Koji su novi trendovi i segmenti koji se razvijaju po svijetu, a u Hrvatskoj su neistraženi? Hoćemo li se usmjeriti na kongresni ili pak zdravstveni turizam? Hoće li se cijeli Jadran predodrediti za cruising turizam i hoće li on biti održiv? Koji su specifični vidovi turizma za pojedine regije? Čime poticati ruralni turizam?
Sve to trebalo bi se nalaziti u Strategiji razvoja turizma koju Hrvatska danas nema. Turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, a njen krovni razvojni dokument ‘istječe’ upravo ove 2020. godine! Riječ je o Strategiji razvoja turizma RH, koju je Hrvatski sabor usvojio sad već daleke 2013. godine s ‘rokom trajanja’ do 2020. S obzirom na važnost turizma za naše gospodarstvo, neshvatljivo je stoga kako se tako važan dokument već nije izradio, zapravo usvojio. Kao da se na njega zaboravilo! Ovdje treba istaknuti i kako Strategija do 2020. u sebi sadrži i potpuno zastarjele podatke. Tome u prilog najbolje govori činjenica kako iz ovoga dokumenta možete saznati koliko je Hrvatska imala ležajeva 2011., znači prije čak devet godina. Taj podatak nam ‘govori’ i to kako je za izradu ovog strateškog dokumenta trebalo barem dvije godine.
A budući da se tek sad razmišlja o novoj Strategiji, moglo bi se u najboljem slučaju očekivati da ona bude usvojena 2022. Inače svima je dobro znano kako se u devet godina po pitanju kapaciteta, a posebno onih u privatnom smještaju puno toga promijenilo.
U pripremi je tek – javni poziv
Turizam je jedna od onih osjetljivih grana koje i najmanji ‘potres’ na tržištu može poremetiti. Osjetili smo to i protekle sezone zbog oporavka mediteranskih turističkih tržišta. Prisjetit ćemo se ovdje riječi predsjednice Županijske komore Dubrovnik Nikoline Trojić koja je krajem prošle godine za DuList istaknula kako su pritisak i velika potražnja stvorili uljuljanost pa se stekao dojam kako ne moramo osmišljavati nove programe.
— Prethodna sezona nam je pokazala da to baš i nije tako. Vidjeli smo na primjeru Thomasa Cooka kako povijesni giganti propadaju ako ne idu u korak s vremenom. Morat ćemo se dobro potruditi da zadržimo prijašnje cijene, a pri tome ponudimo puno više. Morat ćemo raditi na kvaliteti i sadržaju – istaknula je za DuList Nikolina Trojić. Upravo u tom smjeru trebala bi ići i nova Strategija razvoja turizma. A kako zapravo ide sama procedura do usvajanja novog dokumenta? Naime, tek se priprema javni poziv, a svemu tome prethodi i izrada Nacionalne razvojne strategije. Po njenom usvajanju krenut će se u izradu strateškog dokumenta za turizam!
— Aktualna Strategija razvoja turizma postavila je smjernice za razvoj turizma od kojih će neke kao što su principi održivosti, rasta kvalitete, povećanje prosječne potrošnje gostiju, jačanje turističkog prometa izvan ljetnih mjeseci, povećanje konkurentnosti itd., i dalje biti aktualne u godinama ispred nas. Ministarstvo turizma trenutno je u postupku pripreme javnog poziva za izradu sljedećeg strateškog dokumenta za razvoj turizma – navode nam iz Ministarstva turizma.
Prvo Nacionalna strategija pa onda turistička
Istaknuli su tako kako je u pripremi izrada Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine koja obuhvaća različite gospodarske segmente, a samim time i turizam. Kako bi se osigurala komplementarnost tih dokumenata, Ministarstvo turizma će, ističu dalje, krenuti u izradu strateškog dokumenta za turizam po usvajanju Nacionalne strategije razvoja do 2030. godine, što se očekuje kroz sljedećih nekoliko mjeseci. Teško je stoga vjerovati kako će Strategija turizma ugledati svjetlo dana prije 2022. Ministarstvo turizma nadalje je navelo i koje će biti smjernice za iduće strateško razdoblje.
