Do listopada bismo trebali imati nacrt odluke, onda ćemo ići u javno savjetovanje. Cilj je da do 1. siječnja 2023. počnemo s primjenom odluke i do tada će svi biti upoznati s detaljima – rekao je krajem srpnja ove godine gradonačelnik Mato Franković o novom prometnom režimu oko povijesne jezgre. Njim se, naime, planirao ograničiti, odnosno smanjiti promet oko zaštićene povijesne jezgre, a za što su se stvorile pretpostavke izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U Zakon je, podsjetimo, uveden pojam ‘zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni’ koji povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCOa omogućuje uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. Međutim, ne samo da je prošao listopad već smo na pragu prosinca te je do zacrtanog datuma s kojim se trebao početi primjenjivati novi režim ostalo tek nešto više od mjesec dana. Javnost tako još uvijek ne zna kreće li se s tim režimom 1. siječnja, ali ni tko će ubuduće moći voziti od Ilijine glavice prema Gradu i Pločama. Detalje ne zna ni policija niti gradski vijećnici. Potvrdili su nam to Petra Marčinko (Srđ je Grad), Olga Muratti (HSU) i Andro Vlahušić (nezavisni).
Ploče ne mogu biti parkiralište transfer vozilima
—Ništa nismo čuli ni na razini Gradskog kotara, ni na razini Gradskog vijeća – ističe Marčinko te napominje kako na Pločama postoje i neki specifični slučajevi koje bi svakako trebalo uzeti u obzir. Osim toga, rekla je, za primjenu nove odluke od 1. siječnja već se trebalo postaviti i infrastrukturu. Ističe kako građanima Gradskog kotara Ploče iza Grada veliki problem stvaraju ne samo taksi vozila, već i autobusi parkirani na potezu Belvedere – Dubac, što ugrožava sigurnost pješaka.
—Bila sam jednom prilikom svjedok gdje je autobus umalo pregazio dijete u kolicima i majku zbog brzine kojom je prolazio. Mi smo to nekako regulirali na razini Gradskog kotara time što smo postavili ležeće policajce na prilazu Zlatnom potoku, međutim to nije dugotrajno rješenje. Infrastrukturno ne možemo trpiti takav promet, ne samo zbog gužvi već nam se uništavaju i prometnice. To je vidljivo i na samome Petru Krešimiru i na Franu Supilu. Cesta tone prema moru zbog težine vozila – objašnjava Marčinko te napominje kako su i zakonske izmjene išle ka tome da ovaj gradski predio ne bude parkiralište svim živim komercijalnim transfer vozilima nego da jednostavno imaju normalnu regulaciju prometa kao i svugdje drugdje.
—Na Pločama imamo istovremeno i školsku zonu, imali smo i prekrcajnu zonu i dostavljačku zonu. Te tri funkcije ne mogu biti istovremeno na tako malom području – istaknula je vijećnica Marčinko.
Šira rasprava
Ni Olga Muratti nije upoznata s detaljima novog režima prometa oko Grada.
—Očekujem da će nas se upoznati s detaljima. Za sad nemamo nikakvih informacija – rekla nam je. Mišljenja je kako se prije same primjene novog režima prometa trebala napraviti šira rasprava koja bi uključila i kotareve i vijećnike, ali i širu javnost jer je to problem koji tišti sve.
—Da sam ja predlagatelj, napravila bih širu raspravu, čula mišljenje i onda dala prijedlog jer su tu problemi veliki. Tko riješi taj problem, riješit će puno toga u ovom gradu. To je gorući problem ovog grada i ja bih mu pristupila jako široko, tražila bih mišljenje građana i svih institucija, vijećnika i kotarskih i gradskih, a na predlagatelju je da to napravi – rekla je. Nije željela davati svoje mišljenje o mogućem rješenju.
—Činjenica je da moramo rasteretiti promet oko grada, nisam dovoljno stručna za davati prijedloge, ali trebamo imati vremena za konzultacije – zaključila je.
Da nije pao proračun…
Gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić ističe kako ima dovoljno vremena za primijeniti novi režim s prvim danom 2023. godine.
—Dobro je da postoji zakonski okvir, ali to je više forma nego sadržaj. Sadržaj ne znamo – govori Vlahušić. Vratio se potom na rješenje koje je ponudio dok je još bio gradonačelnik.
