Gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević predala je novi set primjedbi na prijedloge Prostornog plana uređenja (PPU) i Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Dubrovnika, upozoravajući kako veliki broj budućih urbanističkih planova uređenja (UPU), neujednačene smjernice i novo zakonsko pravilo o roku od tri godine otvaraju prostor za investitorski pritisak.
– Problem nije samo u tome što se u novom GUP-u predviđaju 32 UPU-a. Problem je što se previše toga ostavlja za kasnije, a novi Zakon o prostornom uređenju upravo to „kasnije“ čini puno opasnijim nego prije – poručila je Knežević.
Istaknula je kako UPU-i sami po sebi nisu sporni, ali smatra da ne bi smjeli služiti kao način odgađanja ključnih odluka o razvoju prostora.
– Ako Grad te UPU-ove ne donosi na vrijeme, a smjernice su pritom slabe ili neujednačene, onda više ne govorimo samo o sporosti sustava. Govorimo o riziku da se odluke o prostoru počnu donositi pod pritiskom onih koji imaju najviše interesa, novca i vremena – rekla je.
Posebno upozorava na članak 208. Zakona o prostornom uređenju, koji uređuje iskaz interesa investitora za neopremljena građevinska područja.
– Ne tvrdim da investitor može graditi što god želi. Ali zakon sada kaže da investitor može podnijeti iskaz interesa, a ako Grad u roku od tri godine ne donese UPU ili ne opremi područje osnovnom infrastrukturom, investitor dobiva puno jaču poziciju. To je pravilo koje se ne smije ignorirati kod donošenja GUP-a – naglasila je.
Knežević smatra da je posebno problematično što smjernice za sve buduće UPU-ove nisu jednako razrađene.
– Za neka područja pravila su detaljna, a za druga puno općenitija. Upravo ta razlika može kasnije postati prostor za zloupotrebe – upozorila je.
Zatražila je da Grad prije konačnog prijedloga planova objavi preglednu tablicu svih 32 UPU-a kako bi građani mogli jasno vidjeti na koja se područja odnose, što se ostavlja za kasnije te koja će pravila vrijediti za svaki od njih.
Podsjetila je i na svoj raniji prijedlog da se u PPU i GUP ugradi pravilo prema kojem nova gradnja ne smije prethoditi izgradnji potrebne infrastrukture.
– Nema ozbiljne nove gradnje bez cesta, odvodnje, vodoopskrbe, parkiranja, javnog prijevoza i osnovnih javnih sadržaja. Dubrovnik ne smije opet prvo dopustiti gradnju, a onda godinama krpati posljedice. Zato 32 puta “riješit ćemo kasnije” nije odgovorno planiranje. To je rizik koji Dubrovnik ne smije prihvatiti – zaključila je Knežević.
