U članku Komparativna analiza zaposlenosti i naknada za zaposlene u javnom sektoru u Hrvatskoj i u Europskoj unijiautori Predrag Bejaković, Vjekoslav Bratić i Goran Vukšić
usporedili su u razdoblju od 2005. do 2008. godine veličinu javnoga sektora u Hrvatskoj u odnosu na zemlje Europske unije, donosi hrt.hr.
Autori navode kako je u Hrvatskoj udio zaposlenih u javnim poduzećima bio značajno viši od EU prosjeka. Tako je u Hrvatskoj taj udio tijekom analiziranog četverogodišnjeg razdoblja u prosjeku iznosio 13,8 posto (u istovjetnom udjelu prednjače tek Grčka i Poljska), dok je prosječan udio za zemlje EU-a iznosio između 6,20 i 7,13 posto. Autori upozoravaju kako se u Hrvatskoj udio zaposlenih u tom sektoru veći od prosjeka i od zemalja Srednje i Istočne Europe, čiji je udio zaposlenih u javnim poduzećima ionako viši nego u ostalim zemljama EU.
Autori smatraju i da rashodi za naknade zaposlenima opće države u Hrvatskoj ne predstavljaju veći teret za porezne obveznike u odnosu na odgovarajući prosječni teret u drugim europskim zemljama, mjereno udjelom u BDP-u. Prosječan udio rashoda proračuna opće države za naknade zaposlenima u zemljama EU-a varirao je između 10,73 i 11,15 posto BDP-a dok je u Hrvatskoj prosječna vrijednost tog udjela rashoda proračuna tijekom istog razdoblja iznosila 9,92 posto BDP-a i za svaku je promatranu godinu bila niža od prosjeka zemalja EU-a. No, u suporedbi sa zemljama Srednje i Istočne Europe, udio rashoda za naknade zaposlenima u BDP-u u Hrvatskoj nešto je viši od prosjeka za tu skupinu zemalja, osim u 2008. godini, kada dolazi do značajnoga povećanja prosječnog udjela za te zemlje.
Ističu kako problemu zaposlenosti u javnom sektoru treba pristupiti staloženo i objektivno te djelovati izvan dnevnopolitičkoga konteksta, a u cilju unaprjeđenja čitavoga sustava na srednji i dugi rok, s posebnim naglaskom na učinkovitost, organizaciju, upravljanje, ili pak sustav nagrađivanja itd.