Aktualno

Naš sugrađanin Mirza Hebib obranio doktorat, tema je vezana uz Dubrovnik!

Naš sugrađanin Mirza Hebib u subotu je uspješno obranio doktorsku disertaciju pod nazivom ‘Plodouživanje (ususfructus): primjena rimskog koncepta u dubrovačkom pravu’ čime je stekao titulu doktora pravnih znanosti. Disertacija je obranjena na Pravnom fakultetu u Sarajevu, gdje je Hebib trenutno zaposlen u zvanju višeg asistenta na predmetu Rimsko pravo.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Dubrovniku, a zvanje magistra prava summa cum laude stekao na Pravnom fakultetu u Sarajevu 2017. godine. U akademskoj 2021/22. godini završio je poslijediplomsku specijalizaciju iz rimskog prava na Sveučilištu La Sapienza u Rimu. U dosadašnjem obrazovanju usavršavao se i kroz studijske boravke na Sveučilištu Roehampton u Londonu, Pravnom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Odjelu za pravne znanosti Sveučilišta Magna Graecia u Catanzaru i Europa Institutu Sveučilišta Saarland u Saarbrückenu. Doktorski studij upisao je 2018. godine.

Doktorsku disertaciju Hebib je izradio pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Henrika-Rika Helda i prof. dr. sc. Zdravka Lučića. Povjerenstvom za obranu disertacije predsjedavala je prof. dr. sc. Meliha Povlakić, a članove povjerenstva činili su i prof. dr. sc. Samir Aličić i doc. dr. sc. Mehmed Bećić.

Disertacija u tri dijela
Disertacija je organizirana u tri dijela. U prvom dijelu prikazana je recepcija rimskog prava u Europi te razvoj dubrovačkog prava u europskom kontekstu. Polazi se od općeprihvaćene važnosti rimskog prava za razvoj prava u Europi te se uzimaju različite opće društvene okolnosti koje su utjecale na recepciju. Problematici se prilazi multidimenzionalno, odnosno uz uzimanje u obzir različitih shvaćanja u konceptualnom, ali i povijesnom smislu. Navedeno zapravo predstavlja širi kontekst razvoja prava dubrovačke komune u kojemu je europski razvoj doživio svojevrsnu lokalnu refleksiju. Prezentirana je sustavna i pregledna geneza dubrovačkog prava, uzevši u obzir najraniji povijesni razvoj dubrovačke komune u kasnoj antici i ranom srednjem vijeku, pa sve do utrnuća dubrovačkog pravnog poretka početkom 19. stoljeća. Na lokalnoj razini valoriziran je utjecaj društvenih fenomena na pravni razvoj, posebice gospodarski razvoj, uloga Katoličke Crkve te (postupno sve više dostupno i rašireno) pravno obrazovanje.

U drugom dijelu rada pozornost je posvećena konceptu plodouživanja (ususfructus) u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji. Najprije je obrađen pojam i pravna priroda plodouživanja, kao prava nositelja (plodouživatelja) da se u služi tuđom stvari čuvajući njezinu supstancu. Zatim je fokus usmjeren na povijesnu transformaciju instituta, primarnu funkciju i naknadni razvoj, uključujući rimsko pravo, ali i srednjovjekovnu civilistiku. Istaknute su određene posebnosti u znanstvenom pristupu tijekom srednjeg vijeka, gdje se dogodilo svojevrsno odstupanje od klasičnih rimskih shvaćanja. U konačnici, u procesu apstraktne generalizacije izdvojena su temeljna obilježja plodouživanja izgrađena kroz rimsko pravo i rimsku pravnu tradiciju, kao predložak na čijem temelju je ispitivana usklađenost odgovarajućih koncepata u dubrovačkom pravu.

Treći dio rada obrađuje plodouživanje u dubrovačkom pravu. Najprije su uzete u obzir okolnosti primjene plodouživanja (u svim relevantnim pojavnostima) u dubrovačkom pravu. Zatim je u posebnom poglavlju analiziran dubrovački lectum, u kojem je primijećena funkcionalna i konceptualna sličnost s rimskim plodouživanjem, posebno u njegovoj alimentacijskoj ulozi prema udovici. Pritom je taj institut analiziran na normativnoj razini (prvenstveno u kontekstu dubrovačkog statuta), ali i na temelju dostupne pravne prakse. Na komparativnoj razini pozornost je usmjerena na lectum, ususfructus i druge funkcionalno i konceptualno srodne institute u bizantskom, venecijanskom i slavenskom pravu te u određenim komunama na istočnoj obali Jadrana. Poseban prostor posvećen je razvoju dubrovačkog prava od kraja 14. stoljeća, u kojem kroz zakone i praksu zapravo dolazi do izraženije funkcionalne i terminološke transformacije, a u skladu s rimskim konceptom.

Zahvala Državnom arhivu
Povjerenstvo je ocijenilo kako se značaj disertacije ogleda u dogmatskoj romanističkoj analizi, relevantnoj u povijesnoj perspektivi, ali i u kontekstu općeg koncepta plodouživanja, koji postoji i danas te ima svoju važnost i primjenu u pozitivnom pravu. Na metodološkoj razini, ali i u pogledu rezultata istraživanja, u radu su nijansiranim pristupom primijećene različite razine ili možda različite iteracije recepcije rimskog prava, odnosno onoga što bi se moglo možda nazvati prvom, drugom i trećom recepcijom rimskog prava u Dubrovniku, ističe Hebib. U tom smislu je primijećeno kako određeni pravni institut može potjecati iz rimskog prava, ili grčko-rimskog odnosno bizantskog prava, zatim biti oblikovan lokalnim specifičnostima – kao što je slavenski utjecaj ili lokalne komunalne socijalne politike – te naposljetku biti transformiran naknadnim učenim pravom, koje je zaobilaznim putem ponovno vezano uz antičke rimske izvore.

Treba napomenuti kako Hebib među razlozima za ispitivanje razvoja plodouživanja i njegove primjene na mikro razini u dubrovačkom pravu istaknuo dobru polazišnu osnovu za praćenje razvoja i primjene prava, što je svakako rezultat očuvanog obilnog arhivskog materijala u Državnom arhivu u Dubrovniku, ali i vlastitu želju da istraživanjem uz doprinos općoj romanističkoj i privatnopravnoj znanosti, da i mali doprinos aktualizaciji i razumijevanju povijesti i tradicije dubrovačkog kraja.

Uz matični fakultet i Institut za rimsko pravo i prava istočnog Mediterana Sveučilišta La Sapienza u Rimu, Hebib je posebnu zahvalu uputio susretljivim zaposlenicima Znanstvene knjižnice i Državnog arhiva u Dubrovniku koji su mu svesrdno pomagali da dođe do različitih izvora.

 

Pročitajte još

NACIONALNI PARK MLJET Osigurano 800 sadnica autohtonih sorti vinove loze

Dulist

Predstavnici TZ-a grada Dubrovnika u Luksemburgu

Dulist

Prosječna svećenička plaća raste na 1000 eura, biskupska na 1640 eura

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija