Aktualno

ODISEJEVA ENOLOŠKA OAZA Lovorika, zlatarica, mrkuša, bunda i kuljenača ponovno će graditi mljetsko vinsko carstvo

ODISEJEVA ENOLOŠKA OAZA Lovorika, zlatarica, mrkuša, bunda i kuljenača ponovno će graditi mljetsko vinsko carstvo

Mljet u svoj svojoj čarobnosti otok je ne samo užitaka, već i vrijednih ljudi koji se u svakom pedlju zemlje trude iznaći nešto korisno, novo, dobro… Tako je barem bilo kroz povijest. Tvrda, škrta i nezahvalna zemlja, poput manje više svake otočke, nije dala puno pro­stora za razmišljanje – loza ili masline. Današnja zvijezda priče za tjednik DuList je loza, točnije vina, i to ona – autohtona.

O sjajnoj priči reći će nam nešto više ravnatelj NP Mljet Ivan Sršen, koji se svojski trudi revitalizirati ovaj, u današnje vrijeme zapravo nevjeroja­tan broj autohtonih vrsta. U tome mu nesebično pomaže prof. dr. sc. Marko Karoglan sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Tako će nam za ovaj broj našeg tjed­nika ukratko opisati pregled suradnje s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i rezultatima ove fantastične i – što je najvažnije – plodonosne surad­nje i izvrsnim rezultatima.

‘Češljanje’ vinograda

— Suradnja Javne ustanove Nacio­nalni park Mljet s prof. dr. sc. Markom Karoglanom i njegovim kolegama sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu je započela 2019. godine. Profesora Karo­glana je zaintrigiralo njemu nepoznato grožđe, koje je ljetujući jednom prili­kom na Mljetu vidio da se prodaje na štandovima uz cestu. Stupili smo u međusobni kontakt, potpisali ugovor o suradnji i tako je krenulo… Projekt je nazvan ‘Gospodarska evaluacija autohtonih mljetskih sorti vinove loze s ciljem njihove revitalizacije’ – nagla­šava nam gospar Sršen.

Sa stručnom službom Nacionalnog parka i lokalnim vinogradarima već 2019. godine, ističe nam dalje Sršen, ‘pročešljani’ su vinogradi i uzeti su uzorci mljetskih sorti vinove loze, za koje se je dalo naslutiti da su autohtone.

— Bile su to sorte lovorika, zlatarica, mrkuša, bunda i kuljenača. Krajem 2019. godine su rezultati DNK analize neosporno utvrdili autohtonost čak dvije sorte vinove loze: bijelog grožđa kuljenače i crne mrkuše. Bili su to rezultati kojima se ni u snu nismo nadali – ističe nam, ne krijući ushiće­nje, Sršen.

Svi čokoti ovih novootkrivenih mljetskih autohtonih sorti vinove loze na području Parka su pojedinačno obilježeni i inventarizirani, što je učinjeno i u pojedinim vinogradima izvan Parka. O tome, ali i kako se zapravo Nacionalni park Mljet aktivno uključio u priču, dalje nam priča naš sugovornik. ­

Subvencije, kušanja, predavanja…

— Donesena je odluka da će Nacionalni park Mljet subvenciju za uzgoj mrkuše i kuljenače na svom području pove­ćati čak tri puta po svakom čokotu, u odnosu na subvencioniranje ostalih sorti čiji se uzgoj ovdje potiče već duži niz godina, u sklopu potpore tradici­onalnoj poljoprivredi. To smo napra­vili 2020. godine. NP je s kolegama s agronomima u više navrata organizi­rao i kušanje mljetskih mladih, ali i zrelih vina te likera. U sklopu tih vrlo posjećenih događaja proteklih godina redovno su se održavala predavanja na razne teme kao, na primjer, na povijest vinogradarstva i vinarstva s osvrtom na otok Mljet, usporedbe kvalitete uzo­raka testiranih autohtonih sorti grožđa u odnosu na lokalitete mljetskih vinograda, pravilna njega vinove loze, procesi u proizvodnji vina i likera i tako dalje – naglašava nam dalje Ivan Sršen.

Rezultat komunikacije s vinograda­rima je i Priručnik za proizvodnju vina, tiskan 2020. godine, u nakladi NP Mljet i Agronomskog fakulteta, čija namjena je bila na jednostavan i konkretan način predstaviti glavne smjernice i tehnologije proizvodnje vina. Osim toga, održavana su i savjetovanja za proizvođače vina te je prvi put 2021. godine organizirano i kušanje prvih monosortnih vina mrkuše i kuljenače proizvedenih na Agronomskom fakul­tetu u Zagrebu od grožđa iz mljetskih vinograda.

Očuvanje izvodnih sorti

— U cilju revitalizacije vinogradarstva i očuvanja izvornih sorti, prvi probni pupovi mrkuše i kuljenače prikupljeni su već 2020. godine te su poslani u rasadnik na razmnožavanje, da bismo ove, 2022. godine u prvoj pošiljci dobili preko 500 sadnica ovih mljetskih autohtonih sorti. Sadnice Nacio­nalni park Mljet putem javnog poziva besplatno dijeli lokalnim vinograda­rima te će skupa s kolegama agrono­mima pratiti njihov razvoj. Sadnja će se obaviti već do kraja veljače, kada je idealan termin za sadnju na području otoka Mljeta – ističe nam naš sugovor­nik, a isto će nam telefonski komenti­rati i upravo profesor Karoglan, vrije­dan suradnik ovog lijepog projekta. I kao da je sasvim nestrpljivo čekao sve do kraja, Sršen će nam otkriti jednu senzaciju.

Treća senzacija

— Nedavno je, krajem 2021. godine, otkrivena i treća mljetska autohtona sorta vinove loze diliper. Ovog puta radi se o izvrsnom stolnom bijelom grožđu, velikih bobica, koje najčešće krasi odrine starih mljetskih kuća, a životni vijek trsova dilipera nerijetko premašuje i onaj ljudski – oduševljeno će naš sugovornik, koji nam je najavio i ponovnu degustaciju i ocjenjivanje mljetskih vina, rakija i likera u ožujku na Odisejevom otoku.

E sad, kako bi krasno mljetsko grožđe i dalje krasilo odrine starih kuća najljepšeg nam otoka, potrebno je više od senzacionalnog otkrića. Potrebni su ljudi, isti oni s početka ove priče, oni koji su se trudili otimati zemlju škrtosti i pustoši. Oni koji će uzeti sadnice koje se donirali, pokušati nešto novo, a opet staro, neku novu avanturu. Dugotrajan je to proces, revitalizirati vrstu grožđa znači čekati rezultate i opipljive plo­dove rada u svom punom smislu godi­nama. Isplati li se? Itekako. Stoga, dragi vinari, odvojite komad zemlje i ponovo stvarajte mljetsku vinsku čaroliju!

OČUVANJE TRADICIONALNE POLJOPRIVREDE

Otimanje polja šumama

U 2021. godini je isplaćeno nešto više od 100 tisuća kuna subvencija lokalnim poljoprivrednicima od strane Nacionalnog parka Mljet, za njihov tradicionalni uzgoj maslina i vinove loze. Taj iznos iz godine u godinu raste, što govori da o pozitivnim učincima ove mjere, i da se sve više nekad zapuštenih poljoprivrednih površina otima sukcesiji i pretvaranju u šumu. Inače, šume u NP Mljet odu­vijek imaju važno mjesto u zaštiti i zauzimaju preko 90 posto kopnene površine te su među rijetkim preostalim izvornim mediteranskim šumama alepskog bora i hrasta crnike. Međutim, i očuvanje tradicionalne poljoprivrede, poglavito vinogradarstva i maslinarstva u NP Mljet, prepoznato je od strane JU NP Mljet, kao jedan od prioriteta zaštite staništa i bioraznolikosti. Istraživanjima struč­njaka sa Šumarskog fakulteta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu na području NP Mljet, otkriveno je nešto više od 600 različitih biljnih vrsta, od čega u mljetskim šumama njih 80. Time je potvrđena poznata činjenica da je bioraznolikost na poljoprivrednim površinama i paš­njacima (obrađivanim na tradicionalne način) gotovo 8 puta veća od one u šumama. U zaštiti tih visokovrijednih područja Parku se kao najbolji partner pokazalo lokalno stanovništvo.

Foto: Ivan Sršen/Marko Karoglan

Iz tiskanog izdanja DuLista od 9. veljače 2022.

Pročitajte još

NEUGODNO ISKUSTVO SUGRAĐANKE ‘U šoku sam ponašanjem zaposlenika Libertasa i Tiska’

Dulist

Gradonačelnik čestitao Taekwondo klubu Shark: ‘Velika motivacija za daljnje pobjede’

Dulist

Zoran Milanović: ‘Ovo je čisti puč! Na kraju ću biti premijer, ali toj bandi neću reći kako’

Dulist