Ukupno 1.866 državljana iz nama graničnih zemalja, potom Albanije, Makedonije, Bjelorusije i Bugarske proteklih dva tjedna dotaklo je u gruškom portu kopno nakon mjeseci izbivanja na svjetskim morima. Upravo je Dubrovnik britansko-američka kompanija brodova za kružna putovanja Carnival Cruise Line odabrala kao odredišnu luku za postupak repatrijacije svojih djelatnika te svih onih koje je epidemija koronaviorusa zatekla na pučini u matične države. Gotovo s olakšanjem naši sugrađani, slobodni smo ustvrditi, čuli su zvuk sirene s criusera. U Gružu se konačno nakon višemjesečne stanke život barem naizgled vratio. Kako je ovo način da u trenutku sloma sveukupne ekonomije iskoristimo naš potencijal te desetljeće duga višemilijunska ulaganja za makar djelomičan udio prošlogodišnje zarade prepoznali su i u lokalnoj lučkoj upravi, potvrdio je ravnatelj Blaž Pezo za čitatelje DuLista.
Pristigao velik broj upita
— Destinacija Dubrovnik ima priliku postati luka za repatrijaciju pomoraca s brodova na kružnim putovanjima. Naime, Lučka uprava Dubrovnik zaprimila je veliki broj upita o mogućnosti prihvata brodova i obavljanja operacija repatrijacije pomoraca s brodova na kružnim putovanjima. Raspolažemo s oko 800 metara operativne obale za prihvat jahti, brodica, manjih i većih brodova na kružnim putovanjima bez putnika koji u Republiku Hrvatsku uplovljavaju na vez radi raspreme ili privremenog mirovanja. Osnovna svrha raspreme je omogućiti repatrijaciju HRi EU članova posade. Izuzetno smo zadovoljni da na ovaj način možemo izaći u susret našim dugogodišnjim partnerima – brodskim kompanijama u ovim teškim trenucima tijekom trajanja pandemije COVID- 19 – pojasnio je Pezo. Tako su se u luci Dubrovnik uspješno ostvarila čak dva procesa repatrijacije.
Posredstvom Carnival Cruise Lines – Carnival Magic koji je kod nas boravio od 20. svibnja i isplovio u petak te Carnival Breezea koji je ostao do 28. svibnja. Radi se o cruiserima i operaciji povratka kući, kako smo već spomenuli, 1.866 pomoraca, odnosno članova posade iz Hrvatske i država u okruženju, a koja se obavlja u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite DNŽ, PU DNŽ, Lučkom kapetanijom Dubrovnik i Sindikatom pomoraca Hrvatske. Pomorci s brodova, komentirao je ravnatelj, ovisno o destinacijama do svojih adresa transportiraju se autobusima i charter letovima. Također, sukladno potrebama brodara, pružaju se i sve dodatne usluge brodovima na lučkom području luke Dubrovnik – Gruž. Kolika je cijena veza te koliko sredstava bi dubrovačka lučka uprava mogla ovim uprihodovati njen prvi čovjek tek nam je kratko odgovorio:
— Na predstojećoj sjednici Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik koja će se održati krajem tjedna razmotrit će se ova aktualna tema i donijeti odluka o visini pristojbe za upotrebu obale za brodove u raspremi i privremenom mirovanju brodova na lučkom području luke Dubrovnik – Gruž. Kako je ovo izvrsna ideja u sveprisutnim financijskim neprilikama ugrabiti dio kolača, slaže se dugogodišnji turistički djelatnik i gospodarski stručnjak Neven Jerković. Prema njegovom mišljenju, Dubrovnik, kao malo koja luka u svijetu, odavno ima svu potrebnu infrastrukturu i znanje za tako složene operacije i nema nikakvog razloga sumnjati u kvalitetu i sigurnost njihovog izvršenja. Počevši od Domovinskog rata nadograđivana je operativna obala. Taj resurs ne smijemo propustiti unovčiti.
Imamo li dostatnu infrastrukturu?
— Home port podrazumijeva luku gdje se smjenjuje većina putnika, može djelomično i posade, a brod opskrbljuje namirnicama, gorivom i ostalim robama neophodnim za dulje plovidbe, odnosno kružna putovanja. Naravno, u izvanrednim prilikama brod može koristiti luku i zbog drugih neočekivanih prilika, kao što je sada ova situacija s koronavirusom. Kako sada brodovi nisu u klasičnoj komercijalnoj plovidbi, nego u službi repatrijacije posada, pojam se home porta ovdje slobodno može zamijeniti terminom humanitarne luke koja svoje postojanje ne bazira isključivo i jedino na vlastitim interesima nego je u službi civiliziranog prihvata repatriranih pomoraca u njihovom toliko željnom konačnom povratku svojim domovima – iznosi Jerković.
Nastavlja kako ovo nije prvi put da Dubrovnik pokazuje svoje istinsko pomorsko biće. Malo je među ovdašnjim ljudima poznato, tumači, da je samo u repatrijacijama nakon završetka Prvog svjetskog rata kroz grušku luku brodovima došlo preko 25 tisuća repatriranih osoba iz cijele bivše države. Također, po agresiji na Dubrovnik na sličan način u gruškoj luci organiziran je humanitarni zbjeg, ali i repatrijacija prognanika po njegovom oslobođenju. Naš grad, dodaje Neven Jerković, može i mora prihvaćati smjene i repatrijacije pomoraca jer je takvo djelovanje duboko urezano u njegovoj stoljetnoj pomorskoj tradiciji. Naravno, napominje, to se mora odvijati strogo u okvirima epidemioloških mjera zbog zaštite zdravlja vlastitog pučanstva.
— Dubrovnik je od Domovinskog rata investirao u svoju luku dovoljno operativne obale da može prihvatiti četiri velika broda na kružnim putovanjima. Međutim, ostala prateća infrastruktura, kao što su putnički terminal ili ceste, nemaju takav kapacitet za izvanredne situacije pa ja osobno ne bi prihvaćao više od polovice optimalnog kapaciteta. Kao što je upravo ovih dana slučaj s dva broda Carnival Cruises-a. Vremenski, može ostati koliko mu treba i sve dok svojim boravkom ne opterećuje druge lučke operacije ili ne postane opasnost za životnu sredinu – kaže nam Jerković. O visini cijene pristajanja i zadržavanja ovakve vrste cruisera, ističe, nije uputno ulaziti u ugovore između gospodarskih partnera, u ovome slučaju između Lučke uprave i brodara.
— Ono što znam je da se razna davanja nekoliko vrsta lučkih pristojbi s broda na kružnom putovanju kreću oko 15 EUR-a po putniku ili ugrubo rečeno po većem brodu se ukupno naplati oko 50.000 eura. Kako se taj novac raspodjeli unutar Luke, Grada i državnog proračuna nije toliko važno, jer sav taj novac u konačnici ipak ostaje – svima nama. Najvećim djelom ovako se prikupljena sredstva koriste uglavnom za otplatu kredita za do sada urađene investicije i naravno za razvoj, a od ova nabrojana tri subjekta dobije ga, logično, najviše onaj koji najviše i investira – zaključio je za DuList Neven Jerković. Svakako, prilika je ovo koju valja upotrijebiti kako bi se namakla sredstva za razdoblje pred nama. Tržište je nesigurno, a turistička industrija svakim danom uslijed neizvjesnosti trpi nove udarce. Svaki novčić kojim možemo sačuvati te oplemeniti ljudske i materijalne resurse je dragocijen.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 27. svibnja 2020.