U sklopu Dana europske baštine, pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije kao najveće kulturne manifestacije, proslavljajući kulturnu baštinu obilježena je 450. obljetnice smrti Petra Hektorovića i to kroz održani znanstveno-stručni kolokvij pod nazivom ‘Putniče koji znaš čim se raj dobiva…’.
Prethodila mu je sveta misa služena povodom 450. obljetnice smrti Petra Hektorovića, navodi nam Mario Obuljen, struč. spec. ing. aedif., predsjednik Društva građevinskih inženjera Dubrovnika, koji je kao stručni predavač sudjelovao na kolokviju u organizaciji Dominikanskog samostana sv. Petra Mučenika Stari Grad i Konzervatorskog odjela u Splitu.
– Znanstveno-stručni kolokvij održao se u petak, 16. rujna, u samostanu sv. Petra Mučenika u Starom Gradu na Hvaru. Starješina samostana fr. Ante Kazoti je u ime domaćina pozdravio sve prisutne te istaknuo važnost ovog značajnog obilježavanja 450. obljetnice smrti Petra Hektorovića te njegovu usku vezanost za sam samostan sv. Petra u Starom Gradu u nadi da će se održanim predavanjem doprinijeti boljem razumijevanju vrijednosti koju baštini samostan sv. Petra Mučenika na nacionalnoj razini – naglasio nam je Obuljen. Predstavnik domaćina, počelnik Konzervatorskog odjela u Splitu dr.soc. Radoslav Bužančić kao organizator je, pozdravivši sve prisutne započeo kako su cijelo ljeto radili na jednom velikom projektu, pomoću kojeg bi se trebalo iščitati, razumijeti i shvatiti korijeni ovog jednog od najstarijih gradova na tlu Hrvatske, naglasio nam je Obuljen.
Istaknuo je i značaj samog samostana sv. Petra Mučenika kojima je sam Petar Hektorović ostavio vinograd te u tom svjetlu iznio značaj i važnost kulturne baštine koju baštinimo a koja zaista nije mala i s razlogom pripada svjetskoj baštini kao ager, kao iznimno značajan katastar Grčki nastao u 4. st. prije Krista.
– Uloga Petra Hektorovića, kao jednog velikog književnika koji je za Hrvatsku iznimno značajna osoba, jednog od otaca koji su stvarali naciju jest da je on između ostalog bio arhitekt, čovjek koji je svojim djelom napravio još jedno djelo koje može biti upisano na listu svjetske baštine jer Tvrdalj Petra Hektorovića je posve osobita arhitektura… – nastavio je Mario Obuljen, koji je kao stručni predavač održao predavanje kronološkim redoslijedom gradnje Tvrdalja istaknuvši značaj, povijesti gradnje znamenitog Petra Hektorovića i njegovog Tvrdalja te navodeći sve poveznice Petra Hektorovića sa Dubrovnikom i krugom dubrovačkih književnika.
Tim zanimljivim predavanjem završio je skup nakon čega su svi prisutni velikim pljeskom pozdravili fr. Antu Kazoti, Radoslava Bužančića i Maria Obuljena.