Počinje ovogodišnja kazališna sezona, koju je dubrovačka publika s nestrpljenjem očekivala. Ovu zimu čeka nas nekoliko zanimljivih premijernih naslova, predstavljenih danas u Kazalištu Marina Držića na konferenciji za medije.
PREMIJERNI NASLOVI
Za početak, tu je ‘Kazin’ Feđe Šehovića, redatelja Ivice Kunčevića. U svom romanu Kazin, vjeran tradiciji, literarno obogaćen klasičnom komediografijom, Šehović se još jednom pozabavio životnim prilikama i neprilikama dubrovačkih gospara. Vremenski lociran u razdoblje između dva rata radnja živo i plastično modelira društveni i privatni život hipokrita, građanskih političara, trgovčića, propalih ambasadora, kurtizana, usidjelica – ukratko, kao da se stari Držićev teatar fascinantno objavio na stranicama ovog Šehovićevog romana.
A kao što će su u ovoj dramatizaciji, od strane samog redatelja, Ivice Kunčevića i vidjeti, od Držića, pa preko Šehovićevog romana sve do danas – izmijenile su se samo maske, a lica kao lica uvijek ostaju ista.
U središte radnje, a i u sam centar Grada smjestila se javna kuća, kazin. Kako je taj kazin dospio u Grad, tko ga je prvi otvorio i tko je tom prvom dopustio poslovanje, teško je sada znati jer se sve to dogodilo prije punih osamdeset godina. Publika će to saznati 24. listopada.
Duša od krumpira, R2, Doktor Faustus…
‘Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje’ lajtmotiv je ‘Duše od krumpira’ Rade Ajrka, redatelja Ozrena Polića. Radnja romana, smještena u jedan rujanski ponedjeljak neimaštinom i neizvjesnošću obilježene 1949. i vrti se oko dokone ljetne svakodnevice jedne dubrovačke obitelji koju nenadano poremeti monte-kristovski povratak nekadašnjeg buržuja i domobrana kojega je u zatvor strpao prijašnji siromah, a sadašnji partizanski admiral, a kako bi mu preoteo djevojku, s kojom se potom oženio spasivši tako od nacionalizacije i još gorih nedaća njezinu, odnosno pripovjedačevu, gosparsku obitelj…
Zaboravljeni roman zaboravljenog pisca, ‘R2’ Ivana Dragojević, redatelja Mladena Vukića, smjestit će se na scenu Burse. Odmah po objavi roman je bio zabranjen, a priča mu teče u dva vremena, u vremenu 16. stoljeća i vremenu neposredno poslije drugog svjetskog rata. Kroz procese nepoćudnim građanima Dubrovačke republike te zločinima na Daksi iz 1945., nadrealnim i ekspresionističkim interpolacijama najrazličitijih likova, motiva i prizora Dragojević ispisuje nesretnu sudbinu svih onih pojedinaca u svim ovim vremenima u kojima se mnogobrojni kolektivisti, zaklinjući se u brigu za opći interes i interes svakog pojedinca, ograničavaju slobode misli, govora, a naposljetku i života.
‘Doktor Faustus’ Thomasa Manna, redatelja Matka Sršena, klasik svjetske književnosti, svoje ishodišno mjesto ima u umjetnički mnogo puta interpretiranoj Njemačkoj srednjovjekovnoj pučkoj legendi. U Doktoru Faustusu Thomas Mann opisuje učenjaka doktora Serenusa Zeitbloma, koji piše životopis svojega prijatelja, genijalnog njemačkog skladatelja Adrijana Leverkühna.
‘Luka starog kapetana’
Olja Savičević Ivančević donosi ‘Lulu starog kapetana’, redatelja Ivana Plazibata, na sceni Burse. Prva slika je ona samoće; samoće starosti; lik Kapetana u samoći svoje sobe kako sluša otkucaje kazaljki sata. Zamrznuto vrijeme koje se ne miče. Druga je slika oluje na moru; nemirno vrijeme- uskomešano vrijeme, unutrašnje vrijeme sjećanja starog kapetana; slika mrtvih kućanskih predmeta koji oživljavaju. Slika starog čovjeka ostavljenog kao komad namještaja da troši vrijeme koje mu je preostalo i kovitlac vremena njegove prošlosti tvore onu polaznu sliku na koju naslanjam sve ostalo likove, priču i scenogafiju, kostime.
Christophe Duthuron, Pierre Palmade donose ‘Bjegunke’ u režiji Nenni Delmestre. Tema ide ovako: sredovječna Margot odlučuje pobjeći iz obiteljske kuće na 18. rođendan njene kćeri, umorna od vječne brige za druge i nemogućnosti posvećivanja vremena sebi. Na državnoj granici, s koferima, sreće osamdesetogodišnju Claude koja je također pobjegla, ali iz staračkog doma gdje ju je, želeći je se riješiti, strpao vlastiti sin. Iz burnog susretu dviju žena različitih generacija, ali koje slijede isti cilj, pobjeći iz pakla i pronaći ideal, rađa se iskreno prijateljstvo ali istovremeno i puno zamki.
Svakko, ovi tekstovi najavljuju zanimljivu sezonu u Kazalištu Marina Držića. A kako će dubrovačka publika doživjeti, prihvatiti i pamtiti premijerne naslove, ostaje tek za vidjeti…
SURADNJE, KONCERTI…
Tijekom kazališne sezone KMD će, osim svog najužeg programskog premijernog dijela programa, nastaviti, a nastojat će i pojačati program gostovanja predstava drugih kazališta. Određena gostovanja su dogovorena, druga su u fazi iznalaženja odgovarajućeg termina s obzirom na raspored rada i KMD i kazališta čije predstave dolaze.
-Sa žalošću moramo izdvojiti da dvije najveće želje, predstavu “Kristofor Kolumbo” Zagrebačkog kazališta mladih, u režiji Renea Medvešeka i “Mi smo kraljevi, nismo ljudi” HNK Zagreb, nećemo moći ugostiti iz jednostavnoga, i tužnoga, razloga što ne samo da KMD nema adekvatnu pozornicu za ugostiti te dvije produkcije, nego u cijelom Dubrovniku nemamo zatvoreni prostor veličinom ili naravi primjeren za izvedbu tih predstava. Ostaje mi nada da možda u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama ipak omogućimo našim sugrađanima pogledati ta dva izuzetna kazališna događaja u ljetnim mjesecima na odgovarajućoj vanjskoj lokaciji. Program gostovanja posebno namjeravamo intenzivirati za vrijeme trajanja prošle godine započetog Zimskog festivala, a i šire, unutar projekta “Dubrovnik Zima” – istaknuo je ravnatelj Ante Vlahinić, te najavio nastup Krijesa 29. listopada na daskama KMD-a.
-Grupa Kries, osim što je jedan od možda najrelevantnijih hrvatskih sastava na svjetskom planu, što je okrunjeno i BBC Award nominacijom za njihov prethodni album, baštinici su poetske ostavštine i dubrovačkog i svih hrvatskih krajeva i svojim načinom interpolacije suvremenog glazbenog izričaja i tradicionalne usmene i pismene baštine možda najbolje pokazuju put i nama koji se tim istim nastojimo baviti na kazališnom planu, i svakako nas veseli što će biti naši gosti i prvima u Hrvatskoj nama u Dubrovniku predstaviti svoj novi album koji uskoro izlazi. Sigurni smo i učinit ćemo sve da ovaj koncert bude tek prvi u nizu koncerata suvremenih autora i sastava koji glazbi pristupaju ili kantautorski ili reinterpretativno u odnosu na klasični repertoar ili književnu baštinu – ističe Vlahinić.
Početkom travnja očekuje nas i tjedan događanja koji bi trebao označiti početak jedne sustavnije i ozbiljnije suradnje na kulturnom planu Rusije i Hrvatske s Dubrovnikom kao središnjim mjestom. Za ovu godinu u planu je gostovanje majstorske radionice Viktora Rižakova, umjetničkog voditelja Centra Mejerholjd i profesora na školi Moskovskog hudežestvenog akademskog teatra, najpoznatijeg ruskog kazališta, osnovanog od strane samog Stanislavskog. U okviru majstorske radionice unutar koje će, u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu, Viktor Rižakov hrvatske studente kazališne režije, a i druge zainteresirane, uputit će u Stanislavskim inspirariran teatar riječi i teksta, koji danas sve više uzmiče pred trendovskim teatrom ikonoklazma, dizajna i aktivizma. Tijekom trajanja radionice na kojoj će gostovati i ruski studenti iz njegove klase imat ćemo priliku vidjeti i 7 predstava različitog karaktera koje su proistekle iz radionica. Paralelno uz radionicu u planu je organizacija i dodatnoga programa i s hrvatske i s ruske strane čime bi se nastojao udariti temelj budućoj još sustavnijoj razmjeni, ali o svemu tome više kad bude vrijeme, a sad, evo, unutar ove iste priče ekskluzivno možemo najaviti i da će u sljedećoj kazališnoj sezoni na sceni KMD režirati jedan od najpoznatijih ruskih redatelja mlađe generacije Denis Azarov.
Za proljeće je planirana i možda za sada još sramežljiv početak suradnje s London Metropolitan University i predavačem na njihovoj akademiji Benom Cainom, koji je u paru s Tinom Gverović već hrvatskoj kazališnoj sceni poznat kroz scenografski rad, a dubrovačkoj likovnoj publici kroz nekolicinu izložbi.
Jednako tako za proljeće je planirana i suradnja s Radiophonic Thaether i Pavlicom Bajsić Brazzoduro na site-specific radiofonijskoj teatarskoj produkciji – živo, kazališno izvođenje radio drame u ambijentu.
Moja velika želja je i reaktiviranje dramskih radionica za djecu i mlade – članovi ansambla pokazali su interes za rad na tom planu, a na upravi je da iznađemo vrijeme i prostor to omogućiti i iskreno se nadam da ćemo uspjeti.
– Od onog dijela aktivnosti kazališta za predstojeću sezonu koji nije programski, umjetnički, iskreno se nadam da smo na pragu rješenja problema koji postoji de facto otkad postoji i sama kuća, a to je jedinstveni i odgovarajući skladišni prostor. Uvjeti u kojima sada djeluje KMD u tom smislu ispod svakog su nivoa i za Dubrovnik i za kazalište i za doba u kojem jesmo. Rješavanjem pitanja skladišta, osim što će sve ono što se skladišti napokon imati primjerene uvjete i naši djelatnici dostojne uvjete rada, oslobodit ćemo i mnoge prostore unutar kuće koji će nam pojednostaviti i pojeftiniti produkciju različitih vrsta programa – kazališnih, književnih, glazbenih, likovnih i ostalih – naglasio je Vlahinić.