U idućoj, 2023. godini očekuje nas recesija. ‘Svjetsko stezanje pojasa’ će neminovno biti odraženo i na nas, s jedne strane kroz razinu potrošnje, a s druge strane kroz razinu investicija, ističe za DuList predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić.
—Kad je recesija, onda je i manji intenzitet investiranja. Dva refleksa svjetske recesije na našem, dubrovačkom području su potrošnja i investicije. Recesija je bila najavljena i prije COVID-a, a bila je temeljena na ekonomskim ciklusima. Gospodarstvo ima fazu ekspanzije i fazu kontrakcije. Nakon godina ekspanzije, u 2020. je bilo predviđeno da će doći do te lagane kontrakcije, to jest recesije gdje dolazi do nekog zasićenja tržišta, smanjenja zaposlenika, proizvodnje i gdje se ponovno tržište repozicionira. ‘Uletio’ je COVID i onda su ‘upumpana’ određena sredstva iz državnog proračuna za očuvanje radnih mjesta i proizvodnje. Tako da su godine 2020. i 2021. bile, takoreći, na ‘ekonomskom aparatima’. Bile su na ‘ekonomskom respiratoru’. Nisu bile tržišne godine, nisu bile prepuštene tržišnim ciklusima – rekla je Trojić. Sad smo se ponovno, kako slikovito kaže, u 2022. godini lagano ‘skinuli s aparata’ i ušli u ekonomske tokove.
—Dočekao nas je ekonomski ciklus koji se nastavlja na recesiju, usporavanje ekonomskih odnosa. Jednostavno, 2023. godina će biti na neki način obilježena recesijom i sa svime što ona nosi – smanjenje proizvodnje, smanjenje konkurentnosti na svjetskoj razini, višak radnika, problem u plasmanu, problem u nabavi robe, definiranje strateških sektora… – rekla je Trojić ističući kako svako nekoliko godina dođe do ‘usijanja’.
—Dakle, kako se ekonomski ciklusi vrte, dođe do usijanja, do pregrijanosti. Upravo to recesija jest – pregrijanost!
Imaju li opciju B?
Poduzetnici, kako ističe, već sada pripremaju razne opcije kako bi mogli dočekati recesiju na nogama. —Poduzetnici mogu razmišljati koja bi im bila alternativna tržišta ako im ‘zaštekaju’ trenutna tržišta. Također, koja bi im bila alternativa ako im trenutni proizvodi ili usluge budu u problemu i ne budu imali svoju konkurentnost i plasman na tržištu. Mogu li se reorganizirati za proizvodnju nekog drugog proizvoda, za nadogradnju već postojećih usluga – imaju li opciju B kako nadomjestiti trenutnu problematiku s nečim novim? Ako im standardne metode marketinga i prodaje ne idu, razmišljaju li već sada kome i na koji način pristupiti u digitalnom svijetu kako bi nadomjestili problematiku koja ih dočeka u tom segmentu – naglasila je.
Gubitak radnih mjesta
Na naše se područje, u kojem je glavna gospodarska grana turizam, recesija može odraziti na način što će jedan veliki broj ljudi biti – višak.
—U proizvodnim djelatnostima će sigurno doći do otkaza, gubljenja radnih mjesta. Automatski će turisti s naših emitivnih tržišta na neki način imati manju kupovnu moć turističkih usluga. To znači da će očito prosječan Nijemac, Francuz ili Britanac nešto manje putovati ili kupovati, odnosno, ako je već došao u destinaciju, trošit će manje nego što je prije trošio – rekla je. Dakle, u vremenu recesije, gubljenje radnih mjesta je neminovno. Kako kaže Trojić, u svim recesijama uvijek dolazi do ‘preslagivanja’.
—Svi rade na neki način mogućnost uštede, to jest da se recesija ‘preživi’ sa što manje štete. Utoliko se pribjegava rezanju troškova, ali se gleda koji su to troškovi koji se mogu srezati. Često puta je to rezanje radne snage. Kako smanjujete mogućnost plasmana na tržište, onda se smanjuje i obujam proizvodnje te se posljedično smanjuje broj radne snage. Svakako će toj recesiji pridonijeti i ovi troškovi s energentima. U tom dijelu će sigurno doći do kontrakcije ekonomskih ciklusa u smislu da će se sve sužavati i smanjivati, a onda, kažem, posljedično svemu tome dolazi do smanjenja broja zaposlenika, posebno u tim proizvodnim industrijama. Nama je to opet posredno bitno zato što su to upravo naši konzumenti turističkih usluga – kazala je.
Financijski potentne skupine
Zato ističe kako je potrebno raditi opciju A, B ili C jer ‘ćemo trebati turističke usluge napraviti pravilno kako bi imale što višu vrijednost za novac’.
—Tako da onaj koji ima određeni novac, ako ide na godišnji, dobro promisli gdje će ići i gdje dobiva više za svoj novac. I gdje to što dobiva, zapravo nosi jednu kvalitetu za koju neće žaliti to platiti. I naravno da onda definiramo koje su to strukture kojima se obraćamo kad ih privlačimo u destinaciju – kazala je.
—Kad poskupljuje život, kad se povećavaju kamate na kredite, kad ljudi ostaju bez plaća, sigurno da će manje trošiti i manje putovati. Utoliko ćemo i mi imati manji broj zainteresiranih gostiju za naše područje, to jest za trošenje. Smanjit će se potrošnja. No, bit će ljudi koji putuju. Dubrovnik je brend. Svakako, opet je bitno na vrijeme prilagoditi marketinšku strategiju novim okolnostima i odmah se repozicionirati. Bitno je vidjeti koga ćemo marketinški ciljati preko zime – koje su to skupine koje bi mogle doći iduće godine i koje će biti financijski potentne.
