Kultura

Održano prvo predavanje o dubrovačkim gradskim predjelima – Ploče

ivan vidjen dbk kvartovi 3

‘Preobrazba kroz šetnju, šetnja kroz preobrazbu: kroz dubrovačke (pri)gradske kvartove’ ciklus je predavanja o dubrovačkim gradskim predjelima u organizaciji Dubrovačkih knjižnica, a koji je započeo u utorak, 4. travnja 2023. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.

Predavač, dubrovački povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen predstavio je dubrovačkoj publici kvart Ploče s pogledom na njenu prošlost, promjene i preobražaje koji su oblikovali ovaj dio grada i stvorili njegovu današnju sliku. Organizatorica ciklusa, knjižničarka Matija Nenadić pozdravila je okupljene na početku i objasnila na koji je način došlo do osmišljavanja predavanja o dubrovačkim predjelima.

– Knjižnica je nekako po svom poslanju čuvarica priča, a među stranicama razno raznih knjiga, raznih publikacija krije se i priča o dubrovačkoj povijesti i mijenama samoga Grada i njegovih pojedinih dijelova. Izravan poticaj za ovo predavanje u stvari su dvije serijske publikacije, ono što u knjižnici nazivamo periodikom. Jedna od njih je časopis društva dubrovačkih arhitekata ‘Mjera’ koje problematizira teme naslijeđa, stanovanja i turizma, prostora općenito, problematizira i mijene grada i intervencije u prostoru. Drugi je revija za književnost, “Literat” 8. broj – istaknula je Nenadić.

Fotografije Ploča koje su prikazane na predavanju bile su popraćene pričama predavača, na način na koji on, kao povjesničar umjetnosti koji se bavi baštinom, vidi i doživljava ovaj dio grada u kojem je odrastao.

– Mi koji smo češće u susretu s poviješću zapravo znamo da te mijene i preobrazbe zaista su često i ključne u razumijevanju prostora. Ono što je u Dubrovniku lijepo i što je u Dubrovniku važno i temeljno, to su ti prostori dugog trajanja. Dakle, koliko god, vidjet ćemo kroz ove slajdove, kroz ovu pripovijest, kroz ovu šetnju Pločama, koliko god se one mijenjale ustvari uvijek ostaju Ploče koje su zapravo i naše Ploče – kazao je Viđen.

Predavač je na početku istaknuo kako se nije bilo lako odlučiti za pristup izlaganju te da se na kraju odlučio za asocijativni pristup odabravši 60 slajdova uz koje će dati svoje komentare. Naglasio je kako će nastojati ‘raskrinkati’ uobičajene predodžbe, čak i predrasude, koje se vezuju uz naše gradske predjele. Prvo je definirao prostorni okvir predavanja, a to je od kapelice sv. Križa na zapadu, pa do samostana sv. Jakova na istoku, kazavši kako taj prostor uglavnom odgovara i današnjem Gradskom kotaru Ploče iza Grada. Objasnio je i mrežu komunikacija koje su vjerojatno vrlo drevne, moguće iz kasnoantičkih vremena. Među njima je najvažnija komunikacija dubrovački karavanski put koji je sve do izgradnje Jadranske magistrale šezdesetih godina 20. stoljeća uvelike definirao prostorne odnose na Pločama. Rastumačio je i svoje viđenje kako se pojam vrtnoga predgrađa, koje se vezuje za Pile i Kono, može slobodno proširiti i na područje Ploča iako se radi o rahloj izgradnji u odnosu na Pile i Kono koji su gušće izgrađeni.

– Svi ćemo se složiti da je percepcija Ploča, sve do zapravo sredine 20. stoljeća kao jednog nečistog kvarta, industrijskog kvarta, kvarta u kojem se nalaze Lazareti, klaonica, skladišta, radionice, magazini. I ustvari kvarta u kojem nema vrtnog predgrađa, nema ladanjske izgradnje, nema reprezentativne stambene izgradnje osim poneke kuće i koji je zapravo cijeli prepušten, tom nekakvom, uvjetno rečeno industrijskom predgrađu, za razliku od Pila koje su u literaturi poznate kao vrtno predgrađe, mjesto baroknog življenja u kojem Dubrovnik izlazi nakon Velikog potresa. Naravno, i te stvari ću večeras pokušati propitati – istaknuo je Viđen.

Iako se prostor Ploča primarno doživljava kao mjesto gdje se stoljećima nalazilo “industrijsko” i trgovačko predgrađe kojim dominira sklop karantene (zgrade Lazareta i prateće građevine), a kasnije i klaonica, Ploče su bile i puno više od toga. Primjerice, sa sjeverne strane grada kroz nekoliko stoljeća smjenilo se nekoliko grobalja: ono uz crkvu sv. Katarine, potom židovsko i naposljetku pravoslavno groblje. Upravo radi dominantno ‘industrijske’ funkcije Ploče su zapravo kasnije urbanizirane od nekih drugih dubrovačkih kvartova, a ta se urbanizacija dogodila početkom 20. stoljeća i to vrlo naglo, izgradnjom nekoliko javnih i privatnih građevina u velikome mjerilu (najamna zgrada Banac poviše Banja, zgrada gimnazije, hotel Odak-kasnije Excelsior, zgrada Kristović-Rudnica). Uz to, Ploče su bile atraktivne i za luksuzno stanovanje tog vremena, o čemu svjedoči niz reprezentativnih vila iz prve polovice 20. stoljeća (vila Milić, vila Colombani-Martecchini, vila Banac, vila Birimiša, vila Glavić, itd.).

Viđen je, na temelju fotografija prikazao promjene koje su se događale na Pločama tijekom 19. i 20. stoljeća, stavljajući ih u prostorni, arhitektonski, religiozni i društveni kontekst, a jedna od predrasuda je bila da ‘Dubrovačka Republika nije dopustila pravoslavnoj zajednici osnivanje općine i bogoslužja i to nije točno. Oni su se te godine, 1790. u lipnju registrirali kao bratovština.’

Tijekom travnja, Dubrovčane očekuju još tri predavanja koja će se održavati četvrtkom (14.4. Pile s Konalom, 20. 4. Gruž, 27.4. Lapad) u istom terminu u 19 sati u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad.

Foto: Dubrovačke knjižnice

Pročitajte još

ZAKLJUČENO DUBROVAČKO GLAZBENO PROLJEĆE Beethovenova večer ispod volata Kneževa dvora

Dulist

POMAMA ZA ‘KAFETARIJOM’ Sve ulaznice rasprodane ili rezervirane, otvorena lista čekanja

Dulist

OTVARANJE IZLOŽBE I RADIONICA STRIPA U FLORI ‘Striptokok’ Davora Schunka

Dulist