Javno izlaganje prijedloga Urbanističkog plana uređenja Komolca i Strateške studije o utjecaju ovog Urbanističkog plana na okoliš održana je ovog petka u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Razlog pokretanja postupka njegove izrade prijedlog je Gradskog kotara Komolac kojom se zahtjeva urbana sanacija bivše industrijsko-poslovne zone Komolac, urbana preobrazba dijelova bivše gospodarske zone uz osiguranje održivog razvoja šireg područja, odnosno urbanizacija neuređenih i neizgrađenih dijelova građevinskog područja naselja M1 2 mješovita namjena – pretežito stanovanje srednje gustoće. Ukupna površina obuhvata UPU-a iznosi oko 22 ha, a obuhvaća veći broj katastarskih čestica u katastarskim općinama Komolac, Čajkovica i Knežica.
Kako je uvodno pojasnila pročelnica UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Jelena Lončarić, riječ je o vrlo kompleksnom planu čija je izrada započela prije dvije godine. Plan je izradila tvrtka Urbanizam d.o.o., a u tijeku je i postupak izrade Strateške studije o utjecaju ovog plana na okoliš.
-Riječ je o jako velikom planu. Imamo za njega čak 14 karata što je više nego za neke druge planove. Problema je na ovome području mnogo, počevši od neadekvatne prometne i komunalne mreže, neuređene komunalne zone do velikih problema s naplavljivanjem područja uz nekoliko nelegalnih odlagališta građevinskog materijala. Od Hrvatskih smo voda dobili pozitivno mišljenje na ovaj prijedlog plana što je značajno s obzirom na velike probleme unutar njega – naglasila je pročelnica Lončarić.
Namjena zona
Danka Grbac Nikolac ispred stručnog izrađivača tvrtke Urbanizam d.o.o. podsjetila je kako je u svibnju 2018. godine izrađena Krajobrazna studija s pedološkim separatom, kao podloga za izradu Urbanističkog plana uređenja ‘Komolac’ te da je u srpnju 2019. godine izrađen Prijedlog Plana za javnu raspravu – pojasnila je Grbac Nikolac te je potom raščlanila svaku od pojedinih zona s predviđenim budućim sadržajem.
Tako se na površini gospodarske-proizvodne namjene (I) omogućuje smještaj industrijskih, obrtnih i gospodarskih pogona, poslovnih, uredskih i trgovačkih građevina te skladišnih prostora te se tu mogu graditi izložbeno-prodajni saloni, poslovni i uslužni sadržaji, obrtni sadržaji, veletrgovine i trgovine, prometne građevine, javne garaže, športske površine, gradski komunalni servisi, građevine za malo poduzetništvo, tehnološki parkovi, infrastrukturni objekti. Ovim Planom na površini gospodarske-proizvodne namjene predviđeni su sadržaji pretežito industrijske i pretežito zanatske namjene, navedeno je u predstavljenom Planu. Također, na površini gospodarske – proizvodne namjene predviđen je smještaj pekare.
Što se tiče površine gospodarske-poslovne namjene unutar obuhvata Plana u to su uključene komunalno-servisna zona ‘Komolac’, koja obuhvaća zone gospodarske-poslovne namjene u sjeverozapadnom dijelu obuhvata (‘Libertas’, ‘Frendy’ i nekadašnji kamenolom), zatim zonu ‘Komolac-Podgaj’, koja obuhvaća preostale površine gospodarske-poslovne namjene (‘Kaboga-istok’, ‘Jamnica’, ‘Podgaj’, ‘TUP’).
Raznoliki sadržaji
U Komunalno-servisnoj zoni Komolac na površinama gospodarske-poslovne namjene omogućuje se smještaj gradskih komunalnih servisa i njihove uprave, garaže, parkirališta, poslovnih objekata. Također, Planom se omogućuje reorganizacija površine gospodarske-poslovne namjene na kojoj je smješten Libertas, a radi osiguravanja povećanih potreba zone i nesmetanog odvijanja tehnološkog procesa.
