Dubrovnik već u 8 sati ujutro grije 26 stupnjeva Celzijusa. Očekuje nas još jedan vruć dan, pa još jednom upozoravamo građane da se zaštite od velikih vrućina.
Preporuka je ne izlagati se suncu od 10 do 17 sati. Kako ističu iz Zavoda za javno zdravstvo, toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala.
U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.
Uz brojne druge savjete, o kojima smo već pisali, svakako treba pripaziti i na hranu koja se unosi u organizam.
Važno je ne opterećivati organizam hranom koja uzrokuje dodatno zagrijavanje tijela. Spas ćemo pronaći u puno voća i povrća, a osvježit se možete jogurtom, sladoledom i hladnim juhama.
Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Iz HZJZ-a savjetuju i uzimanje dovoljno tekućine. Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.