Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 12. svibnja 2022. novu prigodnu poštansku marku izdanu u povodu 100. godišnjice rođenja prvog predsjednika Republike Hrvatske, doktora Franja Tuđmana. Motivi izdanja su portret predsjednika i zastava RH, a autorica je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, koja je osmislila rješenje na temelju likovnog predloška Sanje Rešček Ramljak, akademske slikarice i dizajnerice, također iz Zagreba.
Nominalna vrijednost marke iskazana je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu.
Prigodna marka „100. obljetnica rođenja prvog predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franja Tuđmana“ tiskana je u formi prigodnoga poštanskog bloka s jednom markom u nakladi od 30.000 blokova te u hrvatskom arku, koji se sastoji od 25 maraka i pet privjesaka, u nakladi od 125.000 primjeraka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Tekst u povodu izlaska nove prigodne marke napisao je dr. sc. Davor Marijan, voditelj Odjela za suvremenu povijest Hrvatskog instituta za povijest.
Tuđman, Franjo – general, povjesničar, državnik (Veliko Trgovišće, 14. 5. 1922. – Zagreb, 10. 12. 1999.). Sudionik partizanskog pokreta od 1942., a od 1945. do 1961. u djelatnoj vojnoj službi na poslovima u Beogradu tijekom koje je postigao čin general-bojnika Jugoslavenske narodne armije. Od 1961. do 1967. bio je direktor Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u kojem je otvorio nekoliko osjetljivih tema iz suvremene prošlosti, uključujući i preuveličan broj žrtava stradalih u Jasenovcu. To ga je dovelo u sukob s režimom, prijevremenog umirovljenja i isključenja iz Saveza komunista Hrvatske. Zbog političkog angažmana 1971. osuđen je na devet mjeseci zatvora, a zbog nekoliko izjava inozemnim medijima 1981. ponovno je osuđen, ovaj put na kaznu od tri godine zatvora koju je zbog bolesti dijelom izdržao.
Politički se ponovno aktivirao početkom 1989. kada je inicirao osnivanje Hrvatske demokratske zajednice s platformom prevladavanja ideoloških podjela u hrvatskom nacionalnom korpusu. S njom je pobijedio na višestranačkim izborima u proljeće 1990. i izabran je za predsjednika Predsjedništva, odnosno predsjednika Republike Hrvatske. Od svibnja iste godine do smrti najutjecajniji je hrvatski političar što je potvrdio pobjedama na predsjedničkim izborima 1992. i 1997. godine.
Zahvaljujući polupredsjedničkom sustavu, imao je u rukama sve ključne elemente hrvatske politike: obranu, unutarnji red i vanjske poslove. U raspletu jugoslavenske krize zalagao se za konfederalnu Jugoslaviju, a potom neovisnu Hrvatsku. Umješnim vođenjem rata, usprkos nepovoljnim gospodarskim prilikama i nesklonome međunarodnom okruženju, dao je ključan doprinos stvaranju Republike Hrvatske kao samostalne države.