U zoni ‘Komolac-Podgaj’ na površinama gospodarske-poslovne namjene omogućuje se smještaj poslovnih, upravnih, uredskih, trgovačkih i uslužnih sadržaja, proizvodnja te komunalno-servisni i garažno-poslovni prostori. Tu će se moći graditi izložbeno-prodajni saloni, poslovni i uslužni sadržaji, obrtni sadržaji, veletrgovine i trgovine, prometne građevine, javne garaže, športske površine, gradski komunalni servisi, građevine za malo poduzetništvo i tehnološki parkovi. Na površini sjeverno od sabirne ceste planiraju se otvorena sportska igrališta, dok na površini južno od sabirne ceste natkrivena boćarska dvorana. Uredit će se javne zelene površine, uredit će se šetnice, odmorišne i boravišne zone te rekreacijskii sadržaji. Planom su također propisane mjere zaštite od poplavljivanja potoka Slavljana i o podizanje građevina na kotu visokog prizemlja te će biti zabranjena gradnja podruma i suterena.
Remiza najveći ‘zagađivač’ bukom
Po pitanju prometnica, sve se one trebaju sanirati i urediti, a riješit će se i promet u mirovanju. Također, nužno je osigurati parkirališta mjesta sukladno Planu. Po pitanju komunalne infrastrukturne mreže, pojasnila je ispred izrađivača plana Grbac Nikolac, nužno je riješiti odvodnju oborinskih i otpadnih voda, a predviđena je i gradnja cjevovoda sa smjerom otjecanja jugoistok-sjeverozapad, a regulirat će se i buični vodotok Slavljana i Kaboge. Planom je predviđena i zaštita zelenog pojasa kao i izrada karte buke s obzirom da je Remiza najveći ‘zagađivač’ bukom ove zone.
Stratešku studiju utjecaja na okoliš predstavila je Marina Stenek, voditeljica studije ispred izrađivača Ekoinvesta. Pojasnila je kako je komolačko područje jako specifično po pitanju kulturne i prirodne baštine, i bioraznolikosti. Podsjetila je na stanište barske kornjače. Istaknula je kako su najviše buke izmjerili upravo u Libertasovoj Remizi, a studijom su obuhvaćeni parametri poput pogodnosti okoliša, kvalitete života, imisije buke. Određeni su i ciljevi studije i to, među ostalim, postizanje dobrog stanja vodnih tijela, očuvanje baštine i krajobraza, održivo gospodarenje otpadom i zaštita zdravlja ljudi.
-Imali smo prethodno dvije varijante plana koje smo morali odbaciti. Prihvaćena je varijanta 3. Bitno je naglasiti da u razvoju varijanti na nižim razinama plan vrlo ograničen jer postoji čitava hijerarhija planova koji sve prethodno odrede. GUP je već odredio raspored zona koji je možda malo nelogičan jer se zone miješaju to ograničava u paniranju. Varijanta 3 uključuje rješenje regulacije bujičnih vodotoka predloženu od Hrvatskih voda dimenzioniranjem korita postojećih bujica za prihvaćanje vode 100-godišnjeg povratnog perioda, nova planska rješenja uslijed smanjene pojave poplava – rekla je Stenek.
Studijom utjecaja na okoliš, naglasila je predviđena je zaštita komolačke doline, tj. tamošnjeg zemljišta, potrebno je provesti istraživanje o prisutnosti barske kornjače, izmicanje koridora elektroenergetske mreže pri kabliranju, zaštita krajobraza uz Slavljan, propisivanje obveze uklanjanja invazivnih vrsta. Cilj je, istaknula je, očuvanje kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti, smanjiti katnost čime bi se postigao mekši prijelaz prema polju kako bi se ujednačila vrijednost nekretnina. Remizu je potrebno urediti u skladu sa smanjenom količinom buke. Ako to ne bude efikasno, naglasila je Stenek, predložit će se izmjene GUP-a da se predviđena stambena zona pretvori u gospodarsku.