O struji…
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica poslao je nedavno apel sa svečane sjednice Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik.
— Energija, struja ubija hrvatsko poduzetništvo. Dobit koju će naš gospodarski sektor, pogotovo turistički ostvariti ovu, ali i sljedeću godinu poći će na poskupljenje struje. Krešila je tri do pet puta. Vrlo je važno da u trenucima kada slabimo pogledamo realnost, a realnost i izazovi su zaista značajni. S ovog mjesta još jedna molba hrvatskoj Vladi nakon svega onoga što je napravila u korona krizi, da povede računa kao što je poduzela u javnom sektoru, da pomogne našim poduzetnicima – rekao je Potrebica uputivši tako apel da se cijena električne energije zapravo još dodatno regulira, to jest dodatno smanji.
—Mjera Vlade u kojoj se za određenu razinu potrošnje dala niža cijena u jednom je dijelu kod nas na moru nemoguće zadovoljiti. Dakle, nemoguće je zadovoljiti te uvjete za nižu cijenu, to jest tu manju razinu potrošnje. Razumijem da Vlada u nedostatku energenata pokušava poticati tržište na smanjenje potrošnje električne energije s nižom cijenom. Naime, oni su odredili broj kilovat sati u pola godine kućanstva je limitirano potrošnje 2500 kilovat sati u pola godine. Ako se do tog i tog iznosa potroši, to je neki manji iznos, onda se zapravo obračunava niža tarifa. Ako se preko toga potroši, onda ide viša tarifa. Međutim, kod nas je ovdje teško zadovoljiti takve uvjete. Na sjeveru je to lakše zato što se griju na plin. Kako se mi svi manje više grijemo na struju, mi ćemo taj iznos premašiti pa ćemo plaćati tu skuplju cijenu. U tom dijelu će se sigurno 3 do 5 puta povećati troškovi, a naši hoteli ako su otvoreni, naravno sve im ide na struju, kao i ugostiteljima – naglasila je Trojić.
‘Neće se ugasiti svjetlo najedanput’
U svakom slučaju, sva kretanja na globalnom tržištu govore da će nastupiti recesija iduće godine.
—Neizbježno je kako će nas recesija dočekati. Apsolutno vidimo sa svih strana svjetskog tržišta da se to najavljuje i očekuje. Trendovi su takvi svakih 7 do 10 godina. To su ekonomski ciklusi. Nekad se malo ubrzaju, nekad se odgode, uvijek posljedično o trenutnoj situaciji. To je nešto što je standard, ništa novo. Međutim, kažem, naši bi poduzetnici trebali imati svijest o tome da je sve u ciklusima, i kad su dobre godine – da se onda štedi i da se uvijek rade opcije za izlazak iz nepovoljne situacije – rekla je.
—Ipak nije to sad ništa epohalno da će se dogoditi apokalipsa. Imali smo mi recesije, imamo ih stalno. Neće se sad najedanput ugasiti svjetlo i mi ćemo postati ‘spaljena zemlja’. Nije to nikad tako. Stvari idu malo pomalo pa ćemo mi osjećati u jednom trenutku da su neki proizvodi opet poskupili pa ćemo osjećati da nije popunjenost kakva je bila ove godine ili 2019. godine. Ponavljam, neće se ugasiti svjetlo najedanput, ali će se sigurno recesija osjetiti u potrošnji – zaključila je Nikolina Trojić.
UVOĐENJE EURA
Nećemo imati valutni rizik
Nikolina Trojić se dotaknula i uvođenja eura.
—Uvođenje eura jako pogoduje hrvatskim izvoznicima. Jer, do sada smo imali situaciju da je tečaj koji je bio fiskiran na 7,5 ili 7,6, zapravo hrvatski izvoz dovodio u nepovoljni položaj. Naša proizvodnja, odnosno izvoz je bio nekonkurentniji u odnosu na ostatak na tržištu ponude zato što to nije bila realna vrijednost našeg novca, hrvatske kune. Međutim, sad kad pređemo na euro, naša proizvodnja će imati realnu vrijednost u odnosu na konkurenciju i tu će biti puno lakše na svjetskom tržištu. Nećemo imati taj valutni rizik. S druge strane, za kredite će biti manji tečajni rizik pa se neće nadovezati dodatne kamate na već postojeće. Jer je sada trend u svijetu da se dižu kamate. Dakle, upravo sada u ovoj fazi kamate na kredite rastu. Da nismo u eurozoni, na hrvatskoj razini bi one bile još barem za pola ili jedan postotni bod veće. Upravo radi toga valutnog rizika. Znači podizanje kamatnih stopa bi se samim time još dodatno ubrzalo. Nama je zapravo euro došao u najboljem momentu kad je bila inflacija. Inflacija je digla drastično cijene pa naši poduzetnici nisu imali toliko prostora za podizanje i zaokruživanje kao što se dogodilo u Njemačkoj gdje je jedna marka postala jedan euro. Mi nismo imali taj luksuz da se kod nas dogodi takav ‘skok’. Upravo zato što je bila inflacija. Pa je utoliko možda i dobro da je euro ‘uletio’ u ovom momentu – kazala je.
Objavljeno u tiskanom izdanju 26. listopada 2022.