Dugo sam u sustavu, no kad sam došao na mjesto načelnika, trebalo mi je određeno vrijeme da ‘snimim’ situaciju te počnem djelovati prema svojoj viziji rada. Policija je ‘krut’ sustav, no podložan je određenim inovacijama te svatko ima svoj stil rukovođenja. Bazirao sam se prvenstveno na to da kvalitetni ljudi rade onaj posao za kojeg su adekvatno obučeni i usko specijalizirani. U 95 posto slučajeva zaposlenici su ostali na svojim radnim mjestima. Izdvajam prirodni ‘odljev’ ljudi, odnosno zaposlenike koji su otišli u mirovinu i trebalo ih je adekvatno zamijeniti. Htio sam poboljšati uvjete za službenike, a rezultat toga je i nedavno obnovljeni prostor zgrade Policijske uprave. Prijašnji prostor zaista nije bio primjeren za rad sa strankama. Sama zgrada je ušla u projekt energetske obnove koji nije brz proces i trebat će mu više godina kako bi ušao u fazu realizacije. Poboljšali smo uvjete rada službenika i građana u Metkoviću, a Policijska postaja Ploče je pred realizacijom potpisivanja ugovora o energetskoj obnovi zgrade. Završili smo izradu dokumentacije za bivšu postaju Prometne policije Dubrovnik. To su u biti sve popratne stvari, no poboljšavaju uvjete, kako nama, tako i građanima – rekao je u razgovoru za DuList Ivan Pavličević ističući svoje uspjehe koje je postigao tijekom dvije godine na čelu Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Kad smo ga pitali što smatra svojim neuspjesima, ističe kako je ‘teško govoriti o sebi i o svojim propustima. Ljudi smo i griješimo. Samo ću istaknuti kako sam miran i zadovoljan što niti jedan nisam napravio – s namjerom’, naglašava. U razgovoru je također komentirao treba li Dubrovčane biti strah migranata, koje su nove informacije o pucnjavi na Pločama te kako je doživio nesretan slučaj u Hidroelektrani u Platu.
U javnosti je ‘odjeknula’ fotografija policijskog službenika koji je zaspao na ulazu zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Hoće li biti sankcioniran?
Sve upućuje na to kako je riječ o portirnici naše Policijske uprave te da je policijski službenik, ako je spavao, počinio disciplinsku povredu zbog koje mora odgovarati. Napravio je nešto što nije smio. Radi se o mladom kolegi koji nema veliko iskustvo. Ne branim ga te će morati disciplinski odgovarati. Meni je žao što se to dogodilo jer javnost očekuje da smo zaista uvijek – budni. Možda su u pitanju bile određene olakotne okolnosti, no nema opravdanja. Posebno jer je bio izložen očima javnosti. Moramo biti uvijek stand by.
Pripadnici hrvatske pogranične policije tijekom prvih osam mjeseci 2019. uhvatili su i procesuirali 12 tisuća osoba. Koliko ste dosad zabilježili slučajeva nelegalnih prelazaka granica u našoj županiji u 2019. godini? Treba li naše građane biti strah?
Bili smo svjedoci istočnog koridora na granicama Srbije i Hrvatske gdje se stvarao najveći priljev migranata koji su za cilj imali doći do zapadnih dijelova Europe. Poslije toga, migrantski se val preselio na zapadnu granicu BiH i Hrvatske, iz razloga što je koridor između granice Hrvatske i Slovenije najuži. No, moram istaknuti kako mi već postupamo kao da smo u Schengenu. Što se tiče naše županije, brojke su zaista minimalne. Nismo po tom pitanju ‘interesantni’ migrantima. Naime, kad dođu na naše područje, moraju prijeći cijelu Hrvatsku kako bi došli do granice sa Slovenijom, a prethodno moraju prijeći i do četiri granice. Time se povećava vjerojatnost i da budu uhvaćeni. Ono što ističem je da naši građani mogu biti mirni. Bilo je određenih slučajeva na području Doline Neretve kada su ljudi u većini slučajeva zalutali te situacija kad su prešli granicu skrivajući se u podvozju autobusa, no u tome su bili uhvaćeni. Nakon toga smo pojačali kontrolu podvozja i samih autobusa jer smo shvatili kako to polako postaje trend. Iskreno, žalim ljude koji na takve načine pokušavaju doći do boljeg života.
Muči li Vašu struku problem s kadrom? Kako stojite na tom polju? Koliko nam treba još policajaca?
Naša uprava ima oko tisuću zaposlenika, a nedostaje ih sigurno par stotina. No, to nije opravdanje da nešto ne napravimo kako treba. I dalje tvrdim da se građani ne smiju ni u jednom segmentu svoga života osjećati zakinuto. Uvijek kažem: ‘Mi moramo ribati s onim što imamo’, odnosno moramo iskoristiti svoju mrežu i resurse najbolje što možemo. Dakle, nas ima dovoljno za odraditi bilo koju zadaću koja se pred nas postavi.
