Dr. sc. Ivan Pernek na Lokrumu je ove srijede predstavio rezultate istraživanja zdravstvenog stanja borova Hrvatskog šumarskog saveza, uz poseban naglasak na štetu koju su prouzrokovali mediteranski potkornjaci.
Naime, na Lokrumu je sveukupno bilo zaraženo 4,7 posto borova, ali u većini slučajeva radilo se o otprije sasušenom drveću gdje ne postoji rizik od daljnjeg širenja potkornjaka, i situacija nije uznapredovala kao na Marjanu. Svega 1 posto, ili 32 stabla nosila su rizik daljnjeg širenja potkornjaka.
– Pravovremeno smo reagirali, i slijedili smjernice struke i Hrvatskog šumarskog instituta pod vodstvom doktora Perneka. Žarište zaraze je uspješno suzbijeno – rekao je ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec.
Pernek je istaknuo kako je bilo došlo je do zabrinutosti, ponajprije zbog situacije na Marjanu.
-Ali i jer su se pojavili mogući simptomi kako i ovdje ima potkornjaka, ali tog trenutka mi to nismo znali. I ako ga ima, koje su to vrste. Zato se i počelo istraživati zdravstveno stanje na temelju čega smo trebali saznati što učiniti – izjavio je Pernek. Potkornjaci inače nemaju nužno štetan utjecaj na ekosustav, ali ovdje se radilo o prevelikoj populaciji, objašnjava Pernek. Crvene i smeđe krošnje označavale su stabla koja nose rizik od daljnjeg širenja zaraze.
Grilec je također naglasio da je preventivna akcija odrađena prije kraja veljače, nakon čega znatno raste rizik daljnjeg širenja potkornjaka zbog porasta temperature. Zaražena stabla su posječena i postavljena u nekoliko insekticidnih mreža, pojasnila je Ozana Domijan iz Rezervata Lokrum.
Kao jedan od ključnih elemenata u ubrzanom širenju potkornjaka Pernek navodi klimatske promjene koje donose veže brojeve sušnih razdoblja i porast prosječne godišnje temperature, koja ubrzava njihov rast. Također preporučuje razvoj mješovitih kultura kao proaktivnu mjeru jer su monokulture posebno rizične kada su u pitanju potkornjaci, te uvjerava kako će se stanje na Lokrumu pratiti i ubuduće jer rizik još uvijek postoji.