Selo Ošlje, ljupko mjesto koje dijeli sudbinu mnogih drugih diljem Hrvatske po pitanju iseljavanja, krije zanimljiv, gotovo zaboravljen arheološki lokalitet u svojoj blizini. Kraj Bijele lokve smjestila se mistična Rotonda, jedinstvena građevina – ruševina koja datira negdje između 9. i 11. stoljeća. Zaboravljena i ne previše izučavana u posljednje vrijeme, čeka Rotonda neka bolja vremena, a mnogi stanovnici Primorja komentirat će nam onako, više za sebe, kako je i ‘Pero iz Primorja, pa nikad nije htio pokrenuti pitanje obnove niti pomoći’, kao ni drugi političari porijekom iz ovog kraja.
Rijetka u povijesti arhitekture
Samo njeno ime otkriva nam zašto je neobična. Radi se, ističe se na portalu Ošlje.com, o ruševini osmeroapsidalne kružne građevine, vrlo rijetke u povijesti arhitekture vremena kojem pripada. Čak ni njeno ime nije jasno definirano – u selu su zapisani nazivi ‘Mirine’, ‘Banovi dvori’, ‘Rotonda’ ili pak ‘Grčka crkva’, a nerijetko se govorilo i samo – ‘kod Bijele lokve’.
– Ne pomaže ni kontinuitet naziva jer je župna crkva posvećena sv. Roku, zaštitniku gubavaca s početka 14. stoljeća, dok je stara i najstarija župa matica bila srednjovjekovna crkva Sv. Petra na groblju – zapisali su također na stranici.
– Od te su neobične crkve, kakvih je u svijetu zaista malo, sačuvani konzervirani ostaci zidova i do četiri metra visine. Šteta je ipak što za tu prilično nedostupnu crkvu, osim stručnjaka i specijalista, šira javnost vrlo malo zna, iako bi mogla biti vrlo zanimljivo i atraktivno turističko odredište. Također je velika šteta što za tu crkvu veće zanimanje ne pokazuju ni istraživači naše kulturne baštine i što se o njoj relativno malo piše u stručnoj publicistici – navest će se dalje na stranici. A zašto nas je zaintrigirala?
Šanse za obnovu
Krajem siječnja, upravo ova stranica objavila je kompjutersku rekonstrukciju crkve, odnosno vizualizaciju u prostoru, s potpisom Concepta P. Ustupili su nam fotografije i vizualizaciju, a samim time otvorilo se pitanje – hoće li se ikad obnoviti? Odgovor smo potražili kod načelnika Općine Dubrovačko Primorje Nikole Knežića.
– Vizualizaciju nije radila Općina, već je rađena u privatnom aranžmanu, tako da konkretno još nema riječi o mogućoj obnovi. Ipak, razgovarali smo s Ministarstvom kulture po pitanju Rotonde, da se preko njih angažiramo. Međutim, zapelo je oko imovinsko pravnih odnosa, jer se lokalitet nalazi u potpunosti na privatnom zemljištu. Iz Ministarstva su krenuli s razrješavanjem ovog pitanja, očekujemo neke korake, a već su i održani sastanci po pitanju obnove. Kad će ona biti? Zaista ne znam u ovom trenutku. Iz Ministarstva su istaknuli kako bi obnova mogla ići kroz Fondove kada se imovinsko pitanje riješi – kratko je komentirao Knežić za naš tjednik.
Bilo kakav korak naprijed je odlična vijest, a vjerujemo i kako bi mnogi stanovnici Primorja bili presretni kada bi se ovaj lokalitet ‘revitalizirao’, vratio mu se stari sjaj. Upravo ta mističnost Rotonde i malo informacija o njoj sutradan bi mogle biti jedna jako dobra priča – bilo turistička, bilo edukativna u nekom drugom smislu. Svakako, što prije, to bolje!
ISTRAŽIVANJA Tko je sve o Rotondi pisao?
Na Rotondu je, navodi portal Ošlje.com, prvi upozorio Frano Radić u Starohrvatskoj prosvjeti iz 1897. godine. Prvu arhitektonsku snimku objavio je Ilija Sindik 1938. godine u Beogradu, a stonski učitelj i konzervator F. Vlašić napravio je tlocrt 1932. godine. Taj tlocrt objavljen je 1947. u knjizi o srednjovjekovnoj arhitekturi Đurđe Boškovića u Beogradu. Spominjali su je i Ljubo Karaman i Ejnar Dyggve, ali bez opisa i crteža, navode na portalu. Godine 1956. istraživao ju je i Tomislav Marasović, a tadašnji Zavod za zaštitu spomenika kulture u Dubrovniku obavio je arheološka istraživanja i sondažne radove s djelomičnom obnovom i konzervacijom 1957. godine. Svakako, u slučaju Rotonde trebalo bi se temeljitije pristupiti istraživanjima, s čime se slažu i stanovnici Primorja!
MNJ/Ošlje.com
Fotografije: Ošlje.com