Prometna povezanost u gradu Dubrovniku vrlo je složena, kazala je Nikolina Gradečki iz tvrtke Urbanistica, izrađivača prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika koji je danas na javnom izlaganju. Istaknula je kako se planom nastojalo pomiriti regionalni promet, koji je potreban, s lokalnim prostorom kojemu takav promet može naštetiti.
Objasnila je kako je trasa autoceste korigirana prema trasi koju su dostavile Hrvatske autoceste. Kada je riječ o brzoj cesti, odabrana je jedna od dvije varijante kao prioritetna, odnosno ona koju bi Grad Dubrovnik želio razvijati kao glavnu. Riječ je o varijanti brze ceste 2, koja prolazi sjevernim padinama Srđa. Za varijantu 1, koja se i dalje planira Županijskim prostornim planom, morala se ostaviti rezervacija prostora.
U tranzitnom prometu, cilj je bio povezati oba sustava tranzitnog prometa: prvi koji čine autocesta i brza cesta te drugi koji dolazi s Pelješkog mosta preko Jadranske magistrale. Ti bi se sustavi povezali i lokalni promet zaobišli Park and Ride sustavom na Pobrežju. Ta je točka planirana na Pobrežju jer Grad na nju ima utjecaj, dok je za drugu točku sugerirano da bi se trebala nalaziti na području Župe dubrovačke.
To znači da bi se lokalni promet odvojio od tranzitnog. Od Orašca, gdje JTC prelazi u obilaznicu Zatona i spaja se prema brzoj cesti i Park and Ride točki na Pobrežju, Jadranska magistrala postala bi gradska ulica kroz cijeli Zaton i grad. Tranzitni promet, napomenula je, više ne bi išao magistralom kroz grad.
Kako bi se Komolac, kao novi podcentar, mogao oživjeti, potrebno mu je osigurati prometnu dostupnost. To je zamišljeno kao kružni promet oko Srđa, pri čemu je potpuno redefiniran tunel koji prolazi kroz Srđ. On je sada, istaknula je Gradečki, dio lokalnog prometa i spaja se na Jadransku magistralu.
