Prije točno godinu dana, u rekapitulaciji prve koronske godine prisjetili smo se nekoliko bandova nazvanim po značajnim povijesnim godinama. Možda je i postojala neka šansa da dvije-dvadeseta također bude glazbeno ovjekovječena, no dvadesetprva ju je temeljito sabotirala. No zato nam je u ovoj godini stigao novi album grupe iz one prošlogodišnje kolumne. Ukrajinski death metal ratnici 1914 imali su jako težak posao nadmašiti svoj super-kvalitetni album ‘The Blind Leading the Blind’ iz 2018., pa su stoga taj izazov shvatili vrlo ozbiljno i u listopadu ove godine nas obradovali još boljim ‘Where Fear and Weapons Meet’. 1914 su, kako im i samo ime daje za naslutiti, nadahnuti Prvim svjetskim ratom, a to tragično razdoblje ljudske povijesti neiscrpno je vrelo inspiracije.
Kao i svaki put do sada i ovaj treći album otvara intro pod nazivom ‘War In’, a u ovom slučaju to je arhivski tonski zapis srpske pjesme ‘Tamo Daleko’, inače skladane za vrijeme Prvog svjetskog rata u izbjeglištvu na grčkom otoku Krfu. Zvuk tamburice iščezava pod naletom teškog topništva i prelaz u žestoki gitarski riff na uvodnoj stvari ‘FN.380 ACP#19074’, nazvanom po modelu, kalibru i serijskom broju sarajevskog atentatora Gavrila Principa, a ponad gromkih bubnjeva i zvukova orkestra odzvanja refren ‘Dobrodošli u Sarajevo’ ironično upućen nadvojvodi Franzu Ferdinandu. Pjesma ‘Vimy Ridge (In Memory of Filip Konowal)’ započinje zvukom jurišne zviždaljke i prenosi nam priču o efektnoj pobjedi kanadske vojske nad tri njemačke divizije u travnju 1917. na sjeveru Francuske.
Bitka je bila potpuni uspjeh s preko četiri tisuće njemačkih zarobljenika, a za nju je najviše kanadsko odličje – Viktorijin Križ – dobio i Filip Konowal, porijeklom Ukrajinac kao prvi kanadski ratni heroj rođen u inozemstvu. Ovo priznanje sigurno je od velikog značaja za ekipu iz banda, koji danas sa strepnjom promatraju događaje na istočnoj granici svoje države. ‘Pillars of Fire (The Battle of Messines)’ govori o bitci neposredno nakon Vimy Ridgea, koja usprkos svojem uspjehu nije uspjela pokrenuti sveopću francusku ofanzivu te su Britanci u lipnju 1917. otvorili novu frontu u Zapadnoj Flandriji kako bi rasteretili francuski front. S oko 25 tisuća poginulih ovo je bio jedan od najtežih njemačkih poraza u tom ratu. Ton i tematika se u ovom trenutku značajno mijenjaju u pjesmi ‘Don’t Tread on Me (Harlem Hellfighters)’, koja se prisjeća ratnog puta vojnika Henryja Johnsona, člana prve AfroAmeričke vojne postrojbe Harlem Hellfighters, koji se posebno iskazao 1918. u borbi u šumi Argonne kad je goloruk porazio više njemačkih vojnika za vrijeme spašavanja ranjenika i preživio čak dvadeset jednu ozljedu.
Za hrabrost je iste godine dobio i najviše francusko priznanje kao prvi američki vojnik, a u svojoj državi je nažalost isto priznanje uspio dobiti tek 2015., punih devedeset godina nakon svoje smrti u potpunom siromaštvu, što je savršena prezentacija najodvratnijeg rasizma. Slijede obrada tradicionalne irske pjesme ‘Coward’, a u pjesmi ‘…And A Cross Now Marks His Grave’ gostujući vokal Nick Holmes iz Paradise Losta čita verziju pisma kakvo su dobivale obitelji poginulih vojnika. Pjesma ‘Corps d’autos-canons-mitrailleuses’ govori o elitnoj belgijskoj postrojbi oklopnih vozila koji su se protiv Nijemaca borili na istočnom, ruskom frontu, a nakon Sovjetske revolucije u 1917. i ruskog povlačenja iz rata nisu mogli prijeći istočni front te su u povratku obišli cijeli svijet, preko Vladivostoka, San Francisca i New Yorka i stigli natrag u Belgiju tek u lipnju 1918. ‘Mit Gott für König und Vaterland’ čujemo iz perspektive njemačkih vojnika, a odjavna stvar ‘The Green Fields of France’ obrada je istoimene pjesme legendarnog škotskog kantautora Erica Boglea (još poznatog po pjesmi ‘And the Band Played Waltzing Matilda’ koju su vrhunski obradili The Pogues), koju su također obradili i keltski pankeri Dropkick Murphy’s.
Verzija grupe 1914 definitivno je najžešća ikada Bogleova obrada, a meni osobno i najdraža. Odjavna ‘War Out’ je zapravo arhivska snimka američke proturatne pjesme ‘I Didn’t Raise My Boy to Be a Soldier’, čime dolazimo do kraja ovog fantastičnog šezdeset-trominutnog remek-djela. Velika preporuka za sve ljubitelje povijesti i žestokog death-dooma.
Foto Napalm Records