‘Ne želimo novu cestu’
Među stanovnicima Komolca povela se burna rasprava, a glavni naglasci bili su na novoj planiranoj ruti ceste s kojom nisu suglasni, a svatko je od njih pitao konkretno i za svoje čestice zemlje te što se na njima i u kojoj mjeri može graditi.
Antun Pavlović imao je primjedbu na prometno rješenje. Istaknuo je kako veliki dio predviđene ceste prolazi česticama njegove zemlje, a posebno onaj dio gdje je planiran rotor. Naglasio je i kako odvodnja oborinskih voda prolazi preko njegove zemlje. Pročelnica Lončarić mu je odgovorila kako ovo nije konačan izgled Plana te kako će sve primjedbe biti razmotrene.
Kristijana Pavlovića zanimalo je zašto je izmijenjen spoj ceste na Podgaj te je stavljena da ide ravno. Naglasio je kako su svi stanovnici suglasni da ona ostane u sadašnjem stanju ili da se radi odvojak s mosta gdje se skreće prema ulici Busljeno.
Ispred izlagača plana Danica Grbac Nikolac odgovorila mu je kako je promjena napravljena jer postojeći prometni priključak ima oštaro i nepregledno skretanje. Na pitanje što će biti s postojećom cestom, Grbac Nikoalc je istaknula kako ona više neće biti prometnica, već će imati drugu namjenu, poput one zelenog pojasa.
GUP je rekao ‘svoje’
Pera Bušlju zanimala je također nova cesta.
-40 godina raspravljalo se o toj cesti. Mi inzistiramo da nam ostane ova stara. Maksimalno ćemo se za to truditi. Na dijelu gdje ste planirali novu užasna je gužva te je nemoguće prometno komunicirati. U ovome smo svi mi susjedi jedinstveni. Zanima me i kada je u planu rješavanje kanalizacije. Cijeli Komolac funkcionira na septičkim jamama koje se ne prazne, sve ide u podzemlje. To nam je prioritet – rekao je Bušlje.
Danica Grbac Nikolac odgovorila mu je kako će se za sada raditi septičke jame koje će se morati prazniti sve dok se ne napravi cijela kanalizacije te će se tada na nju svi morati priključiti.
-Ja se nadam da će se raditi u interesu stanovništva, a ne većih interesa i privatnika. Mi stariji znamo prijašnje stanje, kad pogledamo slike nase 40 godina, u komolačkoj dolini nije bila niti jedna kuća jer su ljudi ostavili plodno tlo za obrađivanje, a gradili su na brdu i u kamenjaru. Prije se mislilo unaprijed da se ono najvrjednije, a to je zemlja sačuva za buduće naraštaje. Interesira me zona Podgaj i još dvije zone pretvorene u građevinske. To je vrijedno zemljište naše obitelji Pavlović. To nam je jedino preostalo vrijedno zemljište. Zašto je tu ostavljen zeleni trbuh u kompleksu, 3/4 su mi gradevinske, a četvrtina zelena. Može li se cjelokupan taj dio pretvoriti u građevinsko. To nam je jedini dio zemlje koji nam je ostao za sljedeće naraštaje da bi mogli graditi, nema potrebe da bude zelena površina – upitao je Niko Pavlović.
Zrinka Rudeš ispred izrađivača plana istaknula je kako je takva raspodjela određena GUP-om te da se ne može mijenjati.
Inače, Primjedbe i prijedloge na Prijedlog Plana i Stratešku studiju sudionici u javnoj raspravi mogu dati osim postavljanjem pitanja tijekom javnog izlaganja o predloženim rješenjima upućivanjem nositelju izrade pisane primjedbe i prijedloge do 27. rujna, na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik.
Primjedbe i prijedlozi moraju biti čitko napisani, te moraju sadržavati ime, prezime, adresu i potpis podnositelja. Primjedbe i prijedlozi koji nisu dostavljeni u roku i nisu čitko napisani, ne moraju se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.
Javni uvid u Prijedlog Plana i Stratešku studiju moguć je u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, Dubrovnik, svaki radni dan od 08:00 do 15:00 sati te na mrežnim stranicama Grada Dubrovnika i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja kroz Informacijski sustav prostornog uređenja.