti obavlja sve poslove koje ta dužnost donosi. Kako dodaju, svaki gradonačelnik bilo kojeg grada Europske unije predstavlja općinu i grad u kojoj je izabran voljom građana.
– Ovdje želimo istaknuti i da se Izjava časti na koju se pozivate u članku na Index.hr- u odnosi na tvrtke koje se prijavljuju za sredstva iz europskih fondova, a ne na gradove i općine – tvrdi se u odgovoru. No, to ne može biti točno.
Naime, konkretno u prijavi za inicijativu Unije “Europska prijestolnica kulture za 2020. godinu” projekt vrijedan najmanje 1,5 milijuna kuna, nositelji su gradovi.
– Ovaj poziv za podnošenje prijava odnosi se stoga isključivo na hrvatske gradove koji se žele kandidirati za naslov Europske prijestolnice kulture u 2020. godini. Naslov se odnosi na grad – stoji u natječaju u odjelu 2. u Kriterijima prihvatljivosti. Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi je jasan u članku 42. u kojem stoji da ‘općinski načelnici, gradonačelnici i župani zastupaju općinu, grad, odnosno županiju’.
Iz ovog primjera jasno je kako tvrdnja potpredsjednice Pusić da se izjava časti ‘odnosi samo na tvrtke’ ne stoji! U odjelu 2.b. stoje kriteriji isključenja.
– Gradovi kandidati moraju potpisati Izjavu časti – stoji u natječaju. Vlahušić kao pravomoćno osuđeni za slučaj zlouporabe dužnosti Izjavu časti ne može potpisati. Odnosno, može, kako kaže Pusić, ali tada Grad Dubrovnik ne može dobiti sredstva.
– Ako Andro Vlahušić potpiše ugovor on neće biti pravno valjan – kaže Petar Pavković, odvjetnik s dugogodišnjom praksom. Naime, aneks ugovora kakav je vidljiv u natječajima i ugovorima Europske unije, a tiče se “Izjave časti” odnosno “Declaration of honour on exclusion criteria and absence of conflict of interest” odnosno “Declaration of Honour by legal representative of applicant organisation”, a koja je sastavni dio svakog ugovora i natječaja koje raspisuju strukturni fondovi i Europska unija.
Pavković naglašava da je Vlahušić pravomoćno osuđen za djelo zlouporabe dužnosti koju je počinio za vrijeme dok je bio gradonačelnik, a s obzirom da odredbe aneksa ugovora i EU natječaja točno navode upravo tu prepreku, Vlahušićev potpis nije valjan. Pavković napominje kako je to izričito navedeno u EU ugovorima.
– Također nije moguće da Vlahušić ‘prebaci’ svoj potpis na nekog drugog, odnosno da netko umjesto njega potpiše. Pravno gledano, on ne može na nekoga drugoga prebaciti prava koja ni on sam nema. Prema tome i taj bi ugovor bio nevaljan – kaže na kraju odvjetnik Pavković. Gotovo istu stvar prije dva dana naglasila je i stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela.
– Ukoliko je osuđen za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje ili davanje mita, zlouporabu u javnoj nabavi, nezakonito pogodovanje ili još nekoliko kaznenih djela, a po zakonu je osoba ovlaštena za zastupanje grada, isti taj grad bit će isključen iz svake procedure dobivanja sredstava EU u tijeku evaluacije – rekla je Vela.
No, što kažu u Europskoj komisiji? Na upit smije li Vlahušić potpisivati “Declaration of honour on exclusion criteria and absence of conflict of interest” i “Declaration of Honour by legal representative of applicant organisation” odnosno izjavu časti, glasnogovornik Europske komisije Jakub Adamowicz nije direktno odgovorio.
– Za nas je bitna je procedura, a ne pojedine osobe koje obavljaju neke dužnosti u određenom trenutku – rekao je Adamowicz u pismenom odgovoru za Index objasnivši kontrolne mehanizme kod provjere kako se troši novac fonda nakon što je on dobijen.