Slučaj pucnjave na Pločama uzdrmao je građane.
Sami slučaj pucnjave je za jedan Dubrovnik nešto što je izazvalo veliki interes javnosti. Ne mogu iznositi detalje zbog istrage koja je tajna te je još u tijeku jer počinitelji nisu na dubrovačkom području. No, to je bio individualan slučaj koji ima svoju povijest i pozadinu.
Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju, pogotovo tijekom turističke sezone?
Mjerilo uspjeha rada policije je osjećaja sigurnosti građana, ne samo tijekom turističke sezone, a koja je bila izuzetno mirna. Uvijek će biti nezadovoljnih građana po pitanju naše učinkovitosti. Međutim, nismo imali slučajeva koji su u većoj mjeri uznemirili javnost. Dogodio se slučaj na Pločama te sukobi koji su putem medija bili više eksponirani, a nisu imali toliku težinu koliko je to i prikazano. Činimo sve da se naši gosti osjećaju sigurno. Brojke posjetitelja su na razini prošle godine, a mi nismo imali povećanje slučajeva u kojima su stranci počinitelji kaznenih djela i prekršaja te u kojima su strani državljani oštećeni.
Osim rekordne zapljene od 340 kilograma marihuane, prisutan je i velik broj ‘manjih’ zapljena na području PU dubrovačko–neretvanske, posebno kod stranih državljana tijekom sezone. ‘Padaju’ li najviše na granicama i na koji način se sankcioniraju?
Granični policajci su educirani da mogu isprofilirati osobu za koju pretpostavljaju da posjeduje nešto što nije legalno. Svjesni smo kako je na veliki broj putnika koji u vozilima dolaze na naše područje, to jako teško prepoznati. Broj zapljena sitnih opijata najviše se ostvari na graničnim prijelazima, ali i u situacijama kada policajci u civilu obilaze uže područje Grada u večernjim satima te preveniraju i po pitanju zlouporabe droga. Ove godine, u prvih osam mjeseci ostvarili smo 757 zapljena, dok je u prošloj godini bilo 940. Najzastupljeniji su marihuana i hašiš.
Nerijetko smo čuli i informacije o ‘sitnim’ krađama. Stvaraju li džepari najveći problem tijekom sezone? Koliko Vam se za vrijeme turističke sezone javilo građana/ stranaca koji su opljačkani?
Prošle godine, od 1. travnja do kraja kolovoza, na području povijesne jezgre dogodila se 31 takva krađa, dok ih je ove godine bilo 26. Inače, na početku godine, svaka organizacijska jedinica unutar sebe donosi strateški dokument koji predviđa minimalno deset rizika, od kojih se izaberu najviše četiri prema kojima usmjeravamo svoje postupanje. Već određeni niz godina, jedan od tih rizika upravo su i džepne krađe na području povijesne jezgre. Na našem smo području ove godine imali sedam grupa od dvije do tri osobe koje su dolazile s namjerom krađe. Od toga smo tri grupe zatekli na izvršenju krađe, a za ostale četiri grupe su postojale samo indicije. Specifičnost svake grupe jest da se sastoji samo od ženskih stranih i domaćih državljanki. Postoji i tamna brojka takvih kaznenih djela. Neki turisti nisu svjesni da su pokradeni, posebno ako se radi o onima s cruisera. Doduše, mi nemamo povratnih informacija o takvim djelima. Samo mogu pretpostaviti kako ih nažalost ima. Inače, uspješnost rješavanja kaznenih djela u turističkoj sezoni iznad je hrvatskog prosjeka. Na razini PU dubrovačko-neretvanske, ove godine je ukupna razriješenost bila 83 posto, a prošle godine 79 posto.
Koja su najbrojnija kaznena djela u našoj županiji?
Na razini naše Policijske uprave, broj kaznenih djela je u povećanju. Međutim, to nije podatak koji nas treba zabrinjavati. Riječ je o povećanju za dvjesto kaznenih djela, a veliki udio čine kaznena djela koja nisu bila obuhvaćena policijskim postupanjem, posebno ona na štetu djece i obitelji. Najučestalija kaznena djela su imovinskog kriminaliteta, krađe te teške krađe i zlouporabe droga. Imamo povećanje kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, a kojima su nastale milijunske štete na račun državnog proračuna. Također, broj prekršaja je u smanjenju. Najbrojniji prekršaji su posjedovanje droga, a iza njih slijede prekršaji protiv javnog reda i mira. Na području naše PU evidentiran je 341 prekršaj javnog reda i mira, a prošle godine ih je bilo 412.