—Jedini sam koji o tome govori 10 godina i koji je napravio sve projekte koji bi bili gotovi da nije Gradsko vijeće 2016. to zaustavilo – rekao je te istaknuo kako je tu priča vrlo jednostavna: dva semafora u Zagrebačkoj ulici, jednosmjeran promet od Ilijine glavice do Zagrebačke te obrnuti smjer prometovanja u Volantinoj ulici. —Postoje tri smjera. Jedan je za garažu, drugi za auta s dozvolom. Ključno je definirati koja su to auta s dozvolom i tko uopće može proći Zagrebačkom – smatra Vlahušić. Treća traka je za taksiste koji mogu proći kad se na semaforu upali zeleno svjetlo, odnosno kad od 60 mjesta predviđenih za taksiste broj slobodnih padne ispod 30.
—Nije se napravilo zato što je to Andro rekao. Ovo je čista sujeta, a tri godine smo brojili promet, Promel je radio video prezentacije… Problem je što smo grad suzili na zidine, a kad ti padne čempres ne možeš do njih doći umjesto da smo grad proširili na potezu Čingrija – Ilijina glavica. To je UNESCO-ova zaštićena zona, zona ograničenog prometa. Domaće stanovništvo u toj zoni ima sva prava, a svi drugi imaju reducirana prava uključujući i taksi vožnje – smatra Vlahušić.
Dogodine, ali kad?
Govoreći o ograničavanju prometa oko Grada krajem srpnja, gradonačelnik je istaknuo kako je ključno da građani neće ništa osjetiti po pitanju prometovanja. Najavio je tada i da će svi nositelji PPK kartice uredno moći prolaziti preko Ilijine glavice. Je li se i dalje ostalo pri tome, ne znamo. Iz Grada Dubrovnika, u odgovoru na upit DuLista, navode kako će javnost o svemu biti pravovremeno obaviještena.
—Donesenim izmjenama zakona, Grad Dubrovnik će uvelike i na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre. Glavni fokus će biti na potrebama građana, a cilj je postići ravnotežu između svakodnevnog života i gospodarskih aktivnosti te potreba turističkog sektora uz zaštitu zaštićene kulturno-povijesne baštine. Uz optimiziranje prometnih gužvi, sukladno smjernicama UNESCO-a i Plana upravljanja, na ovaj način smanjit će se i štetan utjecaj motoriziranog prometa na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama – ističu iz Gradske uprave. Istovremeno, dodaju, jedan od ciljeva je i potaknuti posjetitelje na korištenje javnog gradskog prijevoza, zbog čega je usluga javnog prijevoza i uvrštena u jedinstveni turistički proizvod Dubrovnik Pass. —Određeni uvjeti i pravila tko može ući u zonu posebnog režima definirat će se Odlukom, a koja će obuhvatiti sve kategorije, i gospodarske subjekte i privatne osobe. Građani će imati prioritet i moći neometano prolaziti kroz ovu zonu – objašnjavaju nam. Podsjećaju i kako je još u lipnju 2020. godine u zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre ugrađena potrebna oprema za tzv. zonu zagušenja prometa. Ukupno je postavljeno 10 kamera na potezu od Zagrebačke ulice preko Ulice II. Dalmatinske brigade, do Pila i Ulice branitelja Dubrovnika, a sustav uključuje kompletno softversko rješenje te integraciju s postojećim BUS+ sustavom.
—Sustav omogućuje automatsku provjeru autobusa i osobnih vozila (8+1) koja podliježu naplati parkiranja na Pilama te daljnji postupak prema onima koji nemaju rezerviran termin za dolazak/parkiranje. Kupnja vaučera online, prema raspoloživim vremenskim razdobljima, značajno ubrzava proces na terenu u zoni posebnog režima. Za ove kategorije vozila, aplikacijama se već koriste turističke agencije i hotelijerske kuće, a u idućoj fazi ista će biti nadograđena i za ostale kategorije vozila, odnosno osobne automobile – objasnili su iz Grada Dubrovnika.
Iz toga bi se dalo zaključiti kako nam ta druga faza tek predstoji, a slično je na predstavljanju Proračuna za 2023. izjavio i gradonačelnik Mato Franković. Rekao je tek kako je provedena prva faza implementacije.
—Idemo s projektom implementacije druge faze zone posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. Nakon što nam je Zakon o sigurnosti prometa na cestama osigurao da kao jedinica lokalne samouprave možemo uvesti zonu posebnog prometnog režima, proveli smo prvu fazu implementacije sustava, i sad bismo u 2023. započeli s drugom fazom – tek se kratko na to osvrnuo.
Nije spomenuo odluku, o kojoj je govorio krajem srpnja, a iste nije bilo niti među odlukama o kojima je raspravljalo Gradsko vijeće 1. prosinca.
Objavljeno u tiskanom izdanju 24. studenog 2022.