– Prekidi i suspenzije isplata u okviru regionalne politike EU koji se primjenjuju kroz princip dijeljenog upravljanja (između nacionalnih vlasti i EU) događaju se ako imamo razloga vjerovati da se dogovoreni parametri projekta u praksi ne poštuju – rekao je Adamowicz. No, Dubrovnik konkretno u slučaju natječaja za Europsku prijestolnicu kulture ne zadovoljava sve kriterije, odnosno 2b i “Kriterij isključenja”.
Za Europsku komisiju, slučaj Vlahušić očigledno je i vrlo diplomatsko pitanje jer se radi o zemlji članici Europske unije koja dozvoljava da pravomoćno osuđeni gradonačelnik se ponovno kandidira za tu funkciju dok je pravomoćna presuda na snazi i nije rehabilitiran.
– Općenito govoreći, ne postoji izravna povezanost između prethodnog osuđivanja i pristupa fondovima EU-a. Ako nacionalni propisi nekome ne brane da postane gradonačelnik unatoč prethodnoj osudi, nije vjerojatno da bi to utjecalo na financiranje iz fondova EU-a. Kao i uvijek u takvim slučajevima, Komisija bi morala proučiti konkretan slučaj – oprezan je i Martin Mayer, glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Kao i njegov kolega Adamowicz nije se upuštao u sav sustav evaluacije pojedinog projekta na natječaju već njegove primjene. I Mayer također tvrdi da do suspenzije sredstava iz EU fondova dolazi ako se dogovoreni parametri projekta u praksi ne poštuju.
Sudeći prema izjavama iz Europske komisije za dobivanje natječaja ili sredstava Fonda bitno je poštivanje kriterija. Grad Dubrovnik taj kriterij ne bi ispunio ukoliko bi gradonačelnik bio Vlahušić s pravomoćnom sudskom presudom. Naravno riječ je o novcu i natječajima na kojima se prijavljuje Grad Dubrovnik.
Kako je Hrvatska članica Europske unije, tako i mi imamo zakone koje priječe da pravomoćno osuđene osobe potpisuju financijske dokumente. Konkretno radi se o Općim uvjetima za pripremu i provedbu projekata kojeg je u sredinom prošle godine donijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. U članku 12. spominje se kako bi se ugovor raskinuo ukoliko je ‘korisnik ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje korisnika pravomoćno osuđena’.
Kada smo ministra Grčića direktno pitali može li Vlahušićev potpis biti pravovaljan u uvjetima kada je potrebno potpisati “Izjavu časti”, u pismenom odgovoru odgovorili su nam da kada je u pitanju dodjela bespovratnih sredstava iz EU izvora, za svaki pojedini natječaj definiraju se ‘zasebni uvjeti prihvatljivosti, uključujući i kriterije izuzeća potencijalnih prijavitelja’.
– Mogući korisnici darovnica, sukladno članku 131 Financijske uredbe (Uredba EU Parlamenta i Vijeća br. 966/2012) mogu biti pravne i fizičke osobe.Potencijalni korisnici darovnica, između ostalog, u pravilu moraju dokazati svoj financijski i operativni kapacitet te također moraju dokazati da ne potpadaju pod kriterije izuzeća kako su definirani člancima 106. i 107. Uredbe. Kada je pravna osoba korisnik darovnice, potrebno je prije svega dostaviti dokaze da pravna osoba ne potpada pod kriterije izuzeća – kažu nam iz Grčićeva ministarstva.
Članke 106. i 107. kao i Grčić danas je spomenula i Ivana Maletić HDZ-ova parlamentarka koja također tvrdi da u slučajevima kada je Grad Dubrovnik nositelj projekata ne može ispuniti kriterije ukoliko gradonačelnik bude pravomoćno osuđena osoba.
– U člancima 106. i 107 kažu da se se pravne osobe (Grad Dubrovnik) kojima je čelu osoba koja je pravomoćno osuđena za razna djela, među kojima i zloporabu ovlasti (Vlahušić) mogu kandidirati za europske projekte, ali u procesu odabira moraju biti eliminirani, ne mogu biti odabrani”, objasnila je europarlamentarka – pojasnila je danas Maletić.
Tekst je u cijelosti prenesen s portala Index.hr.