Možete li izdvojiti što za policijske službenike predstavlja izazov u njihovom poslu?
Najveći izazov je otkriti počinitelja kaznenog djela i privesti ga pravdi. To je jedan od naših prioritetnih ciljeva kojim stvaramo zadovoljstvo kod građana te povećavamo svoj ugled. Građani su zadovoljni kad smo mi učinkoviti i kad smo njihove osobe od povjerenja.
Kako ste osobno doživjeli nesretan slučaj u Hidroelektrani Dubrovnik u Platu?
Nije se jednostavno nositi s događajima za koje nismo ni pripremljeni, ali nekad niti naviknuti, kao što je to bilo u slučaju Hidroelektrane u koji sam bio uključen s razine policije. Najopsežniji dio u kojem smo sudjelovali i dali najveći obol je traganje i spašavanje. Sam daljnji postupak bio je u sklopu kriminalističkog istraživanja kojeg smo radili u koordinaciji s DORH-om. Što se tiče policije, svoj smo dio obavili kvalitetno i temeljito. Naravno da je ovo bio stresan događaj i za mene, koliko god sam nastojao biti hladan i profesionalan. Svi su u policijskim službenicima vidjeli jedno očekivanje i nadu koje je sa svakim danom bilo sve manje. To je bio stresan događaj, a iako ih je mojoj u karijeri bilo jako puno, zasigurno je jedan od onih za kojeg bih volio da ga nitko od mojih kolega nikada ne proživi.
Veće su kazne za prometne prekršaje nakon izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Jesu li Dubrovčani toga svjesni? Koja je dosad najveća ispisana kazna?
Nisu još dovoljno svjesni. Najveće kazne želimo usmjeriti prema najtežim oblicima prekršaja i prema onima koji ih najčešće rade, odnosno recidivistima. Na razini Hrvatske, manje je poginulih na cestama kroz prvih devet mjeseci nego prošle godine. Smanjenje se najviše očituje u ljetnim mjesecima. Zakon je očito kroz dva mjeseca primjene pokazao učinkovitost. No, one ništa neće značiti ako i dalje ne budemo djelovali na ulicama i sankcionirali one koji takve prekršaje čine. Najveća kazna koja je dosad izrečena na našem području je ona u iznosu od
20 tisuća kuna.
Zgrada Uprave PU dubrovačko-neretvanske nedavno je preuređena. Je li se to prije trebalo dogoditi?
Već desetljećima vapi za renoviranjem. Samo je jedan dio preuređen kojeg koriste službenici PP Dubrovnik i u koji, kao što sam već rekao, dolazi najveći broj građana i turista. Sad su to uredi koji su primjereni državnoj službi kao što je policija.
Kakvom ocjenjujete suradnju s građanima, ali i medijima?
Mediji su ogledalo našeg rada. Sve što radimo, prezentiramo medijima koji to dalje prenose javnosti. Kad nas mediji prozivaju zbog nečega, to znači kako, u većini slučajeva nismo nešto napravili kako treba. Na nama je da to ispravimo. Mediji nam pomažu u našem djelovanju. Svjesni smo da smo izloženi očima javnosti na svakom koraku, posebno u doba nove tehnologije. Zbog toga trebamo dati još veći obol tome da naše postupanje bude još više profesionalno, zakonito i učinkovito.
Na čemu ćete najviše raditi u budućnosti?
Glavni cilj jest i uvijek će biti održati kvalitetu i razinu sigurnosti. Policijska uprava broji i sistematizira veliki broj policijskih službenika zbog naših granica. Svjedoci smo kako smo posljednjih godina stalno govorili o Schengenu. Mi smo svoj dio tehnički odradili savršeno i na to smo spremni, a sad je sve stvar politike koja to može ‘blagosloviti’. U tom kontekstu smo, najveći dio policijskih službenika koji su primljeni u sustav, zaposlili na granicama. To je ono što ćemo i u budućnosti raditi. Jer, mi ćemo u dogledno vrijeme biti vanjska granica Schengena.
15 milijuna putnika preko granica!
Od početka ove godine preko graničnih prijelaza pod Policijske uprave dubrovačko-neretvanske prešlo je 15 milijuna putnika. To je gotovo milijun putnika više nego prošle godine. Također, preko granica je prešlo sto tisuća vozila više nego lani. No, postoji nesrazmjer između vozila i putnika. Jer, svi posjetitelji ne dolaze vozilima, već veliki dio njih dolazi zrakoplovima i brodovima te ove godine bilježimo povećanje putnika i na području zračnog i na području pomorskog prometa. Sve to rezultira ljetnim gužvama i čepovima na našim prometnicama čemu smo svi mi, na žalost, imali priliku svjedočiti.
Iz tiskanog izdanja od 2. listopada 2019.