Zbog pogoršanja makroekonomskih uvjeta povećat će se broj hrvatskih kućanstava koja bi mogla imati teškoća pri otplati preuzetih kreditnih obveza.
Prema analizama Hrvatske narodne banke za prošlu godinu, gotovo 14 posto od svih zaduženih kućanstava bilo je ranjivo, a njihov dug činio je 12 posto ukupnog duga stanovništva.
Ranjivost kućanstava te posljedično izloženost banaka kreditnom riziku u 2011. najviše se povećala zbog slabljenja tečaja kune u odnosu na švicarski franak, dok je utjecaj pogoršavanja uvjeta na tržištu rada malo slabiji.
Ranjiva su kućanstva prosječno bila znatno više opterećena otplatama bankovnih kredita relativno u odnosu na svoj dohodak u usporedbi s kućanstvima koja nisu identificirana kao ranjiva. Ranjivost kućanstava najviše je porasla 2009., a tijekom 2010. porast je bio malo blaži. U trogodišnjem razdoblju (od 2008. do 2010.) prosječno je 8,8 posto zaduženih kućanstava svrstano među ranjive.
Udio dugoročnih kredita u ukupnim novoodobrenim kreditima kućanstvima, koji je od kraja 2009. kontinuirano rastao, potkraj 2011. i početkom 2012. ponovno se počeo smanjivati. Usporavanje dugoročnog zaduživanja posljedica je ponovnoga postupnog rasta kamatnih stopa na dugoročne kredite te potisnute potražnje u uvjetima rasta neizvjesnosti na tržištu rada. Kućanstva su se manje oslanjala na sve oblike dugoročnog zaduživanja, a relativno najviše smanjili su se novoodobreni stambeni krediti.
Slaba potražnja kućanstava za kreditima uvelike odražava nepovoljne trendove na tržištu rada, koji se očituju u ponovnom intenziviranju pada zaposlenosti te smanjenju realnih plaća, ističu analitičari HNB-a.
U nastavku 2012. u HNB-u očekuju daljnju stagnaciju zaduženosti kućanstava u uvjetima intenziviranja pada zaposlenosti i realnih dohodaka te zadržavanja kamatnih stopa na povišenoj razini.