Tragedija koja se nedavno dogodila u Splitskim vratima ponovno je otvorila pitanje sigurnosti plovidbe na hrvatskom dijelu Jadrana, ali i potrebu za strožim pravilima na moru. Iskusni dubrovački jedriličar Jadran Gamulin smatra kako je jedan od ključnih problema upravo neuređenost plovnog prometa na tom području.
– Već godinama upozoravam na prolazak kroz Splitska vrata. Na regate odlazim desetak puta godišnje i svaki put prolazim tim područjem. Još prije deset ili petnaest godina pitao sam zašto tamo ne postoji označeni plovni put. Smatram da je upravo to jedan od razloga zbog kojih se ova tragedija dogodila. Na moje pitanje nikada nisam dobio odgovor. Obraćao sam se i Lučkoj kapetaniji, ali nitko nije želio razgovarati o tome – ističe Gamulin.
Dodaje kako je stanje u Splitskim vratima godinama bilo kaotično.
– Meni se svaki put dizala kosa na glavi kada bih prolazio tim područjem jer nije bilo nikakvih pravila. Svatko je vozio kako je htio i kojom je god brzinom htio – kaže.
Govoreći o dubrovačkom akvatoriju, smatra kako je situacija znatno bolja te da nema usporedivih gužvi kao na području srednje Dalmacije.
– Kod nas je stanje dobro. Imamo trajektne i katamaranske linije koje uglavnom plove primjerenim brzinama. Posebno mogu pohvaliti posadu katamarana na liniji Lastovo – Korčula – Dubrovnik. Njegov kapetan iznimno pazi na jedrilice i često ih zaobilazi s velikim oprezom. Već sam mu i osobno odao priznanje jer su takvi pomorci danas rijetkost – naglašava.
Ipak, određeni problemi postoje i na dubrovačkom području.
– Budući da živim u Rijeci dubrovačkoj, svakodnevno vidim kako velik broj glisera ulazi neprimjerenom brzinom. Rekao bih da čak polovica njih ne poštuje ograničenja. To je jedino što ozbiljnije škripi u našem akvatoriju – upozorava.
Prema njegovim riječima, razlika između dubrovačkog i splitskog područja je u intenzitetu prometa.
– Kod nas nema takve gužve. Iz Splita u jutarnjim satima isplovljava između 50 i 100 glisera prema Hvaru i Visu. Svi voze brzinama od oko 30 čvorova. Kada u Splitskim vratima imate dvadesetak glisera jedan iza drugoga, jasno je da takav promet predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik – ističe.
Komentirao je i najavljene izmjene Zakona o sigurnosti plovidbe, za koje smatra da idu u dobrom smjeru.
– Te će mjere svakako pomoći. Hrvatska je među rijetkim europskim zemljama u kojima je za stjecanje dozvole uglavnom dovoljno položiti teorijski dio ispita. U mnogim drugim državama kandidat mora odraditi određeni broj sati na moru, voditi dnevnik plovidbe i tek nakon toga pristupiti ispitu. Kod nas takav sustav praktične obuke ne postoji – objašnjava.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da se u Hrvatskoj ne razlikuju dovoljno kompetencije za upravljanje motornim brodovima i jedrilicama.
– U Italiji nisam mogao biti skiper jedrilice jer nisam imao službenu svjedodžbu. U brojnim državama odvojene su licence za jedrenje i za motorna plovila. Kod nas je sve stavljeno pod jednu kategoriju, a s velikim porastom broja glisera i novih skipera takav sustav počinje pokazivati svoje nedostatke – smatra Gamulin.
Osvrnuo se i na samu nesreću u Splitskim vratima.
– Po mom mišljenju, riječ je o nemaru katamarana. Suludo je okrivljavati jedrilicu koja je plovila na motorni pogon brzinom od šest čvorova. Šest čvorova ne može se uspoređivati s trideset. Bez obzira na različita tumačenja propisa, činjenica je da je jedrilica potopljena i da je bilo smrtno stradalih osoba – rekao je.
Na kraju upozorava kako bi dodatnu pozornost trebalo posvetiti i pojedinim izletničkim brodovima.
– Većina pomoraca na našem području ponaša se odgovorno, ali izletnički brodovi i mini kruzeri ponekad se ponašaju kao da uvijek imaju prednost. Kada ujutro isplovljava desetak ili dvadesetak takvih brodova jedan za drugim, ostali sudionici u prometu moraju biti posebno oprezni – zaključio je Gamulin.