— Smjernice će se temeljiti na održivom turizmu i kvalitetnom upravljanju destinacijama, a za što su postavljeni temelji zakonodavnim izmjenama tijekom protekle godine. Naime, tijekom protekle godine usvojeni su Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama, a koji imaju za cilj profesionalizaciju sustava turističkih zajednica i decentralizacija kojom se želi postići efikasnije funkcioniranje turističkih zajednica po modelu destinacijskih menadžment organizacija; poticanje udruživanja lokalnih i regionalnih turističkih zajednica te jedinica lokalne samouprave kroz dodjeljivanje financijskih sredstava u cilju zajedničkog razvoja turističkog proizvoda i promocije destinacije; otvaranje mogućnosti kvalitetnijeg razvoja selektivnih oblika turizma kao što su zdravstveni, kulturni, eno-gastro i drugi oblici turizma. Navedeni zakoni uzimaju za pretpostavku kvalitetnije upravljanje destinacijama kroz otvaranje mogućnosti za bolju sinergiju javnog i privatnog sektora te razvoja turističkih proizvoda uz razvoj popratne infrastrukture u destinacijama, a za što su otvorene i mogućnosti financiranja kroz donošenje navedenih zakona – ističu iz Ministarstva turizma.
I Satelitski račun turizma ‘star’ četiri godine
Jedno od naših pitanja ministarstvu Garija Cappellija odnosilo se i na to jesu li ispunjene mjere i ciljevi zacrtani dokumentom do 2020. Kao i obično, i ovdje su im bitne samo brojke. Tako su se pohvalili kako su procjene aktualne Strategije razvoja turizma do 2020. godine vezano uz turistički promet premašene. To su potvrdili i brojkama koje su prema procjeni predviđale da će Hrvatska do 2020. godine ostvariti ukupno oko 93 milijuna noćenja u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim kapacitetima. Premašeni plan procjene je ostvaren već u 2019. kad je u Hrvatskoj zabilježeno 108,6 milijuna noćenja. Što se pak tiče prihoda, u odgovoru su bili suzdržaniji jer navode da će podaci biti dostupni nakon što završi turistička 2020. koju će uvrstiti u izradu Satelitskog računa turizma.
— Prema rezultatima Satelitskog računa turizma (TSA) Republike Hrvatske za 2016. godinu, unutarnja turistička potrošnja (inozemna i domaća) dosegla je 10,4 milijardi eura, utvrđena razina potrošnje generirala je stvaranje domaće dodatne vrijednosti koja čini 10,9 posto bruto dodane vrijednosti turizma u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva te 11,4 posto bruto domaćeg proizvoda turizma u ukupnom bruto domaćem proizvodu hrvatskog gospodarstva – navode nam iz ministarstva. Dodaju i to kako je na temelju input – output modela utvrđeno da turizam izravno i neizravno generira 16,9 posto bruto dodane vrijednosti Hrvatske u 2016. godini. Inače, Satelitski račun turizma služi procjenjivanju izravnoga ekonomskog doprinosa turizma nacionalnom gospodarstvu. Državni zavod za statistiku njegove je rezultate za 2016. godinu objavio u siječnju 2019.! U najmanju ruku je začuđujuće da se danas oslanjamo na podatke stare četiri godine.
— Potpuniji podaci o realiziranim procjenama vezanim uz aktualnu Strategiju bit će dostupni u idućem razdoblju između ostalog i kroz realizaciju Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine te strateškog dokumenta za turizam za iduće razdoblje. S obzirom na sve trendove u turizmu u Hrvatskoj i svijetu, hrvatski turizam budućnosti temeljit će se prije svega na održivom turizmu i održivom razvoju destinacija – zaključuju iz Ministarstva. Ne treba zaboraviti kako nacionalni strateški dokument iz područja turizma mora dati smjernice i lokalnim turističkim sredinama, koje potom rade svoje dokumente ovisno o vlastitim posebnostima. Dubrovnik je tako 2017. godine dobio prvu fazu Strategije turizma i odredbe o cruising turizmu do 2025. godine. Druga faza je zapravo akcijski plan, odnosno projekt Respect the City koji mora biti u skladu sa sveobuhvatnom gradskom Strategijom.